Telegrafska dupleks veza, brzinomjer, žarulja s volframovom niti neki su od genijalnih izuma hrvatskih inovatora

Brzinomjeri na automobilima najprecizniji su uređaji na svijetu i sasvim je sigurno da bi bez njih vožnja bila prava avanutra, a sigurnost na cestama na vrlo niskim granama. Malo tko, međutim, zna da je brzinomjer izumio Hrvat Josip Belušić, davne 1889. godine kada ga je predstavio na Svjetskoj izložbi u Parizu. Iako je sva pozornost na izložbi tada bila usmjerena na spektakularno postavljanje i predstavljanje Eiffelovog tornja, ubrzo je senzacionalni patnet Istrijana Belušića postao hit. Među svih 120 uređaja prijavljenih na Svjetskoj izložbi, ‘velocimetar’, kako je svoj izum nazvao Belušić, pokazao se najpreciznijim i najkvalitetnijim pa je već sljedeće godine postao općeprihvaćen. Mjerio je brzinu, vremensko trajanje vožnje i stajanje automobila, broj putnika te vrijeme silaska i ulaska putnika, a sve radnje bilježene su na papiru okrugla formata. I domaći i svjetski mediji bili su totalno ushićeni njegovim izumom te su mu predvidjeli brz uspjeh. To se i dogodilo.

Pionir telegrafije Ferdinand Kovačević

I dok je Belušić brzinomjerom uvelike promijenio automobilsku industriju, Ferdinand Kovačević svojom je inovacijom uvelike unaprijedio telegrafiju patentiravši 1876. godine pronalazak tzv. Dupleks veze. Time je omogućeno da se Morzeovi znakovi istodobno odašilju jednim vodom u suprotnim smjerovima. Patentna isprava, izdana u Beču pod brojem 4353, smatra se prvom u povijesti hrvatskog izumiteljstva. Njegov izum dupleksne i kvadripleksne telegrafije omogućio je slanje više poruka odjednom preko jedne žice (više nije bilo potrebno nekoliko žica da se prenese više poruka u isto vrijeme) unaprijedivši tako Morseov izum električnog sustava za prijenos poruka.

Revolucionarna žarulja Franje Hanamana

Pravu revoluciju na svjetskoj razini postigao je i izum Franje Hanamana koji je patentirao prvu masovno prihvatljivu električnu žarulju. Zajedno s austrijskim znanstvenikom Alexanderom Justom, Hanaman je izumio volframovu žarulju koja je izazvala snažan preokret u proizvodnji rasvjetnih tijela. Njihova „žarna tijela od volframa i molibdena za električne žarulje“, (kako su 1903. registrirali svoj patnet), vrlo su brzo potisnula plinsku rasvjetu i sijalice s grafitnom niti, te još i danas rasvjetljuju brojne domove širom svijeta. Postupak do proizvodnje upotrebljivih žarulja trajao je nekoliko godina, uz dosta turbulencija da bi prva žarulja s volframovom niti zasjala napokon u Americi 1910. kad je dobivena nit zadovoljavajuće čvrstoće i elastičnosti. Iste te godine žarulja s volframovom niti preuzela je prvo prodajno mjesto, a patentna prava otkupio je američki General Electric za 250.000 dolara od čega je autorima pripala trećina. Žarulja s volframovom zamijenila je dotadašnju žarulju s ugljenom niti i bila je prekretnica u proizvodnji rasvjetnih tijela, a koristi se još i danas.

Promijeni svijet svojom idejom

I ti možeš promijeniti svijet svojom dobrom idejom i ostvariti svoj poslovni san u Hrvatskoj, i to uz podršku i potporu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Putem do sada objavljenih Poziva, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a u svrhu poticanja istraživanja, razvoja i inovacija, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta poduzetnicima je stavilo na raspolaganje 2,86 milijardi kuna te se do kraja godine planira objava dodatnih 870 milijuna kuna, što čini ukupno 3,73 mlrd. kuna bespovratnih sredstava. Sve detalje saznaj ovdje.

Sadržaj donosimo u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta.