Nekad je nužno odabrati stranu
U suradnji s
Hrvatska elektroprivreda

Tranzicija u energetici: HEP do 2030. godine planira ostvarivati devet milijardi kilovatsati godišnje iz obnovljivih izvora

Ambiciozni cilj podrazumijeva povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije na više od 50 posto

Prema predviđanjima svjetskih stručnjaka, potrošnja energije do 2035. godine trebala bi biti za trećinu veća od današnje. Energetska tranzicija iz dominantne upotrebe fosilnih goriva u dominantno korištenje obnovljivih izvora energije apsolutno je neizbježna i zbog povećanja potrošnje, ali i zbog klimatskih promjena. Sektor energetike i energetska politika razvijaju se kako bi se omogućio prijelaz na čistu energiju.

Diljem EU-a i država članica provode se planovi za postizanje dogovorenih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. te se razvija i poboljšava model tržišta električne energije i plina. Neprestano se razvijaju politike i mjere za potporu inovacijama i ulaganjima, a Europska komisija nedavno je, u skladu s obvezama preuzetima u okviru Pariškog klimatskog sporazuma, donijela dugoročnu strategiju za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2050.

Pariški sporazum za spas okoliša

Pariški klimatski sporazum poziva zemlje da ograniče porast temperature na ne više od 1,5 do dva stupnja Celzija kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice po okoliš. Prema istraživanju The Boston Consultingovog Henderson Instituta, za postizanje takvog cilja potrebna je sveobuhvatna globalna primjena najnaprednijih tehnologija u proizvodnji, štednji i potrošnji energije, kao zajednički pothvat vlada i regulatora cijelog svijeta. No, osim što je politički iznimno izazovan, to je i iznimno skup pothvat.

On prema procjenama stručnjaka instituta zahtijeva ulaganja od 19 do 21 bilijuna dolara od danas do 2030., koja bi pokrila tek uvođenje tehnologija, mjere energetske učinkovitosti te zamjenu postojećih, konvencionalnih onečišćivača, a do 80% tih sredstava trebale bi uložiti države u razvoju. To je, međutim znatno manje od iznosa šteta uzrokovanih klimatskim promjenama, kakve se očekuju u budućnosti. Štete već danas pogađaju države diljem svijeta. Prema izvještaju Europske agencije za okoliš Hrvatska spada u skupinu od tri zemlje, zajedno sa Češkom i Mađarskom, s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u BDP-u. Računa se da su ti gubici, u razdoblju od 1980. do 2015. godine, iznosili više od 2,8 milijardi eura.

HEP-ov plan: devet milijardi kilovatsati godišnje iz obnovljivih izvora

HEP-ova nastojanja prate proklamirane planove dekarbonizacije Europske unije do 2050. godine, koji radi smanjenja emisija stakleničkih plinova za 80 do 95 posto u odnosu na 1990. godinu (a u pojedinim scenarijima i do 100 posto) nameću potrebu znatnog povećanja udjela obnovljivih izvora energije. Iako konkretni ciljevi za udjel obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije nisu još preneseni u domaću regulativu, realno je očekivati da će, unatoč već ostvarenom visokom udjelu obnovljivih izvora energije od 27,3 posto u bruto potrošnji energije (svih oblika energije, ne samo električne) u razdoblju od 2020. do 2030. godine, Hrvatska biti obvezna znatno povećati sadašnji udjel. Za ostvarenje tog nacionalnog cilja, HEP-ov udjel je nezamjenjiv.

U svojoj strategiji razvoja za razdoblje do 2030. godine, HEP grupa je za temeljni scenarij razvoja odredila postizanje dodatnih tri milijarde kilovatsati proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Naime, kako bi u proizvodnji električne energije HEP grupa povećala današnji udjel obnovljivih izvora s 35 na planiranih više od 50 posto u 2030. godini, bit će potrebno povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na čak devet milijardi kilovatsati u prosječnoj hidrološkoj godini. Taj cilj HEP planira ostvariti revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u vjetroelektrane, sunčane elektrane i ostale obnovljive izvore energije.

Hrvatska prati EU planove dekarbonizacije energetike

HEP je početkom veljače objavio poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Hrvatske. Poziv je otvoren do 31. prosinca 2019., a riječ je o nastavku HEP-ovih aktivnosti širenja korištenja obnovljivih izvora energije, kroz integraciju u vlastiti proizvodni portfelj onih projekata obnovljivih izvora energije koji su već završeni ili su u visokom stupnju razvoja. Poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave (gradovima i općinama), zainteresiranima za izgradnju sunčanih elektrana te pravnim i fizičkim osobama, koje razvijaju projekte sunčanih elektrana ili koje razvijaju, ali i onima koje već imaju u pogonu vjetroelektrane ili hidroelektrane.

U konačnici, HEP-ov bi poziv potencijalnim partnerima, zajedno s ostalim HEP-ovim projektima u segmentu proizvodnje električne energije, trebao dovesti do ostvarenja ambicioznog plana zacrtanog kompanijskom razvojnom strategijom, koja predviđa da će udjel obnovljivih izvora u HEP-ovoj proizvodnji električne energije s oko 35 posto u 2018. godini porasti na više od 50 posto u 2030., a do 2050. godine na čak oko 70 posto, odnosno na dvostruko veću vrijednost nego danas.

Pritom treba naglasiti da HEP već danas više od 70 posto električne energije kojom raspolaže za potrebe svojih kupaca dobiva iz izvora koji ne emitiraju CO2, a to su proizvodnja u vlastitim hidroelektranama, otkup električne energije proizvedene iz elektrana na obnovljive izvore energije u sustavu poticaja i preuzimanje električne energije iz Nuklearne elektrane Krško koja je u 50-postotnom vlasništvu HEP-a. U 2018. godini udjel izvora koji ne emitiraju CO2 iznosio je čak 73 posto, po čemu je HEP u samom vrhu srodnih kompanija u Europi.

 

Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om