Tvrtke budućnosti: evo zašto se 47 lidera poslovanja u Hrvatskoj odlučilo za inovativnu strategiju
Ove su kompanije pokretači pozitivnih promjena čiji je cilj održivo i odgovorno poslovanje
Održivi razvoj stvara ekonomski rast. Do čak 90% investicija potrebnih kako bismo ostvarili ciljeve zadane Pariškim sporazumom vratit će nam se u obliku novih poslova, rasta vrijednosti i štednje postojećih resursa. No, kako bismo ih ostvarili, ključnu ulogu ima primjena najnovijih tehnologija, zaključak je istraživanja Boston Consulting Grupe. Priključivanjem inicijativi UN Global Compact A1 Hrvatska prepoznaje prilike u suočavanju s klimatskim promjenama i želi pokazati da i kompanije mogu biti pokretači pozitivnih promjena. Zato se obvezao postići potpunu ugljičnu neovisnost do 2030. godine. A1 Hrvatska kao tehnološki lider želi potaknuti zelene promjene u Hrvatskoj i zato proglašava NET ZERO ERU.
Primjena ciljeva održivog razvoja u poslovanju tvrtki ima potencijal stvoriti 12 bilijuna dolara dodatne vrijednosti u svijetu do 2030. i 380 milijuna poslova. Tvrtke koje posluju održivo rastu brže te imaju veći rast zaposlenih. Konzultantska tvrtka McKinsey analizirala je poslovanje vodećih američkih i europskih kompanija u posljednjih 15 godina i zaključila da tvrtke koje stvaraju veću vrijednost za sve svoje dionike – zaposlenike, korisnike, dioničare i društvo općenito – rastu brže od drugih. Više od polovice zaposlenika želi raditi upravo za poslodavce koji skrbe o zaštiti okoliša. Čak 83 posto njih misli da njihova tvrtka ne čini dovoljno, zaključak je studije vodeće tvrtke za digitalna rješenja u ljudskim resursima.
Prednosti održivog poslovanja
“Društveno odgovorno poslovanje postaje strateški važno jer poslujemo u nepredvidivim, izazovnim i transparentnim vremenima, ponajprije s aspekta društvenih i okolišnih promjena, što utječe na ekonomsku uspješnost poslovanja”, upozorava dr. sc. Nikolina Markota Vukić, suosnivačica i predsjednica Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) u Zagrebu.
Ključna je prednost održivog poslovanja, napose u krizama, dugoročno planiranje i izdržljivost poduzeća na vanjske šokove. Tijekom pandemije koronavirusa to je potvrdila i analiza Instituta za održivo ulaganje banke Morgan Stanley, prema kojoj su održivi investicijski fondovi imali prednost tijekom cijele 2020. godine s upola slabijim padom prosječne vrijednosti od ostalih fondova.
Rast treba zamijeniti razvojem
“Napokon je postalo jasno da smo došli do točke potrošnje koja toliko iscrpljuje prirodne resurse da je krajnji tren za razmišljanje o alternativi. Početkom modernog doba osmišljen je model stalnog ekonomskog rasta koji je tada imao smisla, ali danas vidimo da svijet puca po šavovima. Vrijeme je da rast zamijenimo razvojem te da, umjesto velikim količinama, težimo većoj vrijednosti”, ističe stručnjak za kružnu ekonomiju i održivo poslovanje Goran Jeras, osnivač Zadruge za etičko financiranje s više od 900 članova. Kad bi se precizno mogli izračunati vanjski troškovi poslovanja, dodaje Jeras, koji uključuju korištenje prirodnih resursa, te bismo ih integrirali u financijsko poslovanje poduzeća, društveno odgovorno poslovanje i kružna ekonomija bili bi vodeća paradigma.
Vrijednost prirodnih resursa koji se godišnje iskoriste, a ne naplate se premašuje 7 bilijuna dolara. Više od tri četvrtine tog iznosa uključuje emisije stakleničkih plinova, potrošnju vode i zemlje, upozorava studija engleske kompanije Trucost, koja istražuje skrivene troškove poslovanja.
Transformacija prema održivom
“Postati društveno odgovorna kompanija znači dobro identificirati pozitivne i negativne utjecaje poduzeća na društvo i okoliš te sadašnje i buduće rizike poslovanja. Tek kada ih sveobuhvatno identificiramo, potrebno je, kako Drucker kaže, ‘ukrotiti zmaja’ – pretvoriti društvene i okolišne probleme u ekonomsku mogućnost za stvaranje proizvodnih kapaciteta, povećanje ljudske sposobnosti, dobro plaćenih poslova te općeg bogatstva društva”, objašnjava dr. sc. Markota Vukić.
Tehnologija omogućava transformaciju tvrtki prema održivom. Europska komisija je 2020., pandemijsku godinu, zaključila s porukom da je ključ oporavka u digitalnoj i zelenoj transformaciji.
“Pitanje je vremena kada ćemo se susresti s novim okvirima poslovanja i strožim regulacijama. Na korak smo do potpunog redefiniranja napretka, potrošnje, financija i drugih koncepata ukorijenjenih u dosadašnje principe poslovanja. Održivo poslovanje uzima u obzir sve na koje utječe poslovanje kompanija, ne samo investitore”, ističe Jeras.
Inovacije su ključne
Održivo poslovanje, ističe dr. sc. Markota Vukić, podrazumijeva inoviranje i eksperimentiranje kako bismo pronašli pravu formulu uspjeha. Preuzimanje strategija od drugih nije dovoljno jer svaka kompanija treba imati svoju strategiju kojom će postići postavljene ciljeve i iskoristiti svoje potencijale. Ključnu ulogu ima i primjena najnovije tehnologije koja može ubrzati, pojednostaviti i unaprijediti procese realizacije strategije i izvještavanja.
Prema analizi konzultantske kuće PWC, primjenom umjetne inteligencije do 2030. otvara se potencijal povećanja globalnog BDP-a između 3,6 i 5,2 bilijuna dolara te stvaranja između 18,4 i 38,2 milijuna novih poslova uz istovremeno smanjenje stakleničke emisije za 1,5 do 4 posto.
“Poanta je društveno odgovornog poslovanja da se odgovorno razvijamo zajedno s tehnologijom kako ne bismo uskratili razvoj budućim generacijama. Tehnološki napredak moramo maksimalno iskoristiti da bismo ostvarili pozitivan utjecaj na okoliš i društvo. I to je izazov, ali zato je upravo naša generacija ona koja traži rješenja”, ističe dr. sc. Markota Vukić.
Primjeri u svijetu
Tehnološki lideri predvodnici su tog trenda. Implementacijom umjetne inteligencije Google je uspio smanjiti potrošnju energije u svojim data centrima za 40 posto i povećati vrijednost energije koju dobivaju iz vjetroturbina za 20 posto. Nizozemski DyeCoo, koji surađuje s IKEA-om i Nikeom, razvio je tehnologiju za bojenje tekstila bez kemikalija i vode. Ugljični dioksid pod visokim pritiskom u stanju između tekućine i plina otapa boju i širi ju duboko u tkaninu, a nakon isparavanja se reciklira i ponovo koristi u istom procesu.
U najveću korporativnu inicijativu za održivo poslovanje UN Global Compact uključeno je više od 12 tisuća kompanija diljem svijeta. U Hrvatskoj se inicijativi pridružilo 47 lidera održivog poslovanja koji su se obvezali implementirati 10 načela održivog poslovanja u poslovne strategije i izdavati godišnja nefinancijska izvješća.
Velike kompanije glavni pokretači
U Hrvatskoj obvezu izdavanja nefinancijskih izvješća imaju veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa. Stručnjaci ističu da će upravo velike kompanije, uz sve veću osviještenost potrošača, biti glavni pokretači održivog poslovanja. Većina srednjih i manjih poduzeća, objašnjava dr. sc. Markota Vukić, dobavljači su velikih hrvatskih ili stranih kompanija koje imaju obvezu nefinancijskog izvještavanja i postavljene standarde održivosti.
“Mali poduzetnici mogu osvijestiti izazove i činiti male korake, ali pravo rješenje treba biti kolektivno ili na razini grupe poduzetnika”, zaključuje Jeras, koji je i sam inicijator Zadruge s više od 300 pravnih subjekata.
TOP 5 RAZLOGA ZAŠTO UKLJUČITI ODRŽIVOST U POSLOVNU STRATEGIJU
1. Rast broja korisnika i lokalnih partnerstava
Korisnici sve više paze što kupuju. Prema GlobalWebIndexu, svaki drugi korisnik spreman je platiti više za održivi ili ekološki proizvod, a 60 posto korisnika spremno je zamijeniti brend koji trenutno koriste s održivijim. Studija konzultantske kuće Hotwire otkriva da isto vrijedi i za održivost partnera i dobavljača brenda. Čak četvero od petero korisnika reagiralo bi na upitne suradnje brenda koje nisu u skladu s njihovim vrijednostima.
2. Smanjenje troškova
Pregled 56 akademskih radova pokazao je da tvrtke s boljom ocjenom održivosti poslovanja imaju niži trošak kapitala i duga, a devet od deset studija otkrilo je znatno bolju izvedbu. Istraživanje konzultantske kuće McKinsey o izravnom utjecaju održivog poslovanja na troškove poslovanja pokazalo je da tvrtke tako mogu uštedjeti do čak 60 posto operativnih troškova.
3. Veća strateška sloboda
Prema McKinseyju, prosječan rizik od državnih intervencija iznosi i do 30 posto godišnjih prihoda. Tvrtke koje se trude poslovati održivije imaju manje obveza prema javnim institucijama te češće dobivaju državne potpore. Od 340 izvršnih direktora s kojima je McKinsey razgovarao, svaki četvrti programima održivog poslovanja želi zaštititi reputaciju brenda, a svaki sedmi želi izbjeći regulatorne probleme i eliminirati nepotrebne operativne rizike.
4. Rast produktivnosti
Korisnost i osjećaj pozitivnog utjecaja na zajednicu jedan je od najznačajnijih faktora sreće na poslu i u životu prema Global Happiness Policy Reportu. Što su zaposlenici obrazovaniji i angažiraniji to je osjećaj svrhe bitniji u njihovu zadovoljstvu. Studije London Business Schoola pokazale su da tvrtke sa zadovoljnim zaposlenicima imaju veće prihode. Analiza Fortuneovih 100 najboljih poslodavaca pokazala je da su njihove dionice 2,3 do 3,8 posto vrednije.
5. Optimizacija investicija i resursa
Ukupne investicije u održivo poslovanje porasle su za 68 posto između 2014. i 2018. Prema izvješću Instituta za održivo ulaganje Morgan Stanleyja, održivi investicijski fondovi imali su gotovo upola slabiji pad prosječne vrijednosti. Sve više investitora uzima održivost poslovanja u poslovnoj strategiji kao ključan faktor procjene rizika investicije. Mlađi investitori, primarno milenijci, dvostruko su spremniji investirati u održive fondove nego u one tradicionalne jer vjeruju da njihova investicija može utjecati na klimatske promjene i razinu siromaštva u svijetu.
HRVATSKA STRUČNJAKINJA OTKRIVA: TRI IZAZOVA S KOJIMA SE KOMPANIJE SUSREĆU U IMPLEMENTACIJI ODRŽIVIH STRATEGIJA
Dr. sc. Nikolina Markota Vukić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje otkriva ključne izazove s kojima se tvrtke u Hrvatskoj susreću tijekom prelaska na društveno odgovorno poslovanje.
1. Edukacija
Kompanije moraju razumjeti benefite, izazove i stratešku važnost održivog poslovanja. Menadžment često nije svjestan prednosti održivog razvoja. Izazov je i edukacija operativnog menadžmenta. Nakon što uprava ili vlasnik donesu odluku o održivom poslovanju, tek će s edukacijom menadžeri sami pronalaziti rješenja i pratiti najbolje prakse takvog poslovanja.
2. Troškovi
Kadrovski i financijski resursi koji su potrebni za implementaciju održive strategije još se percipiraju kao veliki trošak. No, to je pitanje prioriteta te vide li u tvrtkama održivost kao stratešku prednost na tržištu ili kao prolazni trend. Praksa je pokazala da ulaganje u održivo poslovanje donosi financijski uspjeh i stabilniju budućnost.
3. Prikupljanje nefinancijskih podataka
Poduzećima koja tek započinju svoj put prema implementaciji održive strategije veliki je izazov prikupljanje nefinancijskih podataka. Savjet je prve godine angažirati vanjsku stručnu pomoć oko toga koje podatke i kako prikupljati te kako izrađivati izračune vezane uz okolišne pokazatelje koji menadžmentu omogućavaju donošenje strateških odluka. Mogu koristiti i platformu za prikupljanje podataka Instituta za društveno odgovorno poslovanje, koja je razvijena za hrvatsko tržište prema međunarodnom okviru za nefinancijsko izvještavanje.
HOW TO VODIČ DO KVALITETNOG IZVJEŠĆA O ODRŽIVOSTI POSLOVANJA
1. Odabir standarda
Tvrtke koje uistinu žele transformirati svoje poslovanje najčešće biraju smjernice UN Global Compacta ili Global Reporting Initiativea (GRI). Globalni lideri izvješća rade unutar okvira obiju inicijativa, koje su trenutno najproširenije u segmentu izvješća o održivosti. Posljednja studija IDOP-a o nefinancijskom izvještavanju (izvještavanju o održivosti) pokazala je da 48 posto obveznika u Hrvatskoj priprema nefinancijska izvješća prema GRI-evim smjernicama.
2. Odabir ciljne skupine
Ciljne skupine kojima je izvješće namijenjeno ovise o ciljevima poslovanja. Tvrtke koje žele zadovoljiti regulativu izvješće će pripremiti za stručnjake koji će provjeravati točnost predstavljenih podataka. Tvrtke koje žele postići veću transparentnost ili pokazati integriranu kulturu društvenog poslovanja svim dionicima podatke u izvješću postavit će u kontekst razvoja poslovanja.
3. Odabir tima
Moguće je angažirati vanjske stručnjake za pisanje izvješća ili interni tim. U oba slučaja u poduzeću treba imenovati voditelja koji je odgovoran za izradu izvješća o održivosti. Ako je riječ o internom timu, važno je pokriti sve odjele – od zaštite okoliša i ljudskih resursa, preko nabave, financija i pravne službe, do razvoja proizvoda i korporativnih komunikacija.
4. Definiranje sadržaja i prikupljanje podataka
Izvješće o održivosti mora zaposlenicima, investitorima, kupcima i društvu odgovoriti na pitanje kako poduzeće upravlja utjecajem na okoliš, ekonomiju i društvo. Bitno je naglasiti da su negativni utjecaji poduzeća jednako relevantni kao i pozitivni. Identifikacija i upravljanje negativnim utjecajem predstavlja transparentno mjerilo za ciljeve koje si poduzeće postavlja i za buduće poslovanje.
5. Pisanje izvješća
Ključne pokazatelje treba staviti u kontekst: usporedbu s prijašnjim stanjem ili s postavljenim ciljem. Izvješće predstavlja kulturu poduzeća te treba ponuditi relevantne odgovore na pitanja dionika i tržišta. Važna je i objektivnost u pogledu vlastite održivosti. Neki izvješće pišu u trećem licu, no odabir komunikacije u prvom licu predstavlja jasno preuzimanje odgovornosti za pozitivne i negativne promjene.
6. Prezentacija izvješća
Izvješće je važno iskomunicirati investitorima, zaposlenicima i široj zajednici. Tvrtke moraju proslaviti svoje uspjehe te definirati nedostatke i nove potencijale rasta. U komunikaciji s korisnicima, ključno je izvješće prilagoditi njihovim interesima i navikama. Sve su češća izvješća u interaktivnim ili video formatima.
EKSPERT OTKRIVA ŠTO KOMPANIJE TREBAJU NAPRAVITI
Sve brže raste udio investitora u svijetu kojima je među ključnim faktorima primjena ciljeva održivog poslovanja u strategiji tvrtke. Razlog su tome, smatra profesor George Serafeim s Harvard Business Schoola, dugoročno razmišljanje i planiranje. Za Harvard Business Review otkrio je pet ključnih strateških poteza kojima će svaka kompanija ostvariti pravu vrijednost za poslovanje i kompetitivnu prednost.
1. Inicijative kojima se razlikujete od konkurenata
Istraživanje Harvard Business Schoola na više od 2000 tvrtki tijekom 21 godine pokazalo je da su one s većim ulaganjima u materijalne teme održivosti imale bolje poslovne rezultate od onih koje su se vodile imaterijalnim temama. Serafeim upozorava kako takvi rezultati pokazuju da korisnici i investitori prepoznaju jasnu razliku između tvrtki koje su se uistinu posvetile održivom poslovanju i onih koje to samo govore i ne čine ništa.
2. Kreirajte mehanizme odgovornosti kako biste osigurali predanost uprave
Većina istraživanja upozorava na nedovoljnu povezanost uprave s ESG (prema engl. Environmental, Social and Governance) ciljevima. Štoviše, istraživanje Serafeima i tima pokazalo je da uspješnije tvrtke imaju ESG ciljeve integrirane u svaki dio posla uprave i u proces određivanja plaće ljudi na izvršnim pozicijama.
3. Ispunite cijelu organizaciju osjećajem svrhe i entuzijazma za održivost i dobro upravljanje
Većina strategija, upozorava Serafeim, propada zbog loše komunikacije između vrha i baze te nepovjerenja prema istinskoj posvećenosti menadžmenta održivosti. Studija u kojoj se propitalo razmišljanje 1,5 milijuna zaposlenika otkrila je da osjećaj svrhe pada od visokog menadžmenta prema srednjem menadžmentu te naposljetku do krajnjih zaposlenika. Izvedba tvrtki koje su uspjele izravnati organizacijsku hijerarhiju i provesti osjećaj svrhe kroz cijelu kompaniju pokazala se kao znatno bolja od izvedbe onih drugih.
4. Decentralizirajte ESG aktivnosti u svim operacijama
U početnoj je fazi važno oblikovati tim ljudi i agendu za implementiranje ESG ciljeva u strategiju poslovanja. Međutim, održivo poslovanje mora postati logika poslovanja, a ne usputni projekt. Dapače, istraživanje Serafeima i njegova tima o poslovanju tisuću tvrtki pokazalo je da su one s ambicioznijim ciljevima vezanim uz klimatske promjene investirale više, uvele značajnije operativne promjene i time potaknule više inovacija.
5. Regularno i transparentno komunicirajte s investitorima o ESG temama
Česta je, a netočna pretpostavka o investitorima da im je stalo samo do kratkoročnog povrata te da je stoga ESG ciljeve nemoguće uskladiti sa zadovoljstvom investitora. Međutim, tvrtke imaju veći utjecaj na svoju bazu investitora nego što se vjeruje, a ESG ciljevi, nefinancijska izvješća i društveni utjecaj kao mjerilo istodobno postaju odlučujući faktori za investitore u odluci o ulaganju i kupovanju dionica.
TEHNOLOGIJA ZA SPAS ZEMLJE
1. Cloud tehnologija
Istraživanje globalne konzultantske kuće Accenture otkrilo je da migracija poslovanja na javni cloud može spriječiti daljnje emisije ugljičnog dioksida za 59 milijuna tona godišnje. Prelazak na cloud na razini tvrtke značio bi 65 posto manje potrošnje energije i 84 posto manje emisija ugljičnog dioksida. Samo odabirom pravih aplikacija u cloudu tvrtke mogu smanjiti potrošnju energije 50 puta, a pravilnom konfiguracijom aplikacija u oblaku mogu dodatno umanjiti emisije do čak 98 posto.
2. Umjetna inteligencija
Primjena umjetne inteligencije u zaštiti okoliša ima potencijal do 2030. stvoriti dodatnu vrijednost od 5,2 bilijuna dolara, odnosno 4,4 posto globalnog BDP-a, izvještava PWC. Umjetna inteligencija može ranije detektirati ilegalnu sječu šuma i opasne razine zagađenosti zraka te tako spasiti 32 milijuna hektara šuma i uštedjeti 150 milijuna dolara zdravstvenog troška u sljedećem desetljeću.
3. Blockchain
Stručnjaci blockchain tehnologiju ističu kao ključ za razvoj digitalnog povjerenja. Blockchain tehnologija omogućava decentralizaciju, veću transparentnost i mogućnost praćenja, pouzdane mreže transakcija, niže troškove transakcija i dinamično postavljanje cijena. Prema podacima 65 postojećih blockchain primjena s ciljem održivog razvoja, PWC ističe osam potencijalnih primjena blockchain tehnologije za boljitak planeta. To su transparentni lanci nabave, decentralizirani i održivi menadžment resursa, novi izvor održivog kapitala, automatizirana priprema za katastrofe i humanitarna pomoć, platforme za menadžment prirodnih resursa, poticanje kružne ekonomije, transformacija tržišta ugljikom i nova generacija nadzora, izvještavanja i verifikacije održivog razvoja.
INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO
1. Blockchainom do zero wastea
GreenToken postojeća je blockchain platforma za praćenje plastike od proizvodnje do otpada. Tvrtka Plastic Energy u partnerstvu s GreenTokenom prati potrošnju plastičnih bočica vode u jugoistočnoj Aziji, čime može pouzdano utvrditi vrstu plastike na reciklažnom dvorištu i potaknuti proizvođače na prikupljanje iskorištene ambalaže, recikliranje i ponovnu uporabu.
2. Biorazgradiva pakiranja
TemperPack vodeći je proizvođač održivih pakiranja i osvaja sve više korisnika i investitora. U posljednje dvije godine tvrtka je prikupila više od 78 milijuna dolara investicija. U svijetu u kojem trećina urbanog otpada dolazi od transportne ambalaže, pakiranje kojeg se 99 posto sastoji od zraka, vode i škroba, a 1 posto od biorazgradivih i netoksičnih materijala predstavlja vrijednu alternativu.
TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU
1. SAP, dobitnik nagrade Green Supply Chain za 2020.
Globalni lider za korporativna softverska rješenja i potpisnik inicijative UN Global Compact u posljednje je tri godine uštedio 273 milijuna eura smanjenjem emisija ugljikova dioksida. Cilj mu je iskorijeniti ugljični otisak iz svih procesa. Dosad je ostvario stopostotni prelazak na energiju iz obnovljivih izvora. SAP je godinama posvećen razvoju proizvoda kojima klijentima olakšava tranziciju na zeleno poslovanje. Ključni ciljevi: ugljična neovisnost do 2025., postići indeks angažmana zaposlenika od 86 posto.
2. SCHNEIDER ELECTRIC, sedam godina među top 100 najodrživijih kompanija
Europska multinacionalna kompanija koja predvodi digitalizaciju i automatizaciju opskrbe i distribucije energije. Schneider Electric ušao je 2019. u partnerstvo sa 34 internacionalne kompanije s ciljem investiranja više od 1 milijarde dolara u postojeće i buduće inicijative za održiv i klimatski neutralan razvoj, koje su do sada pomogle više od 100 milijuna ljudi. Ključni ciljevi: ugljična neovisnost do 2030., net zero lanac opskrbe do 2050. godine.
3. A1 Hrvatska, član inicijative UN Global Compact
Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu inicijativu za održivost, u kojoj je više od 12 tisuća kompanija iz 160 država. Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija djece i roditelja o internetskoj sigurnosti.
Telekomunikacijska industrija, iako nije veliki zagađivač, veliki je potrošač električne energije. Ulaganjem u napredne sustave hlađenja (tzv. free cooling sustave) baznih stanica, kojima se smanjuje potrošnja klimatizacijskih uređaja, te ulaganjem u solare i vjetroturbine za napajanje baznih stanica A1 Hrvatska smanjuje svoj ugljični otisak za više od 840 tona godišnje. Kompanija ima certifikate za održivo poslovanje ISO 14001, 9001, 27001 i OHSAS 18001 te Izvještaj o energetskom pregledu velikih kompanija.
U A1 Hrvatska posvećuju iznimnu pozornost društvenoj odgovornosti i održivom poslovanju promičući učinkovitije, prihvatljive i održivije načine rada i života i kroz svoja poslovna rješenja. U skladu s načelima kružne ekonomije, korisnici mogu na prodajna mjesta A1 donijeti stare uređaje koje će kompanija reciklirati. U 2021. A1 Hrvatska kreće i s potpunim prelaskom na zelenu energiju.
Izvori: McKinsey, The value of value creation, 2020; PWC, How AI can enable a Sustainable Future, 2019; Unily, Future of the sustainable workplace in the age of COVID-19 and climate change, 2020; IFC, Annual Report 2018, 2019; Systemiq, System Change Compass Full Report, 2020; MorganStanley Institute for Sustainable Investing, Sustainable Reality: 2020 Update, 2020; Global Happiness Council, Global Happiness Policy Report 2018; McKinsey, From ‘why’ to ‘why not’: Sustainable investing as the new normal, 2017; McKinsey, Sustainability & Source Productivity, 2014; Global Web Index, Lifting the Lid on Sustainable Packaging, 2019; McKinsey, Banking imperatives for managing climate risk, 2020; Edmas, Does the stock market fully value intangibles? Employee satisfaction and equity prices, 2011; Serafeim et al., The Impact of Corporate Sustainability on Organizational Processes and Performance, 2014; Morgan Stanley, Millennials Drive Growth in Sustainable Investing, 2017; Friede et al., ESG and financial performance: aggregated evidence from more than 2000 empirical studies, 2015; Accenture, Green behind cloud, 2020; PWC, Blockchain for a better planet, 2018
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji TG Studija i A1 Hrvatska, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.