Trese nas inflacija koja je pojačala potražnju za zlatom. Stručnjak objašnjava zašto je to safe investicija

Svijet, pa tako i Hrvatska, trenutno su u razdoblju visoke inflacije, odnosno rasta cijena, zbog čega se građanima smanjuje kupovna moć, a njihova štednja gubi na vrijednosti. Naime, kamatne stope na štednju u bankama su na vrlo niskoj razini, daleko nižoj od inflacije, tako da novac koji stoji na računu zapravo svakim danom sve manje vrijedi.

Na rast cijena prvo je utjecala pandemija koronavirusa, koja je poremetila lance opskrbe. Na to se nastavio rat u Ukrajini, te je pitanje kada će se situacija stabilizirati. Ekonomist dr.sc. Vuk Vuković smatra da se uskoro može očekivati reakcija središnjih banaka, koje na inflaciju obično reagiraju podizanjem kamatnih stopa.

Zapad se okrenuo zalihama

“Do kraja 2022. godine američka središnja banka, FED, planira podizati referentnu kamatnu stopu do više od dva posto, što će posljedično utjecati na sve ostale središnje banke da učine isto. To znači da će kamate uskoro rasti i u bankama posvuda u EU jer njima rastu troškovi zaduživanja, a to znači veće kamate na kredite, niži raspoloživi dohodak za građane, nižu potrošnju te usporavanje ekonomskog rasta”, tvrdi naš sugovornik.

Nadovezuje se kako je dizanje kamata standardni odgovor središnjih banaka kada raste inflacija. “Većina središnjih banaka prošle je godine imala očekivanja da će inflacijski pritisak biti privremen jer je njegov uzrok bio prije svega u lancima opskrbe koji nisu mogli izdržati snažni post-COVID oporavak potražnje”, kaže.

Dodaje kako kad su krenule karantene i kad su zaustavljeni brojni trgovinski tokovi, da su se tvrtke na Zapadu prvo okrenule zalihama, dok su zbog zatvaranja tržišta na Dalekom Istoku krenuli tražiti nove dobavljače bliže domaćim tržištima.

Generiranje rasta cijena

“Ogromna potražnja nakon prvih lockdowna poremetila je lance nabave. Nije isto kupiti 50 nečega 2020. i 50 nečega 2021. te kupiti 0 nečega 2020. i 100 nečega 2021. U drugom slučaju se ponuda ne stigne prilagoditi i nastaju nestašice i zastoji, što podiže cijenu na svim razinama, od sirovine do transporta i na kraju finalnog proizvoda. Tako je generiran rast cijena”, ističe Vuković.

Središnje banke su, nastavlja, očekivale da će se lanci nabave relativno brzo ustabiliti, no do toga još nije došlo.

“Zadnji šok koji je pogoršao cijelu situaciju je rat u Ukrajini zbog čega cijene sirovina i hrane nastavljaju rasti. Zato sada središnje banke moraju svojim uobičajenim alatima podizanja kamata utjecati na potražnju u ekonomiji kako se inflacija ne bi pogoršala. Zbog toga će vjerojatno ubrzati ekonomski ciklus i dovesti do recesije brže nego što je očekivano”, kaže Vuković.

Kada je štednja u banci neisplativa?

S obzirom na situaciju, građani, naravno, razmišljaju kako zaštititi svoju ušteđevinu od gubitka vrijednosti. Postoje razni oblici ulaganja – od nekretnina, dionica, plemenitih metala pa sve do kriptovaluta. No, prilikom odabira svaki ulagač treba procijeniti kakve su mu individualne karakteristike, u smislu tolerancije na rizik, očekivanog prinosa te u što se u kojem trenutku isplati uložiti.

Vuković kaže da nije čudno da, s obzirom na niske kamatne stope na klasičnu štednju u bankama, ljudi traže druge mogućnosti ulaganja, putem kojih mogu zaštititi ili uvećati vrijednost imovine.

“Kad je inflacija 7 posto, a kamate na štednju od 0.2 do 1 posto, štednja u banci je neisplativa jer novac zbog inflacije realno gubi vrijednost – možete kupiti manje za istu količinu koju držite na banci. Ljudi stoga logično traže alternative, ovisno o sklonosti riziku. Nije čudno da je narasla potražnja zadnje dvije godine za alternative štednji. Dionička tržišta su nakon COVID-a izuzetno rasla, vođena prije svega tech sektorom”, kaže ekonomist.

Nastavlja kako su “kriptovalute u prosjeku davale još veće povrate. Obveznice i zlato su zadnje dvije godine prošli dosta loše. Samo od početka ove godine obveznice su u prosjeku pale 10 posto, iako je zlato raslo kako se više počelo pričati o recesiji. Zlato je obično standardna safe haven investicija u slučaju recesije i visoke inflacije tako da ne čudi rast potražnje za njim posljednjih nekoliko mjeseci”.

Ulaganje u kriptovalute

S druge strane, dodaje, brojni kripto entuzijasti nazivaju upravo kriptovalute poput Bitcoina digitalnim zlatom ističući kako nema bolje zaštite od inflacije i recesije.

“No, problem s kriptovalutama je njihova velika volatilnost odnosno rizik, kao i često sektaški pristup temi, ali i pokoje prevare kripto burzi što odvraća brojne investitore od ideje koja je u suštini logična i smislena. Stvar je uvijek u osobnoj sklonosti riziku. Netko tko je izrazito nesklon riziku ili nema neko financijsko znanje će i dalje birati držati novac na banci, unatoč inflaciji. Netko drugi će pak uložiti sve što ima u jednu od tisuće kriptovaluta i nadati se da će oklada upaliti”, ističe Vuković.

Faktori koji utječu na cijenu zlata

Što se još investicijskog zlata tiče, cijena mu, kao što smo spomenuli, varira, ali kod zlata su te oscilacije puno manje. Zlato je poznato kao investicija koja najbolje čuva svoju vrijednost tijekom vremena.

“Na cijenu zlata utječe ponuda i potražnja odnosno proizvodnja i kupovine od strane investitora, država i privatnih osoba. Bitan utjecaj imaju i tečaj dolara te monetarna politika centralnih banaka odnosno visina kamatnih stopa. Uz financijske i društveni faktori su također važni zbog karakteristika zlata da u okolnostima kriza dobro čuva svoju vrijednost, za razliku od FIAT valuta. Cijena zlata se formira na važnijim svjetskim burzama na kojima se trguje zlatom a određena je ponudom i potražnjom”, kaže Slaven Sviličić, direktor sektora investicijskog zlata u Auro Domusu.

Visoka razina zaštite

Ondje se investicijsko zlato u obliku zlatnika, pločica i poluga kupac može pohraniti u vlastitom aranžmanu ili u sefu, a pohrana je u prvoj godini nakon kupnje besplatna. Naknada koja se nakon tog perioda plaća ovisi o, govori Sviličić, vrijednosti pohranjenog zlata. Moguće ga je prodati u bilo kojem trenutku, brzo i jednostavno, bez dodatnih troškova.

“Zlato je pohranjeno u vrhunskim sefovima na tajnim lokacijama, s višestrukim sigurnosnim protokolima, osigurano je u cjelokupnoj vrijednosti, a vlasniku je, uz prethodnu najavu, uvijek dostupno”, ističe naš sugovornik.

Dugoročno ulaganje

Investicijsko zlato, dodaje, može kupiti svaka punoljetna osoba, što se dokazuje važećim dokumentom. Vrijednost zlata do 75.000 kuna može se kupiti gotovinom, dok je preko tog iznosa kupnju potrebno provesti putem transakcijskog računa.

“Kupovina se može obaviti u našoj poslovnici ili putem web shopa. U slučaju da zlato ostaje u banci zlata, s kupcem se sklapa ugovor o pohrani. Važno je napomenuti da zlato treba čuvati u originalnom pakiranju, takozvanom blisteru. Tako sačuvano zlato osigurava status investicijskog zlata što mu kod prodaje omogućuje postizanje više cijene u odnosu na unovčavanje lom zlata. Ulaganje u zlato dugoročno je ulaganje, a puno je isplativije od čuvanja novca u banci ili kod kuće, osobito u periodima inflacije”, objašnjava Sviličić.

Simbol stabilnosti

Primjerice, 100 grama zlata danas vrijedi oko 7000 kuna, ističe naš sugovornik, više nego prije 10 godina, dok je u zadnjih 20 godina cijena zlata narasla čak šest puta, odnosno više od 500 posto. Cijena zlata zadnjih 40 godina u prosjeku raste oko osam posto godišnje.

“Zlato je stoljećima simbol vrijednosti i stabilnosti, to je imovina koja je otporna na sve krize – kako financijske, tako i društvene. Dodatno, investicijsko zlato oslobođeno je PDV-a. Fizičke osobe ne plaćaju porez ni na kupnju ni na dobit ostvarenu prodajom zlata, što nije slučaj kod dionica, ali ni drugih investicijskih opcija poput štednje ili nekretnina”, kaže direktor sektora investicijskog zlata u Auro Domusu.

Može i preko granice

Za one koji se boje kako će zlato prenositi preko granice, Sviličić uvjerava kako nema straha. Zlato je u cijelom svijetu prepoznato kao vrijednost. Brzo se i jednostavno može zamijeniti za lokalnu valutu ili drugu vrijednu imovinu, što posebice vrijedi za zlatne poluge i zlatnike.

“Zlato se može prenositi preko granice u neograničenim količinama, odnosno vrijednosti. Fizičke osobe nisu dužne prijaviti vrijednost zlata u vrijednosti do 75.000 kuna no preko tog iznosa, prema zakonu, obavezne su ga prijaviti. To vrijedi za granične prijelaze svih država, onih u Europskoj uniji kao i onih izvan nje”, navodi Sviličić.

Metode protiv krivotvorenja

Skeptici često propitkuju odakle dolazi to zlato, odnosno kako se može garantirati njegova pouzdanost i čistoća. Naš sugovornik iz Auro Domusa pojašnjava kako njihove poluge i zlatnici u asortimanu dolaze iz najpoznatijih svjetskih kovnica kao što su, primjerice, Argor-Heraeus, Münze Österreich ili Valcambi.

“One su nositelji LBMA certifikata kao jamca kvalitete izrade te prolaze česte kontrole kakvoće proizvoda. Ispravnost poluge jamči se i pratećim certifikatima na kojima su navedeni osnovni podaci o proizvodu. Kod proizvoda s dodatnim zaštitnim pakiranjem izdanim od strane kovnice, dodatna zaštita su i serijski broj, žig i druge sofisticirane metode osiguranja od krivotvorenja”, zaključuje Slaven Sviličić.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Auro Domus.