U Hrvatskoj će do 2025. biti 127.000 novih poslova u IT sektoru. Evo što kažu predvodnici industrija

Umjetna inteligencija, virtualna i proširena stvarnost, blockchain, dronovi, IoT, cloud sustavi, proširena analiza podataka, robotika i 3D printanje samo neke od sve lakše dostupnih tehnologija na kojima počiva tzv. četvrta industrijska revolucija. Za poslovni svijet, koji strahuje od gospodarske krize, povećanje produktivnosti i učinkovitosti koju donosi četvrta industrijska revolucija otvara mogućnost za rast.

Prema izvješću “The Future of Jobs Report” Svjetskog ekonomskog foruma, do 2025. godine u globalnoj poslovnoj industriji otvoriti će se 97 milijuna novih poslova, a istovremeno će svaki drugi zaposlenik morati steći nove vještine kako bi postao kompetentan u svojoj industriji. Izvješće je pokazalo i da, za razliku od 65 posto poslodavaca koji su još 2018. od svojih zaposlenika očekivali da steknu nove vještine, danas to očekuje njih 94 posto.

Prema Gartnerovu istraživanju čak je 70 posto zaposlenika ocijenilo da nemaju sve potrebne vještine za posao koji obavljaju. WEF predviđa da će više od trećine zanimanja budućnosti u deset industrija biti vezano upravo za IT, a za Hrvatsku se procjenjuje da će do 2025. biti otvoreno 127.000 novih poslova u IT sektoru. Zato smo doznali koje su tvrtke predvodnici u tim industrijama u Hrvatskoj te kako oni vide promjene u poslovnom svijetu.

Banke kakve danas poznajemo više neće postojati

Financijski je sektor među onima koje očekuje jedna od najvećih transformacija u ovom desetljeću, a inovativne promjene ponekad se događaju i na mjesečnoj razini. Primjerice, u posljednje vrijeme novitet su usluge kao što je potpuno decentralizirana online burza ili štednja.

Razgovarali smo s Nikolom Škorićem, direktorom Electrocoina, prve i vodeće hrvatske tvrtke koja se bavi posredovanjem u trgovanju kriptovalutama i procesiranjem kripto uplata. On nam navodi primjer najnovije financijske usluge koju nudi Blockchain. Riječ je flash loanu, usluzi za koju Škorić kaže da je bila nezamisliva prije godinu dana te da je na pragu financijske revolucije.

“Na Blockchainu možete podignuti kredit od, recimo, milijun dolara. Zatim ćete obaviti razne financijske aktivnosti na platformi, npr. koristiti decentraliziranu burzu, a potom ćete otplatiti kredit. Sve to možete učiniti unutar nekoliko sekundi, a ako ne uspijete otplatiti zajam, on se jednostavno neće ni izdati”, objašnjava Škorić. Na pitanje kakve promjene tek možemo očekivati u fintech sektoru, objašnjava da postoje dva moguća odgovora, onaj očit i manje očit.

Sigurno je da financijske institucije kakve danas poznajemo, i koje u istom obliku postoje zadnjih 500 godina, kroz desetljeće ili dva više neće postojati u istom obliku kao danas. Fintech revolucija već godinama bankama uspješno oduzima primat nad platnim uslugama, a uskoro bismo mogli isto vidjeti i sa štednjom i kreditiranjem. Brokerske kuće također zadnjih godina pouzdano gube tržište, a čak ni burze više nisu sigurne pred naletom novih tehnologija.

“Manje je očit odgovor na pitanje: Što slijedi? Odgovor se krije u glavama mnogih mladih inovatora koji upravo, dok vodimo ovaj razgovor, pokreću tvrtke koje će u financijski sektor donijeti potpuno nove ideje. S interesom iščekujemo odgovor na to pitanje”, govori Škorić i dodaje da još uvijek uspijevaju pronaći radnike u Hrvatskoj, ali su itekako svjesni da se u tome natječu s cijelim svijetom jer se u IT sektoru lako zaposliti remote.

“Zadnjih mjeseci u vijestima čitamo: hrvatski srednjoškolci osvajaju zlata na olimpijadama iz matematike, informatike, prirodoslovnih znanosti. Dakle obrazovni sustav proizvodi vrhunske rezultate. Čitamo i da mlade hrvatske tvrtke sad kupuju velika svjetska imena: Infobip je kupio američki OpenMarket za 300 milijuna dolara, a Rimac je upravo kupio Bugatti, dakle hrvatski manageri u stanju su voditi svjetske brandove”, govori Škorić.

U Electrocoinu zapošljavaju ljude iz raznih industrija. Primjerice u odjelu razvoja većinom su FER-ovci, a u prodaji ekonomisti, no u najvećem operativnom odjelu obrazovanje im uopće nije bitno. Škorić kaže da im je važniji psihološki profil osobe, a svaka osoba koja dođe u odjel zatim prolazi program usavršavanja.

Također ističe da ne smijemo zanemariti područja obrazovanja izvan STEM-a jer društvene znanosti i umjetnosti koje nemaju praktičnu primjenu u poslovima budućnosti značajno utječu na duh društva i oblikuju svijet. Škorić je inače diplomirao na FER-u, ali i studirao na Filozofskom fakultetu.

“Ipak, na području fintecha situacija je porazna – u Hrvatskoj postoje ravno četiri institucije za elektronički novac (od toga je samo jedna “pravi” fintech, tri su kartičari i telekomi), dok ih u dvostruko manjoj Litvi postoji 70. Taj jedan jedini “pravi” licencirani fintech u Hrvatskoj, Aircash, utrošio je godine truda i podosta sredstava da se izbori za tu licencu”, govori Škorić i nastavlja:

“Čini mi se da je za procvat fintech inovacija u Hrvatskoj nužno potrebno da se proces dobivanja licence pojednostavi. Za ovo će biti potrebna akcija Hrvatskog sabora, treba promijeniti zakon, a za to je nužna strateška odluka Vlade da želimo Hrvatsku pozicionirati kao fintech velesilu”.

U mapi poslova i vještina budućnosti saznajte više o zanimanjima koja će biti potrebna u fintech sektoru.

Cilj energetskog sektora su e-goriva

Prema predviđanjima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), potrošnja električne energije će do 2040. godine narasti za 40 posto, a najveći generatori tog rasta bit će sektori poput energetike, prometa i graditeljstva. Paralelno se nameće zaključak da je uz takvo povećanje potrebno smanjiti štetne emisije, što EU potiče regulativama i planovima, poput onoga iz 2019. godine, kojim definira cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Prema procjenama globalne konzultantske tvrtke McKinsey, do 2035. godine više od polovice svih izvora energije bit će obnovljivi. Jedan od načina smanjenja štetnih emisija jest i kroz dekarbonizaciju proizvodnje struje, pri čemu će važnu ulogu odigrati vodeće globalne tvrtke iz područja energetike. Zato smo razgovarali s predsjednikom uprave Siemens Energy u Hrvatskoj, Borisom Miljavcem.

Tvrtka trenutno u suradnji s Porscheom i partnerima u Čileu provodi pilot-projekt, koji će rezultirati prvim na svijetu integriranim i komercijalnim velikim pogonom za proizvodnju sintetičkih, klimatski neutralnih goriva (e-goriva). Upravo to omogućuje vozilima s motorima s unutrašnjim izgaranjem gotovo klimatski neutralan rad što je važan doprinos smanjenju emisije CO2 u prometnom sektoru.

“Primjena takvih tehnologija na energetskom tržištu zahtijeva stručnjake sa specifičnim stručnim znanjima, poput projektiranja i prilagođavanja energetskih sustava, poznavanja energetske dokumentacije, terminologije i zakonodavstva te protokola u slučaju prekida opskrbe ili kvara na sustavu. Također, očekuje se analitičko i kritičko razmišljanje, točnost i detaljnost u radu te timski rad”, govori Miljavac.

“Hrvatska ima velik broj stručnjaka, kako na fakultetima i institutima, tako i u privatnom sektoru. Siguran sam da svi oni prate globalne trendove u energetskoj industriji. Zgodan podatak je da Siemens Energy na globalnoj razini investira oko milijardu eura u istraživanje i razvoj, a mi ovdje lokalno imamo pristup globalnim znanjima”, govori Miljavac.

Inače istraživanje globalne konzultantske tvrtke McKinsey pokazuje da primjena novih tehnologija i pametnih rješenja u gradovima može generirati vrijednost od gotovo 150 milijardi eura kroz benefite i uštede u potrošnji energije i gradskom prijevozu.

U mapi poslova i vještina budućnosti saznajte više o zanimanjima koja će biti potrebna u energetskoj industriji.

ICT sektor raste brže od ukupnog gospodarstva

Sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u Hrvatskoj proteklih godina raste dvostruko brže od ukupnog gospodarstva, zapošljava više od 40.000 ljudi i otvara prilike za nova zanimanja i uspješne karijere. Procjenjuje se da će samo cloud tehnologije u narednom desetljeću globalno potaknuti otvaranje više od 540 tisuća novih radnih mjesta.

Broj zaposlenih, godišnji prihodi, investicije i izvoz iz godine u godinu značajno rastu. O budućnosti ICT sektora razgovarali smo s Ivanom Skenderom, glavnim direktorom za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatske, koji ističe da u A1 zbog promjena na tržištu iznimno ulažu u edukaciju zaposlenika te im je njihov upskilling izuzetno bitan.

“Istraživanja kažu da će čak 65% djece koja su sad u osnovnim školama raditi poslove koji danas još ne postoje, a najtraženiji poslovi današnjice prije samo 10 godina uopće nisu postojali. U budućnosti vidimo da će još više do izražaja doći i re-skelling kako bi se lakše premostio jaz u nedostatku potrebnih vještina kod radnika”, govori Skender.

Dodaje da su u A1 Hrvatska, osim potpuno novih radnih mjesta i odjela koji rade s velikom količinom podataka, umjetnom inteligencijom, IoT-jem i mrežama nove generacije, uveli i robote za automatizaciju rutinskih zadataka te interno imaju i stručnjake za robotizaciju.

“U Hrvatskoj imamo iznimno kvalitetnih ljudi i imamo jako dobre akademske programe. Ali konkretno, u ICT I IT-u ih nema dovoljno koliko tržištu treba. U STEM području je velika konkurencija, tako da je pravo pitanje kako privući stručnjake da dođu raditi upravo kod vas i kako zadržati postojeće”, govori i dodaje:

“Trebamo biti svjesni i da je ova kriza promijenila ekonomsku migraciju . Danas top stručnjaci u STEM zanimanjima više ne moraju preseliti u druge zemlje da bi radili i bili bolje plaćeni. Ne moraju preseliti svoje obitelji i djecu, već mogu raditi iz kauča u Hrvatskoj”. Vjeruje da će trend potpuno novih zanimanja, koja zahtijevaju nove vještine, rasti u svim industrijama, a pogotovo u IT industriji.

Data analitičari, specijalisti za AI i strojno učenje, inovacijski stručnjaci, analitičari informacijske sigurnosti, specijalisti za blockchain, dizajneri korisničkog iskustva i interakcije između čovjeka i stroja – primjeri su poslova koji do samo prije pet godina nisu postojali, a sada su neki od najtraženijih poslova današnjice. Skender govori kako su robotika i AI dvije tehnologije koje će najviše promijeniti sve industrije.

“Robotika i AI su dvije tehnologije koje će promijeniti, i već mijenjaju, svaku industriju. Već sada svjedočimo zamjeni manualnih zadataka s robotima, a umjetna inteligencija će ukloniti potrebu za repetitivnim zadacima. Sva zanimanja koja uključuju obradu i analizu podataka imaju svijetlu budućnost. Uz sve to će se razvijati cyber security, koji postaje važniji no ikad, a hyper personalizacija je već tu. Korisnici sada više nego ikada znaju što žele i žele to odmah”, objašnjava Skender.

U mapi poslova i vještina budućnosti saznajte više o zanimanjima koja će biti potrebna u ICT sektoru.

Autoindustrija treba stručnjake za strojno učenje

Autoindustrija također doživljava značajnu transformaciju, a budućnost su električna, autonomna, dijeljena i povezana vozila, koja će svake godine doživjeti update. Prema procjenama konzultantske kuće PwC, do 2030. godine u Europi će 55% novoprodanih automobila biti električno, a 40% prijeđenih kilometara pripast će autonomnim vozilima.

Razgovarali smo s Ivanom Kocijanom, engineering managerom u tvrtki Porsche Digital Croatia. Tvrtka je nastala prošle godine, udruživanjem snaga domaće IT tvrtke Infinum i Porsche Digital, podružnice njemačkog Porschea. Infinum i Porsche Digital uložili su u Porsche Digital Croatia, tvrtku namijenjenu za dizajn i razvoj softvera, umjetnu inteligenciju i strojno učenje, 10 milijuna eura, a u sljedeće tri godine planiraju zaposliti 100 stručnjaka.

Kocijan govori kako otvaraju pozicije koje nisu toliko česte na našem tržištu, poput onih u području strojnog učenja, čime potencijalnim kandidatima nude iskustvo rada u poslovima budućnosti. Dodaje kako je danas najveći izazov autoindustrije pretvorba kompletne industrije u digitalnu sferu.

“Povijesno, autoindustrija se sporo razvijala, ali s digitalizacijom se mora prilagoditi na brže reagiranje te češće promjene. Zato u tvrtki mnogo ulažemo u razvoj zaposlenika, organiziraju razne edukacije i radionice, a svaki zaposlenik ima svoj edukacijski budžet te sam može odlučiti u kojem smjeru će se razvijati”, govori Kocijan i najavljuje da ćemo u idućih nekoliko godina svjedočiti ubrzanoj transformaciji autoindustrije.

“Dok značajke kao ABS ili kontrola proklizavanja postaju sigurnosni standard, dodatna oprema dobrim će dijelom preći iz fizičkog oblika u digitalni. Želite li drugačiji izgled kontrolne ploče? Nema problema, moći ćete ga kupiti izravno iz vozila. Proizvođači ulažu velike napore u razvoj softvera te nije nemoguće da će u bliskoj budućnosti krenuti s godišnjim predstavljanjem novih značajki, upravo na način na koji to čine tehnološke kompanije”, previđa Kocijan.

U mapi poslova i vještina budućnosti saznajte više o zanimanjima koja će biti potrebna u autoindustriji.

Tim hrvatskih stručnjaka izradio mapu poslova budućnosti

Izvjesno je kako će industrije doživjeti značajnu preobrazbu u bliskoj budućnosti, zbog čega je važno već sad ulagati u vještine budućnosti. Da bi doznali koje nam vještine trebaju za obavljanje 100 poslova budućnosti, 27 domaćih stručnjaka iz vodećih kompanija i akademske zajednice analiziralo je najveću i najrelevantniju bazu vještina na razini Europske unije.

Uz to, analizirali su opise poslova i oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor te finalno definirali i rangirali vještine za budućnost. Rezultat je prva hrvatska mapa poslova i vještina budućnosti, koja uključuje i popis zanimanja u padu po pojedinim industrijama.

Uz već spomenute industrije, kao što su autoindustrija, ICT, financijska i energetska idustrija, stručnjaci su izradi mape ponudili svoje viđenje budućnosti i u drugim gospodarskim granama, kao što su poljoprivreda te industrija hrane i pića, obrazovanje, zdravstvo, javni sektor, napredna proizvodnja te maloprodaja proizvoda i usluga.

Kombiniranjem njihovih predviđanja izrađena je interaktivna mapa, a cijeli projekt dio je inicijative „Čini pravu stvar i usvoji vještine budućnosti“ u okviru koje A1 Hrvatska daje potporu programima koji razvijaju vještine za poslove budućnosti. Pokrenut je i jednogodišnji pripravnički program A1 Start za mlade s fokusom na poslove budućnosti, a prijave traju do 5. rujna, 2021.

 

---

Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing

---