Svakih sat vremena izumre jedna vrsta. Na popisu ugroženih životinja su i neke hrvatske, moramo djelovati

Kritične pokazatelje globalne klimatske krize osjećamo više no ikad na svojoj koži. U Velikoj Britaniji temperature prvi put u povijesti premašile su 40 stupnjeva Celzijevih, a Europu su zahvatili ekstremni požari u kojima je već poharana veća površina zemlje nego u požarima tijekom cijele 2021., objavio je Europski informacijski sustav za šumske požare (EFFIS).

Također, izvještaj o stanju planete Svjetskog fonda za prirodu pokazuje da je stanje premašilo granice alarmantnog.

Ugrožene i domaće vrste

U trenutku u kojem čitate ove retke, vrlo vjerojatno izumire jedna vrsta što je direktna posljedica čovjekova utjecaja na klimu. Možda će to uskoro biti i balkanski ris koji je na popisu ugroženih životinja u našoj regiji, čija ukupna populacija prema procjenama broji tek 120 jedinki.

Situacija nije bolja ni kada je u pitanju sredozemna medvjedica. Iako se smatra da je u kolovozu 2014. preminula posljednja jedinka koja je obitavala u hrvatskom dijelu Jadrana, utvrđeno je da je tijekom života imala tri poroda. Ne zna se jesu li njezini potomci živi, no sa sjevera naše obale stalno pristižu neslužbene dojave o prisutnosti sredozemne medvjedice.

Ono što je sigurno jest to da su u rujnu prošle godine albanski ribari opazili i snimili sredozemnu medvjedicu, što ulijeva nadu da će ‘Morski čovik’ uskoro opet zaplivati i uz našu obalu.

Svatko može djelovati

Da scenarij koji je pred nama ne bude toliko crn, važno je napomenuti da ima stvari koje možemo učiniti odmah kako bismo pridonijeli oporavku Zemlje. Istraživači tvrde kako su staklenički plinovi jedan od najvećih uzroka zagađenja, globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.

Naime, glavni izvori metana proizlaze iz uzgoja životinja pa bi smanjenje unošenja životinjskih proizvoda značilo redukciju štetnih plinova. U prvom redu možemo smanjiti konzumaciju mesa.

Istraživači u Argentini, zemlji koja prednjači po proizvodnji govedine u svijetu, a samim time i emisiji stakleničkih plinova, u studiji su zabilježili da ako prepolovimo konzumaciju mesa, možemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20 do 30 posto po osobi.

Fino, zdravo i čuva okoliš

Klimatski neutralna hrana sve je dostupnija u trgovinama, a važnost bezmesne prehrane, pa makar ona bila povremena, zna i Lidl. Zato će na svojim policama svima koji žele isprobati nove okuse ili su odlučili smanjiti svoj ugljični otisak ponuditi velik izbor veganskih i vegetarijanskih proizvoda vlastite robne marke Vemondo, ali i poznatih brandova.

Osim što je ekološki prihvatljivija, odgovarat će onima koji su u potpunosti odabrali biljnu prehranu, ali i onima kojima se teško u potpunosti odreći mesnih i mliječnih proizvoda. Tu su veganski sirevi i naresci, kobasice i tofu, biljni burgeri i veganska majoneza, pizze i tortille od povrća te niz drugih proizvoda koji okusom ravnopravno pariraju klasičnim inačicama.

Za ljubitelje slastica tu su pak veganski sladoled, namaz od lješnjaka i kolač od avokada kojima se teško odlijeva u trenucima kad nas prevlada želja za slatkim.

Borba za klimu

Dio je to asortimana vlastite robne marke Vemondo kojima Lidl u potpunosti kompenzira sve emisije stakleničkih plinova nastale uzgojem, preradom, prijevozom i zbrinjavanjem proizvoda.

Putem certificiranih projekata zaštite okoliša zlatnog standarda, Lidl kompenzira i emisije za robne marke W5 Eco i W5 Nature, Cien Nature, ali i biljna mlijeka marke Milbona te odabrane neprehrambene proizvode.

No, to nisu jedini koraci koje kompanija poduzima. Sudjelovanjem u inicijativi Science Based Targets (SBTi), koja okuplja gotovo 3500 tvrtki i potiče na djelovanje u privatnom sektoru, Lidl aktivno zagovara ograničavanje globalnog zatopljenja na 1.5 stupanj Celzija.

Plan za spas planete

Primarni cilj SBT-a je smanjiti emisije stakleničkih plinova. Ova proklimatska organizacija počiva na temeljima Pariškog sporazuma prema kojemu su se zemlje obvezale emisiju stakleničkih plinova prepoloviti do 2030., a do 2050. godine moraju dosegnuti neto nulu.

U tom procesu kompanijama pomaže Science Based Targets koji im pruža znanstveni i strateški plan poslovanja koje nije prijetnja okolišu.

Sljedeće godine su ključne

Ono što također možemo učiniti za svijet već danas jest reciklirati otpad, izbjegavati kupnju nepotrebne plastike, obične zamijeniti LED žaruljama, zasaditi stablo, više šetati i voziti bicikl, a manje koristiti automobil.

Valja koristiti i što manje toplinskih te klima uređaja, a dom rashladiti ekološki prihvatljivim načinima. Primjerice, zasaditi biljke koje snižavaju temperaturu prostora, a to su fikus i aloe vera, što je potvrdila i NASA studijom “Earth Science“.

“Sljedećih nekoliko godina bit će kritične, ali postoje načini da poboljšamo svoje šanse za uspjeh. Bez ambicioznog klimatskog djelovanja ne može se postići održivi razvoj”, zaključeno je na Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama u Bonnu koja je održana prije nekoliko tjedana.

Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.