Tijekom epidemije slab odaziv darivatelja krvi. Liječnica poziva: Darujte krv i spasite život
Transfuzijske terapije jedan su od oblika liječenja zloćudne leukemije, limfoma i mijeloma, a zbog manjka krvi nisu dostupne oboljelima
Dugotrajno usporavanje gospodarstva i ograničavanje društvenog života obilježili su posljednju godinu, a stručnjaci ukazuju na negativne psihofizičke učinke takvoga zatvaranja, kao i povećanje rizika oboljenja od malignih bolesti. Od početka pandemije, liječnici iz Hrvatskog društva za hematologiju upozoravaju na smanjeni broj odlazaka doktoru kod pacijenata, jer je kod bolesti krvi izrazito važno potražiti pomoć čim pacijenti uoče njihove naznake i promjene na tijelu.
Budući da su upravo transfuzijske terapije jedan od oblika liječenja hematoloških bolesti krvi poput zloćudne leukemije, limfoma i mijeloma, liječnici potiču i na dobrovoljno darivanje krvi kako bi takvo liječenje i dalje bilo dostupno njihovim pacijentima. O potrebama hematoloških bolesnika, odgovornom ponašanju i odlasku na preglede razgovarali smo sa specijalisticom transfuziologije Marijanom Nadinić, voditeljicom Odjela za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Zadar.
Krv može darivati svaki čovjek dobrog zdravstvenog stanja, u dobi od 18 do 65 godina. “Uz dobro zdravstveno stanje dobrovoljni darivatelj krvi treba biti tjelesne težine iznad 55 kg i tjelesna temperatura ne smije mu prelaziti 37 °C. Idealan krvni sistolički tlak darivatelja je 100 do 180 mmHg, dijastolički 60 do 110 mm, dok bi puls trebao biti 50 do 100 otkucaja u minuti”, objašnjava doktorica Nadinić. Muškarci, darivatelji pune krvi, smiju dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom između darivanja od tri mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do tri puta godišnje, s razmakom između darivanja od četiri mjeseca.
Darivanje krvi tijekom pandemije koronavirusa
Doktorica Nadinić upozorila je i kako se prilikom pandemije virusa SARS-CoV-19 bilježi smanjeni odaziv dobrovoljnih darivatelja krvi: „To je uzrokovano izolacijom i samoizolacijom osoba, nemogućnošću dolaska na mjesto darivanja radi ograničavanja mjesta kretanja, karantene pojedinih mjesta, zatvaranja škola i radnih organizacija koje su bile izvor potencijalnih davatelja te straha od zaraze tijekom darivanja krvi”. No, unatoč pandemiji, nema razloga za nedoumice: ”S obzirom na sve mjere predostrožnosti koje se poduzimaju tijekom darivanja krvi nema mjesta strahu od zaraze korona virusom tijekom doniranja krvi”, pojašnjava nam dr. med. Nadinić i nastavlja:
“Sigurnost postupka darivanja krvi osigurava se kroz korištenje odgovarajućih zaštitnih mjera osoblja, dezinfekciju radnih površina i opreme prije i poslije darivanja krvi, dezinfekcije ruku svih davatelja i osoblja prilikom ulaska u prostor za darivanje krvi, dezinfekciju prostora nekoliko puta dnevno te fizičkim distanciranjem od dva metra između davatelja te između davatelja i osoblja kad god je to moguće”.
Nema razloga za strah
Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi, stoga nema razloga za strah. “Već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi – plazmu i njene sastojke, trombocite i leukocite, dok se eritrociti nadoknade unutar četiri do šest tjedana. Darivanje krvi najviše utječe na željezo koje se u obliku hemoglobina nalazi u eritrocitima, crvenim krvnim stanicama. Organizam nadoknađuje gubitak željeza u roku jednog do dva mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane”, objašnjava dr. Nadinić. Drugim riječima, darivanje krvi ne ugrožava zdravlje davatelja. Štoviše, ono može poslužiti i kao kontrola zdravlja, s obzirom na to da se prije svakog darivanja krvi obvezno provjerava zdravstveno stanje darivatelja i količina hemoglobina u krvi.
Darivanje matičnih stanica kao lijek za hematološke bolesti
Osim darivanja krvi koje pomaže mnogim bolesnicima, darivanjem matičnih stanica pomaže se pacijentima koji pate od određenih zloćudnih hematoloških bolesti. Donor krvotvornih matičnih stanica može biti svaka zdrava osoba od 18 do 40 godina, i tako pomoći svima onima koji se žele vratiti svojoj svakodnevici. “Darivanje krvotvornih matičnih stanica koštane srži postupak je koji se odvija u operacijskoj dvorani dok je darivatelj u općoj anesteziji. Posebnim iglama kroz dva uboda na koži donjeg dijela leđa iz zdjeličnih se kostiju prikupi otprilike jedna litra koštane srži, što je pet posto ukupne koštane srži u tijelu. Sam postupak je bezbolan i u pravilu traje sat vremena, a potpuni oporavak koštane srži očekuje se unutar četiri tjedna”, opisuje doktorica Nadinić.
Često se otkriju slučajno, na sistematskom pregledu
Naime, hematološke bolesti ne mogu se predvidjeti i nisu uzrokovane stilom života. Ponekad se nepravilnosti u krvnoj slici sasvim slučajno otkriju, na primjer tijekom sistematskih pregleda, što oboljelima može dodati vremena za liječenje. Simptome takvih bolesti ljudi nesvjesno pridodaju raznim drugim stanjima, a najčešće su različite i učestale infekcije pretežito dišnih i mokraćnih puteva, grla, usne šupljine ili kože koje mogu biti praćene vrućicom i/ili iznenadnim gubitkom tjelesne mase. Kod upale limfoma može se javiti noćno znojenje, leukemiju karakterizira dugotrajan umor i slabost, dok se koštana bol javlja kod mijeloma.
Za razliku od anemije koja je najčešća krvna bolest te, iako narušava kvalitetu života, može se prevladati kvalitetnom prehranom i preparatima bogatim željezom, zloćudne hematološke bolesti mogu dovesti do smrtnog ishoda ako se na vrijeme ne dijagnosticiraju i pravilno liječe. Samim time, važno se uputiti liječnicima opće prakse kada se bilo koji od navedenih simptoma pojavi kako bi se dragocjeno vrijeme za liječenje maksimalno iskoristilo.
Ovaj sadržaj kreiran je u suradnji s Hrvatskim društvom za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru.