Nekad je nužno odabrati stranu
FOTO: Sandro Lendler
U suradnji s
U suradnji s Croatia osiguranjem

Tamari i Ninoslavu iz Zagreba stanovi su stradali u potresu. Evo gdje su danas i kako su sanirali štetu

Stanovi Ninoslava i Tamare stradali su nakon zagrebačkog, ali i petrinjskog potresa. Tamara je samo mjesec dana prije potresa osigurala svoj dom

U suradnji s
U suradnji s Croatia osiguranjem

Tamari i Ninoslavu iz Zagreba stanovi su stradali u potresu. Evo gdje su danas i kako su sanirali štetu

Stanovi Ninoslava i Tamare stradali su nakon zagrebačkog, ali i petrinjskog potresa. Tamara je samo mjesec dana prije potresa osigurala svoj dom

FOTO: Sandro Lendler

Nakon para dana Tamara je i sama je ušla u stan i shvatila da nije bilo prostorije koja nije bila oštećena. Srećom, objašnjava, statika zgrade je bila OK, ali popucali su zidovi i popadalo je dosta žbuke. “Krov zgrade bio je i prije potresa u lošem stanju, pa su se urušili dimnjaci i pomaknuli se crjepovi. Dodatni problem bio je što nam se stan nalazi ispod tavanskih prostora, pa je narednih mjeseci, dok se nije krenulo u sanaciju krova, nastala dodatna šteta od kiše”

“Te hladne proljetne nedjelje u pol sedam ujutro probudila me strašna tutnjava i podrhtavanje. Zidovi su se počeli tresti i po cijeloj se kući čulo pucketanje namještaja. Skočio sam, probudio ženu i otrčao gore na kat po klince koji su spavali u svojim sobama. Mlađi sin je bio u potpunom šoku. Upitao me uplašeno ’Taaata, zašto se cijela kuća trese?’. Bio je to moj prvi veliki potres u životu, no odmah sam znao o čemu se radi. Pripremio sam toplu odjeću, vodu, grickalice, dokumente i ostavio ih pored ulaznih vrata”, prepričava nam svoje iskustvo velikog zagrebačkog potresa Ninoslav Krolo, otac dvoje djece koji s obitelji živi u obiteljskoj kući na Jarunu.

Kuća mu je najprije stradala u potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka prošle godine. No, svega devet mjeseci kasnije u Petrinji se dogodio novi, jači potres magnitude 6.2. Jako podrhtavanje se ponovno osjetilo u Zagrebu što je dodatno narušilo već načete građevine. Među mnogobrojnim građanima čiji su domovi oštećeni u potresima našli su se Ninoslav i Tamara Ukrainčik iz Zagreba. Opisali su nam svoje doživljaje, ispričali kako su sanirali štetu, te kako izgleda njihov život danas.

Djeca se i danas boje spavati

Ninoslav nam govori da je više štete u njihovom domu nastalo za vrijeme petrinjskog potresa. “Mi živimo u šest godina staroj dvoetažnoj kući u kojoj su najviše stradali spojevi na zidovima, a na katu je pregradni zid popucao od stropa do poda”. No, naglašava da je unatoč svemu zahvalan jer su oštećenja većinom površinska i ono najvažnije; nitko od njegove obitelji nije stradao.

“Imamo dvoje djece od 7 i 11 godina i već nakon prvog potresa su imala dosta problema sa spavanjem. Prvih tjedana su uselili supruzi i meni u krevet, a niti danas se nisu potpuno oporavili od traume. Još uvijek se znaju buditi po noći u strahu i dalje spavaju u istom krevetu. Ne mogu ni zamisliti kako je djeci koja su to prošla u Petrinji”, govori Ninoslav i dodaje da su imali sreću što su petrinjski potres doživjeli vani.

Ninoslav Krolo u svojem domu Sandro Lendler

“Da su ga moji klinci ponovno doživjeli kod kuće sada bi im bilo još gore. Tog smo podneva srećom bili u šetnji. Ja sam ušao u knjižnicu, a supruga i djeca su ostala ispred na platou. Kad je krenula trešnja knjige su posvuda počele padati. Brzo sam istrčao van svojima. Sve se toliko treslo da imam osjećaj da se osjetilo jače nego prvi put. Nisam se u tom trenutku sjetio kuće. Bio sam miran jer smo svi bili dobro i na okupu”, prepričava.

Ninoslav s obitelji i dalje živi u kući koja je sigurna za stanovanje unatoč popucalim zidovima koji su ipak samo vizualna smetnja. Zidove još nisu obnovili jer je, objašnjava, jako teško doći do radnika koji se bave krečenjem i popravkom pukotina na zidovima, ali se nada da će radovi početi u rujnu.

 

Prije potresa su kompletno renovirali stan

Svoje iskustvo potresa ispričala nam je i Tamara Ukrainčik, profesorica na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. Njezin stan iz 1929. godine u blizini Kvaternikovog trga također je pretrpio štetu za vrijeme oba potresa. Na sreću, govori, za vrijeme zagrebačkog nitko nije bio u stanu.

“Bila sam te noći u stanu kod roditelja i ubrzo nakon potresa otišli smo do Kvatrića da vidimo je li nastala kakva šteta. Čekala sam ispred zgrade, a suprug je otišao gore. Bio je u šoku od količine nastale štete. Naime, mi smo neposredno prije potresa kompletno renovirali stan pa nas je to dodatno potreslo. Mjesecima uređuješ stan i sve što si napravio uništi se u deset sekundi”, govori Tamara i dodaje da je ubrzo shvatila da je to samo materijalna šteta. “Najbitnije mi je da smo živi i zdravi, a sve ostalo može se vremenom nadoknaditi”, govori.

Tamara Ukrainčik na Likovnoj akademiji u Zagrebu Sandro Lendler

Tek sanirani zidovi ponovno su popucali

Nakon para dana i sama je ušla u stan i shvatila da nije bilo prostorije koja nije bila oštećena. Srećom, objašnjava, statika zgrade je bila OK, ali popucali su zidovi i popadalo je dosta žbuke. “Krov zgrade bio je i prije potresa u lošem stanju, pa su se urušili dimnjaci i pomaknuli se crjepovi. Dodatni problem bio je što nam se stan nalazi ispod tavanskih prostora, pa je narednih mjeseci, dok se nije krenulo u sanaciju krova, nastala dodatna šteta od kiše”, objašnjava Tamara i priznaje da je još dugo vremena nakon potresa bila u strahu. I danas se, kaže, strese na jači udarac vrata.

“Za vrijeme petrinjskog potresa bila sam baš u tom stanu i kad se krenulo ljuljati premrla sam od straha. Sasvim je drugačiji osjećaj biti u starijoj zgradi za vrijeme potresa nego u nekoj stabilnoj novogradnji. Taman smo sredili oštećenja od zagrebačkog potresa jer su radovi na krovu bili gotovi krajem studenog, pa sam tako ljuljajući se promatrala kako pucaju tek sanirani i svježe pobojani zidovi. No, ovaj put je šteta bila znatno manja”, opisuje Tamara i dodaje kako su nakon toga pokrenuli postupak dobivanja naknade od osiguranja.

Šteta u Tamarinom stanu

Ljudi ne vole razmišljati o štetama prije nego se dogode

Inače, Ninoslav je baš kao i Tamara, imao uplaćenu policu osiguranja, zbog čega je dobio naknadnu za nastalu štetu od potresa. Ninoslav nam govori da ga je to osiguranje spasilo. Ostao je kaže, ugodno iznenađen cijelim postupkom utvrđivanja štete i isplate naknade. “Očekivao sam da će sve potrajati mnogo duže, posebno uzevši u obzir povećanu potražnju prema osiguranjima nakon potresa”. No, vrlo brzo su, govori, iz Croatia osiguranja poslali svoje ljude na teren koji su u pola sata napravili procjenu štete, a isplata je uslijedila u kratkom roku.

“Ljudi ne vole pričati o štetama i ne vole o tome razmišljati prije nego se dogodi, ali to je bitno. Evo, ovakve situacije su nam to pokazale”, kaže Ninoslav koji je imao i prije iskustva sa štetama. “Jednog proljeća mi je tuča oštetila auto, no srećom bio je osiguran i nisam imao dodatnih troškova, tako da sam se nekoliko godina prije prvog potresa odlučio osigurati”, prisjeća se.

Pukotine za zidu u kući Ninoslava

Gospođa Tamara također je bila osigurana, a policu je uplatila svega mjesec dana prije prvog potresa.“I to je bila sreća jer sam se odmah nakon potresa javila u Croatia osiguranje, a oni su mi dali kontakt procjenitelja štete koji mi je objasnio na koji način trebam fotografirati i opisati nastala oštećenja”. Naglašava da je dalje sve teklo bez ikakvih problema.

“Naknade od oba potresa dobila sam neočekivano brzo, a što se tiče prvog potresa, nisam ni žurila s popravcima jer smo čekali sanaciju krova. Agenti iz osiguranja su mi vrlo strpljivo pomagali i odgovarali na sve moje upite, a obje dobivene naknade su u potpunosti pokrile cijene radova”, prepričava gospođa Tamara.

Isplatili više od milijardu kuna naknada

Prošle je godine Croatia osiguranje imala mnogo posla, a iz razgovora s njihovim agentima saznali smo da su obradili više od 144 tisuća šteta, te isplatili više od milijardu kuna naknada. Danas, govore, imaju više od 800 tisuća korisnika koji im se baš kao gospođa Tamara i gospodin Krolo vraćaju zbog jednostavnosti, transparentnosti, ali i brzine usluge.

Iz svoje prakse navode da je, primjerice, prosječno vrijeme čekanja od prijave do isplate štete za kasko osiguranje svega osam radnih dana. Obrada štete, naglašavaju, složen je proces pa se svaki korak obrađuje pažljivo i u najbržem mogućem roku. Zbog svega toga, Croatia osiguranje je sa 137 godina iskustva tržišni i digitalni lider u Hrvatskoj.

Inače, polica osiguranja doma štiti od rizika, poput požara, prirodnih nepogoda, potresa ili provala, a jednom policom se može osigurati građevinski dio nekretnine, stvari u kućanstvu ili oboje. Primjerice, osiguranje stana od oko 50 m2 u Zagrebu, koje pokriva građevinski dio, stvari u kućanstvu i rizik od potresa, mjesečno može koštati svega 86 kuna. Taj trošak nije velik, ako u obzir uzmemo da je dom naša najvrjednija imovina. Ipak nas je prošla godina podsjetila da ništa ne smijemo uzimati zdravo za gotovo.


Sadržaj nastao u suradnji s Croatia osiguranjem