Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TELEGRAM PARTNERI

U SURADNJI S

Teško da ćete spriječiti svoje klince da igraju videoigre, ali možete se pobrinuti da im to, zapravo, bude korisno

Rješenje nije zabrana igranja već prevencija opasnosti kroz edukaciju roditelja i djece

ZADNJA IZMJENA: pro. 21, 2018
Foto: Getty Images

Svako četvrto dijete u Hrvatskoj u dobi od 9 do 17 godina svakodnevno ili gotovo svakodnevno igra igre na internetu, a 56 posto djece u dobi od 9 do 17 godina ističe da im roditelji dopuštaju nesmetano igrati igre na internetu s drugim osobama.

Djeca odrastaju uz igre i vrlo je teško spriječiti ih da se uvuku u taj čarobni svijet svladavanja prepreka, vožnje, borbe ili gradnje carstva uz pomoć igraće konzole. Premda mnogi roditelji već na prvu vjeruju kako su igrice loše i kako bi ih trebali braniti djeci, to nije tako. Igranje videoigara ima svoje pozitivne i negativne strane.

Pozitivni učinci igranja videoigara

Pomažu protiv rastresenosti: i to osobito, kako tvrde stručnjaci, “akcijske igre”. Naša usredotočenost na različite faze igre može biti korisna i u drugim životnim okolnostima, kada će biti potrebna naša usredotočenost kako bismo iskoristili svoje mentalne sposobnosti.

Povećavaju vizualnu prodornost/oštrinu: vrijeme vizualne reakcije postaje kraće, a ljudsko oko brže, što bez sumnje predstavlja prednost što se tiče motoričkih reakcija u različitim stvarnim prigodama.

Pomažu logici bržeg rješavanja problema: igre poput slagalica (“puzzle”) ili pustolovne igre, kao i igre riječima, mogu pomoći u razvitku sposobnosti vezanih uz brže rješavanje problema kao i sposobnosti logičkog zaključivanja. Na primjer, poznata igra sudoku znatno povećava tu vrstu sposobnosti.

Razvijaju intuiciju i hipotetsko razmišljanje: da bi mogla napredovati u videoigri i prijeći na više razine, djeca moraju unaprijed razmišljati o svakom koraku koji će napraviti, kao i predvidjeti situacije koje bi se mogle dogoditi.

Mogu se koristiti za pomoć u odgoju i obrazovanju: istraživanja su pokazala da djeca koja dio svojeg slobodnog vremena provode igrajući videoigre odgojnog i obrazovnog sadržaja pojačavaju svoje kognitivne sposobnosti – i to brže od drugih.

Upoznavanje novih ljudi i stjecanje novih prijatelja: ako djeca igraju online igre postoji velika mogućnost da će upoznati nove ljude, a možda steći i neke nove prijatelje, čak i na drugome kraju svijeta, što može biti potpuno novo iskustvo i pruža mogućnost upoznavanja drugih kultura i običaja. Međutim, treba pripaziti na činjenicu da se među takvim virtualnim prijateljima mogu naći osobe koje nemaju pozitivne i dobre namjere.

Videoigra djecu može naučiti nešto novo o životu: virtualne igre čiji su subjekti, na primjer, životinje mogu djecu naučiti ispravnom ponašanju prema drugim živim bićima, kako usvojiti nove načine i nova pravila postupanja i suživota s domaćom životinjom, ljubimcem i kako se brinuti o njemu.

Mogu biti zabavno iskustvo, ne samo za djecu, već i za odrasle: ima li išta loše u zabavi, lijepoj, opuštenoj i korektnoj? Nema. Neke videoigre mogu čak pomoći i u razvoju kondicije. Naime, istraživanja su pokazala da ona djeca koja igraju Wii koriste mnogo više energije od one koja samo sjede i igraju PlayStation 4 (PS4) Xbox 360 ili na mobitelu ili računalu.

Negativne strane igranja videoigara

Ovisnost: najvažniji simptomi ovisnosti o videoigrama su nekontrolirana želja, tj. žudnja za igranjem,  gubitak kontrole nad ovisničkom aktivnostima i provođenje sve više vremena u igranju; apstinencijski simptomi, tj. osjećaj nemira i razdraženosti kada se ne igra, preokupiranost ovisničkim ponašanjem te zanemarivanje alternativnih zadovoljstava, školskih i kućnih obveza.

Smanjena fizička aktivnost: dugotrajno igranje videoigara može dovesti do oštećenja vida, gomilanja kilograma (zbog pretjerane konzumacije nezdravih prehrambenih proizvoda), ali i oštećenja kralježnice zbog vrlo često lošeg načina sjedenja pred računalom. Stoga je vrlo važno nadoknaditi sate uz videoigre stvarnim fizičkim aktivnostima.

Mogu dovesti do navikavanja na nasilje: neke su osobe u opasnosti da postanu neosjetljive na nasilje ako je njihova “zabavna” aktivnost često (a kod nekih i potpuno!) posvećena videoigrama koje su jako nasilne.

Videoigre mogu pružiti pogrešna očekivanja o stvarnom životu: virtualni svijet i život nemaju ništa sa svakodnevnim životom. Virtualni svijet je iskrivljena, nepostojeća i nestvarna slika našeg stvarnog svijeta. Stoga je vrlo važno djeci objasniti razlike između stvarnog i virtualnog svijeta, osobito kada su u pitanju posljedice različitih djela i ponašanja.

Live streaming predstavljanja kampanje

Kako bi ukazao i djeci i roditeljima na sve prednosti i rizike kojima su korisnici igara svakodnevno izloženi u virtualnom prostoru, naš najveći teleoperater HT pokrenuo je akciju “Igrajmo na sigurno”. Najbolje savjete i konkretna rješenja kao i odgovore na pitanja koja se pojavljuju uz videoigre HT je sažeo u jedinstveni vodič koji nudi cjelovit pregled pozitivnih aspekata, ali i rizika igranja videoigara. Vodič je kreiran u suradnji sa stručnjacima iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Hrabrog telefona. Predstavljanje vodiča te kratkog dokumentarnog filma o gamingu na Facebooku telegrama možete pratiti 27.prosinca u 12 sati putem live streaminga. Između ostalih, a gamingu će tada govoriti dr.sc. Lana Ciboci, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, YouTuber Malajski Tapir te Hana Hrpka, predsjednica Hrabrog telefona.

“Živimo u vremenu u kojem GeneracijaNext već u drugoj godini života ima prvi kontakt s videoigrama. To je ujedno i motiv da uspješnu kampanju ‘Šeraj pozitivu, blokiraj negativu’ nastavimo s temom o sigurnosti u gamingu. Istraživanja pokazuju da takvo iskustvo igranja s jedne strane razvija vještine ljudskog mozga: poput brže percepcije, brzine rješavanja određenih kompleksnih zadataka, razmatranja više opcija pri rješavanju problema, ali i dovodi u nekim slučajevima do devijacija u ponašanju! Rješenje nije zabrana igranja već prevencija opasnosti kroz edukaciju roditelja i djece o preporučenom vremenu igranja i sadržaju videoigara. Ovom im kampanjom nudimo alat kako se nositi s jednim od najvećih izazova roditelja u povijesti, i to u vrijeme najvećeg generacijskog jaza“, izjavila je Nina Išek Međugorac, direktorica Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma.

 

Više s weba