Nekad je nužno odabrati stranu

Učimo o muzejima i dijelimo nagrade: Što je za hrvatsku modu značila Žuži Jelinek

S kustosicom iz Muzeja grada Zagreba, Majom Arčabić razgovarali smo o životu i karijeri jedne od naših najpoznatijih dizajnerica

Žuži Jelinek u studiju TV kuće NBC, New York, 5. 9. 1961. god.
FOTO: Muzej grada Zagreba

Nosim kulturu projekt je Telegram media grupe i Designer Outleta Croatia u kojem kroz jedinstvene modne priče promoviramo hrvatske muzeje. U ovom članku donosimo i vrijedne nagrade za sve vas koji želite više participirati u kulturi. Kultura je uvijek u modi, nosite ju i vi. Dijelite sadržaj ovog projekta uz oznaku #nosimkulturu

Da je još s nama, Žuži Jelinek ove bi godine napunila 102 godine. A ponekad se čini kao da nije ni otišla. Žuži je rođena 1920. u Budimpešti kao Zsuzsanna Färber u židovskoj obitelji. Roditelji Ruža i Izidor upoznali su se u školi za gluhu djecu u Budimpešti.

Oboje su bili gluhi, a Žuži se za njih brinula od malih nogu. Jedna od najpoznatijih crtica iz njezina života o kojoj je često govorila, ona je da je zavela talijanskog časnika kako bi spasila roditelje od deportacije u Jasenovac u Drugom svjetskom ratu.

Radila je i za Chanel

Dok se nije brinula za roditelje, Žuži je dizajnirala. Bilo joj je svega 17 godina kad je počela raditi kao krojačica kod francuske dizajnerice Nine Ricci u Parizu kod koje je upoznala i Coco Chanel. U HRT-ovom biografskom dokumentarcu “Mislim da ja to ne zaslužujem” otkrila je da je kasnije kratko i radila za Chanel, prije no što se odlučila vratiti u Hrvatsku gdje je napravila zapažene pomake u modnoj industriji.

Muzej grada Zagreba 2008. posvetio joj je veliku izložbu pod nazivom “Žuži Jelinek: Ambasador mode”. U sklopu projekta Nosim kulturu koji vam donose Telegram i Designer Outlet Croatia, vratili smo se 14 godina unatrag, a autorica i kustosica izložbe Maja Arčabić ispričala nam je više o tome kako je izložba nastala, ali i zašto je Žuži Jelinek bila tako važna figura u povijesti Hrvatske mode.

Mlada Žuži Jelinek Privatni arhiv

Moda u Zagrebu prije Žuži

U Zagrebu su u 1950-ima, govori nam Arčabić, djelovali krojački saloni čija je tradicija većinom sezala još u doba prije Drugog svjetskog rata.

“U salonima Tilde Stepinski, Terke Tončić, Mile Granitz, Renate Ružić, Nevenke Parać, Mellara i Dujšina, braće Masnec svoje modne i odjevne potrebe zadovoljavale su pripadnice tadašnje društvene i političke elite, ali i žene koje su zadržale prijeratne navike šivanja odjeće po mjeri. Navedeni saloni svojim su klijenticama nudili kvalitetne i izradom zahtjevne modele koji nisu zaostajali za onima prezentiranim na stranicama inozemnih modnih magazina”, priča.

Isticala se poslovnim instinktom

No, Žuži Jelinek imala je nešto drugačiji pristup. “Među krojačkim obrtnicima, Žuži Jelinek isticala se nevjerojatnim poslovnim instinktom te domišljatim oblicima promidžbe salona koji je uspješno vodila do 1980. Da je rođena u neka kasnija vremena, sigurna sam, Žuži Jelinek bi se bavila marketingom”, kaže Arčabić.

“Odmah po povratku iz NOB-a, Žuži Jelinek otvara krojački salon u stanu na glavnom gradskom trgu gdje se nekada nalazila stomatološka ordinacija obitelji njezinog supruga. Već u kolovozu 1945. u dnevnom listu Vjesnik reklamira obrt koji ‘nakon stanke od četiri godine opet radi'”, dodaje naša sugovornica.

To je prvi poslijeratni oglas kojim se oglašava jedan krojački salon. Oglas se ponavlja u nekoliko navrata reklamirajući nove modele i prvorazrednu izradu iz vlastitog i donesenog materijala.”

Žuži Jelinek s voditeljem Frankom Blairom u studiju TV kuće NBC, New York, 5. 9. 1961. godine Muzej grada Zagreba

Knjiga o tajnama dobro odjevene žene

Bila je vrlo vješta u oglašavanju, na balkonu izloga imala je lutke odjevene u svoje kreacije i vješala plakate s natpisom ‘Šivajte kod Žuži’, a uz to je jedna od prvih koja je prepoznala korist medija.

“Svjesna moći medija, bila je prva krojačica koja je promišljeno i intenzivno radila na promidžbi vlastitog obrta, surađujući s tiskom i objavljujući tekstove o modi. Prva je u televizijskom studiju, 1959. godine, prezentirala svoje kreacije, a voditeljica emisije bila je Milka Babović”, govori Arčabić pa nastavlja:

“Prva je u bivšoj Jugoslaviji napisala knjigu o modi naslovljenu ‘Tajna dobro odjevene žene: pravila privlačnosti i dobrog ukusa’. U knjizi, među ostalim, poučava čitatelje kako se primjereno odjenuti za određene prigode. Pojašnjava ženama koje su promijenile životnu sredinu te iz sela doselile u gradove kako svoje odijevanje prilagoditi novim životnim uvjetima. Jedno od zanimljivijih poglavlja je ono gdje objašnjava kako se odjenuti za društvene događaje kao što su npr. prvomajske parade.”

Demokratizirala je modu ovih krajeva

Osim što je bila jedna od prvih dizajnera koji se uvelike oslanjanju na marketing, Žuži je promijenila i pristup proizvodnji odjeće kakvu danas znamo i kupujemo na mjestima poput Designer Outleta Croatia.

“U uvjetima početka razvoja potrošačkoga društva krajem 1950-ih i početkom 1960-ih godina, prepoznala je trenutak za poduzetnički pothvat kojim će ostati zabilježena u modnoj povijesti. Prva je krojačica koja je započela suradnju s tvornicama tekstila i konfekcije, dajući njihovim proizvodima potrebnu kreativnost i promovirajući hrvatsku odjevnu industriju u inozemstvu. Pedesetih godina prošloga stoljeća dolazi do razvoja tekstilne industrije, ali nije ju pratio ekvivalentan razvoj industrije konfekcije koja još uvijek zaostaje za estetskim kriterijima i željama potrošača”, govori Arčabić.

Kostim kreiran za Varteks Žuži Jelinek Zagreb, 1960.; Manekenka: Mira Čutura Muzej grada Zagreba

Žuži je uvelike pomogla tom razvoju industrije konfekcije i tako dovela do, kaže Arčabić, “demokratizacije mode budući da ekskluzivni modeli jednoga renomiranoga salona postaju dostupni širem krugu potrošača. Godinama je surađivala s tvornicama kao što su Zagrebačka industrija svile, Tvornica vunenih tkanina Zora, tvornice konfekcije Nada Dimić, Kamensko, Vesna i Varteks, s kojim je i započela njezina suradnja s tekstilnom industrijom.”

Uz to, Žuži je bila i prva koja je svoje modele počela prikazivati u inozemstvu. “Obišla je Europu, Ameriku, Bliski i Daleki Istok – prva se proslavila u modnom svijetu izvan granica tadašnje države, a inozemni tisak ju naziva najpoznatijom modnom kreatoricom iza željezne zavjese. Ta je činjenica bila presudnom i prilikom izbora naslova izložbe Žuži Jelinek – Ambasador mode, koji smo preuzeli iz novinskog članka objavljenog u tjedniku Globus 1960. godine. Smatrali smo da taj naslov sublimira njezin angažman i značaj u promociji proizvoda krojačkih salona te tvornica tekstila i konfekcije”, dodaje.

Novinski članak Ambasador mode; Globus, Zagreb, 5. lipnja 1960. godine

Komadi koji pričaju priče

U fundusu Muzeja grada Zagreba nalazi se niz komada s potpisom Žuži Jelinek koji nose posebne priče. “U fundusu Zbirke mode, modnog pribora i tekstila nalazi se nekoliko kostima i haljina koji su pripadali zagrebačkoj cvjećarskoj obrtnici Maji Štrban, nasljednici tada najstarijeg salona cvijeća Herzmansky, koja je 1960-ih godina bila česta klijentica krojačkog salona Žuži Jelinek”, otkriva naša sugovornica te dodaje:

“Godine 1968., nakon uspjeha i osvajanja prve nagrade na strukovnom natjecanju Europa Cup u Parizu, Maja Štrban pozvana je na trotjednu turneju kroz deset gradova Sjedinjenih Američkih Država s ciljem promocije djelatnosti Interflore, međunarodnog udruženja cvjećara. Prije odlaska na navedeno putovanje, Maja Štrban je u krojačkom salonu Žuži Jelinek naručila haljine i kostime.”

Damski dnevni kostim Maje Štrban. Uz ovratnik prišivena etiketa “Styled & Tailored by Žuži of Yugoslavia” – etiketa koju je Žuži Jelinek koristila za odjevne predmete šivane za modne revije u SAD oko 1960. godine Muzej grada Zagreba

Američki mediji pratili su ta događanja, a Maju Štrban komplimentirali su za njezin rad, ali i odjevni stil. Tamo je pozirala i za promotivne materijale Interflore u jednom kostimu s potpisom Žuži Jelinek u kojem je kasnije pozirala i za reklamu tvornice Saponia.

“Riječ je o dnevnom kostimu izrađenom od vunenoga štofa ultramarin boje s bijelim reverima od istoga materijala. Godinama nakon završetka natjecateljske karijere i putovanja u SAD, Maja Štrban čuvala je taj kostim kao uspomenu na profesionalne uspjehe. Godine 2007. kostim je postao dio fundusa Muzeja grada Zagreba te je prezentiran na izložbi Žuži Jelinek – ambasador mode i izložbi Moda i odijevanje u Zagrebu 1960-ih godina.”

Novinarka i prevoditeljica Mila Mirković također je Muzeju grada Zagreba ustupila vrijedan uvid u karijeru Žuži Jelinek. Mirković je radila za kao novinarka Narodnog lista, kao špulerica u Tvornici trikotaže Nada Dimić, kao urednica hrvatskog izdanja francuskog časopisa Elle-Ona, kao prevoditeljica za Televiziju Zagreb, nosila je revije uključujući i one Žuži Jelinek, a njezina dva albuma fotografija su, kaže Arčabić, svojevrstan modni udžbenik 1950-ih i 1960-ih godina. Mirković je Žuži Jelinek smatrala poslovno najuspješnijom među krojačkim obrtnicama toga doba.

Pismo Jovanke Broz iz 1972. godine

“Zanimljive su priče koje se, u vrijeme poslijeratne nestašice materijala, vežu uz prekrajanje starih odjevnih predmeta, zavjesa i plahti, a na što nisu bile imune ni utjecajne osobe. Žuži Jelinek je, primjerice, jednoj od svojih klijentica, ministrici financija u Vladi NR Hrvatske, Anki Berus od zavjesa sašila svečanu haljinu”, kaže Maja Arčabić. Izuzetno zanimljiva ostavština njezine karijere su i pisma koja je Žuži razmjenjivala s Jovankom Broz. Iako nije zabilježeno da je Jovanka nosila njezine komade, izražavala je oduševljenje njima, a Žuži joj je slala uzorke materijala i račune što upućuje na to da je moguće da je Žuži odijevala i Jovanku.

Žuži je bila vrhunska profesionalka

Najveći problem tijekom pripreme izložbe Žuži Jelinek: Ambasador mode bilo je pronalaženje odjevnih predmeta iz krojačkog salona Žuži Jelinek kada je dizajnerica bila najproduktivnija. Svakodnevni odjevni predmeti rijetko se prenose s generacije na generaciju, a za muzeje su jako vrijedni pokazatelj nekog vremena. Čak ni Žuži nije sačuvala haljine koje je šivala za sebe, darovala ih je Domu zaklade Lavoslava Schwartza, no u pripremi izložbe je sudjelovala na druge načine.

Postav izložbe Žuži Jelinek – Ambasador mode 2008. godine Miljenko Gregl

“Pripremajući izložbu intenzivno smo surađivali s gospođom Jelinek. Ostavštinu svoga salona predala je Muzeju grada Zagreba s punim povjerenjem. Bila je zanimljiva sugovornica koja je uvažavala predloženu koncepciju izložbe. Prilikom otvorenja izložbe, nakon završetka protokolarnog dijela, cijelu je večer, kao vrhunska profesionalka, provela s novinarima i posjetiteljima strpljivo odgovarajući na pitanja. Premda u poznim godinama, iz izložbene dvorane izašla je zadnja. Bila je zadovoljna činjenicom da će njezina ostavština, koju čine stotine fotografija, dokumenata te bogata hemeroteka, ostati sačuvana u muzejskom fundusu”, priča nam Arčabić.

“Nakon otvorenja izložbe u Muzeju grada Zagreba, najzanimljiviji komentar o Žuži Jelinek mailom je uputila modna novinarka Ana Lendvaj: “Istina je da se svi skisele kad kažem da sam se prošli tjedan načitala i naradila oko Žuži. Sve dok ne počnem prepričavati Vašu katalošku studiju, pa dodam svoje, pa kažem da nam nije pikantna Žuži u fokusu, nabrojim za što je sve zaslužna, opišem haljine, i vidim oči se samo šire i ozbiljni ljudi počinju ozbiljno shvaćati Žuži. Premda ja ne podcjenjujem ni njezin seksi-punk način da se izbori za pravo na starost kao još živi oblik života”.”

Kostim, New York, 1959. god., Manekenka: Suzy Parker Privatni album

Nosite kulturu i osvojite nagrade

Riješite kviz i sudjelujte u nagradnom natječaju Telegrama i Designer Outleta Croatia. Provjerite svoje znanje o kulturi kroz pet pitanja znanja te pokažite kreativnost na posljednjem pitanju kviza.

Dijelimo jednu poklon karticu Designer Outleta Croatia u vrijednosti od 1.000 kuna uz po dvije ulaznice za ove zagrebačke muzeje: Muzej suvremene umjetnosti, Muzej grada Zagreba, Etnografski muzej, Arheološki muzej, Muzej iluzija, Muzej 80-ih, Muzej čokolade Zagreb. Setove od dvije ulaznice za svaki od navedenih muzeja poklanjamo za još troje čitatelja.

Dobitnici su: Dubravka Luić Vudrag, Irina Zubčević, Irena Šekez Sestrić Milan Mesić

 


Nosim kulturu projekt je Telegram media grupe i Designer Outleta Croatia u kojem kroz jedinstvene modne priče promoviramo hrvatske muzeje. Podržite kulturu, ona je uvijek u modi. Dijelite sadržaj ovog projekta uz oznaku #nosimkulturu te na taj način ju nosite i vi. Više o modi i muzejima saznajte na službenoj stranici projekta.