U suradnji s
U suradnji s tvrtkom Stada

Upoznajte sustav u našem tijelu u kojem se proizvodi 95% hormona sreće i gradi imunitet. Znamo i kako se čuva

Obratite pažnju na vezu crijeva i mozak - ona može pridonijeti problemima s probavom, ali i razvoju tjeskobe

FOTO: Getty Images/iStockphoto

Naše tijelo sastoji se od više bakterija nego stanica. One se najvećim dijelom nalaze u crijevima i igraju važnu ulogu u održavanju zdravlja. Zdrava se crijeva sastoje od različitih vrsta bakterija, dobrih i loših, a dođe li disbalansa u njihovu omjeru razvija se disbioza koja može pridonijeti razvoju mnogih bolesti.

Narušavanje crijevne mikroflore ponajprije se manifestira žgaravicom, nadutošću, bolovima, te ili proljevom ili zatvorom no ono može izazvati i pad imunološkog sustava. Taj sustav je prilično osjetljiv i budući da smo stalno izloženi stresu, različitim kemikalijama i toksinima, ali i promjenama u prehrani, on može varirati od dobrog do lošeg. Zdravlje crijeva ima značajnu ulogu ne samo u fizičkom, nego i u psihičkom zdravlju.

Crijeva su drugi mozak

Ako ste ikada osjećali leptiriće u trbuhu ili vam je bilo mučno kad ste uzbuđeni, signale ste vrlo vjerojatno dobivali iz svog drugog mozga. Skriven u zidovima probavnog sustava, mozak koji se skriva u crijevima, posljednjih je godina pod budnim okom znanstvenika koji istražuju vezu između probave, raspoloženja, zdravlja, pa čak i načina na koji razmišljate.

Znanstvenici taj naš drugi mozak nazivaju enterički živčani sustav (engl. enteric nervous system, ENS). To je kompleksni sustav i nije mali. Čine ga dva tanka sloja s više od 500 milijuna živčanih stanica (neurona) koje oblažu probavni trakt od jednjaka pa sve do rektuma. Naziva se drugim mozgom jer nastaje iz istog tkiva kao i središnji živčani sustav te ima i kemijske sličnosti s mozgom.

Glavna uloga ENS-a je kontrola probave, od gutanja do oslobađanja enzima koji razgrađuju hranu pa sve do kontrole protoka krvi koja pomaže apsorpciji hranjivih tvari i do eliminacije toksina. I naša oba mozga međusobno komuniciraju, tvrde znanstvenici.

Shot of unhealthy young woman with stomachache leaning on the bed at home.
Getty Images/iStockphoto

Zadužen za proizvodnju serotonina

ENS sustav proizvodi 95 posto serotonina koji se naziva i hormonom sreće. Također, tvrde znanstvenici, ENS može potaknuti emocionalne oscilacije koje doživljavaju ljudi koji se nose sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS, engl. irritable bowel syndrome) i funkcionalnim problemima crijeva poput zatvora, proljeva, nadutosti, boli i želučanih tegoba.

Desetljećima su medicinski stručnjaci mislili da anksioznost i depresija pridonose tim problemima, ali najnovije studije pokazuju da je možda i obrnuto. Istraživači pronalaze sve više dokaza da iritacija u probavnom sustavu može poslati signale središnjem živčanom sustavu koji pokreće promjene raspoloženja.

Na komunikaciju između naša oba mozga utječu hormoni i neurotransmiteri koji putuju živčanim putevima, pa tako emocije mogu izazvati neugodne simptome u crijevima pa samim time i razne poremećaje u mišićnoj strukturi crijeva, a posljedično i upale.

Dvosmjerna komunikacija

“Ova nova otkrića mogu objasniti zašto veći postotak ljudi od IBS-a i funkcionalnih problema s crijevima razvija depresiju i anksioznost. To je važno, jer do 30 do 40 posto populacije u nekom trenutku ima funkcionalne probleme s crijevima”, kaže dr. Jay Pasricha, direktor Centra za neurogastroenterologiju pri Sveučilištu Johns Hopkins.

“Naša dva mozga razgovaraju jedan s drugim, pa terapije koje pomažu jednom mogu pomoći i drugom”, kaže on i nastavlja: “Na neki su način gastroenterolozi poput savjetnika koji traže načine za smirivanje našeg drugog mozga.” Istraživanja sugeriraju, dodaje on, da aktivnost probavnog sustava može utjecati i na sposobnost razmišljanja i pamćenje no da to područje zahtijeva više istraživanja.

U crijevima se gradi imunitet

Crijeva igraju i vrlo važnu ulogu u izgradnji imuniteta jer crijevna mikroflora neprekidno stimulira imunološki sustav na stvaranje protutijela. Ona su važan dio imunološkog sustava u kojem se dobre bakterije natječu s patogenima sprečavajući njihovo razmnožavanje koje bi moglo uzrokovati bolesti. Najveći utjecaj na njihovo zdravlje imaju životne navike, a najznačajnije su prehrana i tjelesna aktivnost.

Brojni faktori mogu narušiti ravnotežu dobrih i loših bakterija u našim crijevima, a najčešće je riječ o bakterijskim infekcijama kod kojih je nužno korištenje antibiotika. Osim antibiotika, snažan utjecaj na crijevnu floru ima i stres, ali i loša prehrana (osobito ona bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima iz pekarskih proizvoda, keksa i sl.) te premalo ili previše tjelesne aktivnosti.

Getty Images/iStockphoto

Što odmaže, a što pomaže?

Antibiotici uništavaju sve bakterije u probavnom sustavu otvarajući tako put za razvoj štetnih bakterija i gljivice pa se kod terapije antibioticima preporučuje uzimanje dobrih bakterija, odnosno probiotika čija je glavna uloga održavanje ravnoteže u crijevima.

Probiotici su korisne bakterije koje prirodno postoje u hrani poput jogurta, kefira, ali i kiselog zelja. No, dostupni su i u obliku tableta ili praha. Smatra se da poboljšavaju probavno zdravlje, a često se koriste za liječenje proljeva ili nadutosti. Mogu imati brojne pozitivne učinke, no najznačajnije su oblikovanje imunološkog sustava i poticanje proizvodnje antimikrobnih tvari. Svakako se prije uzimanja dodataka prehrani posavjetuje s liječnikom ili ljekarnikom.

U održanju zdravlja crijeva iznimno je važno i pripaziti na prehranu te se u tom slučaju ističe mediteranska prehrana bogata tamnozelenim lisnatim povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, ribom i orašastim plodovima jer, pokazala je studija, blagotvorno utječe na mikrobiom crijeva potičući rast crijevnih bakterija s protuupalnim svojstvima.

Stoga se preporučuje:

  • smanjiti unos hrane koja sadrži rafinirane šećere
  • smanjiti unos kofeina i alkohola
  • paziti na unos vode (svaki dan piti barem osam čaša vode)
  • smanjiti unos crvenog i prerađenog mesa, a povećati unos ribe (barem dva do tri puta na tjedan)
  • povećati unos raznovrsnog povrća, osobito bogatog vlaknima (tamnozeleno lisnato povrće poput blitve i špinata)
  • dati prednost hrani bogatoj probioticima (jogurt, kefir, kiseli kupus)
  • birati zdrave masnoće poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja
  • tijekom uzimanja antibiotika posebno pripaziti na unos probiotika, iz hrane ili u obliku preparata

Sadržaj nastao u suradnji s Probielle Imunne, kapsule koje sadrže specijalno osmišljenu kombinaciju sojeva bakterija, vitamina i minerala s ciljem postizanja ravnoteže mikrobiote koja utječe na naš imunitet.