Unatoč inflaciji svaka druga osoba platit će više za ekološki prihvatljive proizvode. Istražili smo zašto

Odgovorna potrošnja i proizvodnja, kako je navedeno u jednom od UN-ovih ciljeva održivog razvoja, zahtijeva minimiziranje utjecaja na okoliš, povećanje učinkovitosti resursa te smanjenje otpada. U njihovom ostvarenju značajnu ulogu imaju globalna trgovina i navike potrošača, a istraživanja pokazuju da smo na poprilično dobrom putu.

Unatoč inflaciji i ekonomskim neizvjesnostima, 60 posto potrošača odlučno je platiti višu cijenu za ekološki prihvatljive proizvode. Više od 70 posto njih brine o utjecaju na okoliš prilikom odabira proizvoda koje kupuju, stoga se nekadašnja predviđanja pretvaraju u sve češću praksu.

Potrošači sve više zahtijevaju održiva rješenja i proizvode u svom svakodnevnom životu, zbog čega globalna trgovina ekološkom robom kontinuirano doživljava porast. Njezina je vrijednost tijekom prošle godine dosegla rekordnih 1,9 bilijuna dolara, što je za oko 100 milijardi više u usporedbi s 2021. godinom.

Sve veća okrenutost ESG ciljevima

Nadalje, predviđa se da će tvrtke koje su predane ESG – okolišnim, društvenim i upravljačkim ciljevima, biti uspješnije u budućnosti te će lakše stjecati povjerenje potrošača.

S druge strane, tvrtke koje ne usmjere svoje poslovanje prema ostvarenju navedenih ciljeva u većem su riziku od narušavanja ugleda, gubitka vjernih potrošača te ograničenog pristupa tržištu.

Međutim, prema svjetskoj karti zaštite potrošača Konferencije UN-a o trgovini i razvoju, inicijative za obrazovanje potrošača vezane uz održivu potrošnju pokrivaju samo 37 od 104 zemlje koje su uključene u istraživanje.

Potrošače je potrebno educirati o održivim izborima

A kako bi potrošači uopće mogli donositi održive izbore, potrebne su im točne i pouzdane informacije o tome što kupuju. Stoga je edukacija potrošača, proizvođača i prodajnih lanaca ključna za daljnji razvoj i bolju situaciju po pitanju održivosti.

Upravo o tome bit će riječ i na konferenciji ‘Održiva trgovina – Mijenjamo budućnost sada’ koja će se u organizaciji HGK i pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja održati 10. listopada 2023. u zagrebačkom hotelu Westin.

Na konferenciji će se analizirati stanje i trendovi sektora robe široke potrošnje s posebnim naglaskom na novim tržišnim izazovima u izmijenjenim uvjetima poslovanja i osvrtom kako ubrzane promjene oblikuju zelenu revoluciju u industriji robe široke potrošnje.

Značajne investicije s ciljem održivosti

“Trgovački sektor će doprinijeti održivijoj budućnosti i tako što će svoje objekte učiniti energetski učinkovitijim, ulagati u smanjenje otpada od hrane, jačati ponudu održivog asortimana, koristiti ekološki prihvatljiviju ambalažu, smanjiti udio plastike, promovirati održive i skraćene lance opskrbe i nabave, ukazivati na važnost recikliranja”, rekao je Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK i predsjednik Komore Zagreb.

Značajno usmjerenje bit će, a i danas već je, dodaje Zaher, prema ljudima – zaposlenicima i potrošačima, briga za njihovo zdravlje, pravednost i kreiranje imidža ekološki odgovornog poslodavca.

“U sektoru trgovine i dalje se očekuju značajne investicije u vlastitu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s ciljem uštede energije i smanjenja ugljičnog otiska”, zaključio je Zaher.

Središnja konferencija o trgovini u Hrvatskoj

Sve će se to razmatrati kroz primjere najboljih praksi, a uz vodeće domaće stručnjake, na konferenciji će sudjelovati i svjetski predavači. Michaela Jay – menadžerica tvrtke IGD (eng. Institute of Grocery Distribution) iz Londona, prezentirat će trendove koji će u narednim godinama oblikovati europsko tržište trgovine na malo mješovitom robom.

“Predvidjeli smo trendove do 2027., koji se temelje na opsežnom istraživanju europskih tržišta, što nam omogućuje da iznesemo primjere za maloprodaju, kao i ključna razmatranja za trgovce i dobavljače”, izjavila je Jay.

Neki od govornika bit će i Anton Delbarre – glavni ekonomist Eurocommercea iz Bruxellesa, Ivana Jandrić – voditeljica e-learninga tvrtke LQ, Marijana Ivanov – profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i još mnogi drugi.

Ova središnja konferencija o trgovini u Hrvatskoj namijenjena je zaposlenima u trgovini, ali i u popratnim industrijama sektora robe široke potrošnje, točnije FMCG -a (eng. Fast-moving consumer goods). Prijave za sudjelovanje traju do 6. listopada.

Budućnost trgovine kroz primjenu umjetne inteligencije

“Na predstojećoj konferenciji HGK o trgovini bit će predstavljena ključna uloga umjetne inteligencije u oblikovanju budućnosti poslovanja i trgovine. Poseban naglasak bit će stavljen na veliko povećanje produktivnosti te činjenicu kako generativna umjetna inteligencija neće zamijeniti ljude već pomoći brže i bolje obavljati radne zadatke u raznim područjima poslovanja”, istaknuo je Vedran Antoljak, stručnjak za transformaciju poslovanja i primjenu AI tvrtke Best Advisory.

Kroz primjere dobre prakse, dodaje, predstavit će se kako umjetna inteligencija nabolje mijenja načine na koje danas poslujemo te istaknuti nužnost primjene alata umjetne inteligencije u suvremenom poslovanju.

Smatra se da bi nove tehnologije mogle poboljšati i predviđanje budućih trendova – koje će se promjene dogoditi u potražnji potrošača ili kako bolje upravljati rizikom duž opskrbnog lanca. Povećanjem produktivnosti nadalje će se povećati i gospodarski rast te pružiti nove prilike za razvoj međunarodne trgovine.

AI također može unaprijediti upravljanje skladištima, ubrzati proces proizvodnje ili pak poboljšati uslugu isporuke, pakiranja ili vođenja inventara. Istovremeno može pogodno utjecati i na brži rast i kvalitetnije poslovanje digitalnih platformi koje se bave trgovinom i distribucijom proizvoda.

Alati koji će pojednostaviti trgovinske procese

Tradicionalno međunarodno trgovinsko okruženje mijenjaju i tehnologije poput digitaliziranog plaćanja, softvera za unaprjeđenje podatkovne znanosti i analizu, obradu i iskorištavanje podataka u svrhu poboljšanja poslovanja, ali i optimizirane cloud platforme.

Sve se to zajedno može koristiti i za razvoj alata koji će povezati dionike trgovinskog sektora, od uvoznika i izvoznika, preko proizvođača do prijevoznika i logističara. Komunikacija se pojednostavljuje, trgovinskim procesima je lakše upravljati, a potrošači su zadovoljniji kvalitetom isporuke i kupljenih proizvoda.

Tehnologije također pomažu i u kvalitetnijoj primjeni održivih rješenja – olakšavaju proces prilagodbe, omogućuju jednostavnije širenje korisnih informacija, edukaciju korisnika te međunarodnu komunikaciju kojoj je cilj nove i ekološki osviještene prakse približiti što većem broju sudionika na tržištu.

Kružno gospodarstvo i poštene radne prakse

Na stvaranje održivog, odgovornijeg i otpornijeg poslovnog ekosustava, utjecat će i daljnje praćenje ESG ciljeva te njihova primjena u trgovinskim procesima. Trendovi predviđaju da će ove komponente preoblikovati način poslovanja u budućnosti te biti važan aspekt donošenja odluka na svim razinama.

Kako klimatske promjene postaju sve veća opasnost, tržište će se morati prilagoditi sve većem uzletu održivih poslovnih praksi, uključujući napore za smanjenje emisija ugljika, smanjenje otpada i promicanje modela kružnog gospodarstva.

U poslovanjima će se sve više isticati važnost poštene radne prakse i uključivosti, kao i razvoj korporativne društvene odgovornosti u izgradnji pozitivnog imidža i poticanju lojalnosti kupaca. Što se upravljanja tiče, od tvrtki će se očekivati maksimalno poštivanje etičkih načela.

ESG ciljevi kao nit vodilja neće samo utjecati na poslovanje individualnih poduzeća, već će zauzeti ključnu poziciju i u međunarodnim trgovinskim odnosima te će u sve većoj mjeri utjecati na kreiranje globalnih trgovinskih politika i sporazuma.

Sadržaj nastao u suradnji s HGK.