Većina ljudi mislit će da ste ludi ako od čitanja odlučite razviti biznis. Ovi dečki baš se ne slažu s tim

Priča svakog malog i srednjeg poduzetnika je priča o o viziji, borbi, ne odustajanju, pokušajima, usponima i padovima. Segment malih i srednjih poduzetnika zapošljava 67 % svih ukupno zaposlenih, predstavlja stup hrvatskog gospodarstva i stoga je nužno dati mu poticaj u svim oblicima. U serijalu Moj put do uspjeha, s partnerom A1, koji na najbolji način poduzetnicima pomaže razviti posao u korak s vremenom, pokazujemo kako se i s malim biznisom može napraviti veliki posao. U prvom nastavku predstavljamo “Hoću knjigu“, zaljubljenike u čitanje koji su na krahu knjižarske branše krenuli pisati uspješno poslovno štivo.

Gdje je još ljudska priroda tako slaba kao u knjižari, izreka je slavnog američkog političara Henryja Warda Beechera. Mi bi kazali kako Hrvati doista rijetko upoznaju ljudsku krhkost odlazeći u knjižare i čitajući jer prema statistikama čak 58 posto Hrvata ne pročita niti jednu knjigu godišnje. Da doista i nismo čitalačka nacija svjedoči i podatak kako se novi naslov, i to ako je knjiga doista hit, proda u najviše 1000 primjeraka, no češće i mnogo manje. Na tržištu na kojem su produkcijski troškovi proizvodnje knjiga sve veći, interes za čitanjem baš i ne raste, kao niti kupovna moć, krenuti s prodajom knjiga u trenutku kada je knjižarstvo doživjelo krah, zvuči doista hrabro, pa čak i ludo. No, zaljubljenici u kniige i čitanje Matija Fojs, Zvonko i Jurica Čubrić, odlučili su vjerovati knjizi te su, unatoč propasti diva APM (Algoritam, Profil i Mozaik) u srpnju 2017. otvorili prvu knjižaru u lancu „Hoću knjigu“.

„Ovaj nam je posao svojevrsni izazov iz nekoliko razloga. Prvo, opće je poznato da Hrvati slabo čitaju, stoga radimo na tome da promijenimo tu činjenicu. Također, želimo dokazati da se od knjige i poštenog rada u Hrvatskoj može živjeti, čak i bez neke posebne pomoći od strane države, koja je u ovoj branši učestala. Posljednje, zaista smo veliki ljubitelji knjiga. One nas opuštaju, upoznaju s novim informacijama te educiraju pa svoju ljubav i entuzijazam prema knjigama želimo podijeliti s drugima“, kaže Matija Fojs.

Tko to tamo čita

Dijelimo ljubav prema knjizi s njim, no pitamo se tko kupuje knjige kad ih malo tko čita. „Generalno smo zadovoljni trenutnom situacijom u našem poduzeću, no ne i u samoj branši. Iako istraživanja svake godine pokazuju crne brojke, naši poslovni rezultati, a i posjećenost knjižara pokazuju malo drugačije stanje. Neka naša događanja i promocije knjiga jako su dobro posjećena, ali uglavnom kada nam dolaze strani ili već jako poznati autori. Kada su u pitanju mladi ili noviji domaći autori, onda je i interes nešto manji, tako da hrvatska knjiška scena još uvijek treba dosta poraditi na tome da Hrvati prepoznaju i kvalitetu domaćih autora“, ističe M. Fojs. Jedan od problema su i prijevodi, koji u susjedne države, dodaje on, stižu puno brže nego kod nas pa se zbog toga kod nas objavljuje i manje knjiga te je interes, logično, manji.

Publicistika i popularna psihologija najtraženije

„Hoću knjigu“ trenutačno posluje s više od 200 izdavača. Na njihovim je policama, veli M. Fojs, praktički sve što se izda u Hrvatskoj, a čega je još uvijek premalo. „U našoj nabavi imamo stručan tim s dugogodišnjim iskustvom koji prati trendove s područja književnosti, ali i papirnice, poklon i papirnog asortimana te školskog pribora i tekstila jer 60 posto naših knjižara čine knjige, dok 40 posto sve ostalo. Zahvaljujući njima, u našim ćete knjižarama tako naći naslov uglavnom čim za njega saznate“, kaže s ponosom. Na top listi najprodavanijih naslova iz prošle godine našli su se uglavnom publicistički naslovi te popularna psihologija dok će potražnja za beletristikom, pretpostavljaju, porasti tijekom ljetnih mjeseci. Iznimno su ponosni što postoji velika potražnja za knjigama za mlade i djecu, poput hita Priče za laku noć za mlade buntovnice, a na njihovim top listama često se nađe i serijal koji već više od 20 godina ne silazi s ljestvice najprodavanijih – onaj o mnogima dragom čarobnjaku Harryju Potteru.

Kupac i potrebe na prvom mjestu

S obzirom na to da mnoge knjižare propadaju, pitamo ga koji je njihov ključ uspjeha. „Od samog početka želimo dokazati da bi se nakladnici trebali posvetiti biranju naslova i dovođenju što većeg broja autora, dok bi se knjižari trebali baviti trgovinom, odnosno prodajom knjiga. Upravo činjenicu da sami nismo nakladnici smatramo svojom najvećom prednošću jer smo time nezavisni te na svoje police i u svoje izloge možemo staviti ono za čime je potražnja najveća. Tu nema mjesta subjektivnosti i preferencijama; kupac i njegove potrebe su nam na prvom mjestu. U gotovo dvije godine našeg rada to se pokazalo vrlo uspješnim. U suradnji s naših 58 djelatnika unijeli smo svojevrsnu svježinu u način poslovanja u branši, što nije bilo teško s obzirom na zastarjelost sustava. Naš ultimativni cilj je pokazati da se bilo tko može pronaći u knjizi, a ne samo takozvana „intelektualna elita”, ističe Fojs. Iako postoji još dosta onih koji nisu čuli za “Hoću knjigu” ili ih pak miješaju s nekadašnjim tvrtkama koje su radile na njihovim trenutnim lokacijama, ima puno više onih koji itekako znaju za njih te im se, kaže Fojs, opetovano vraćaju.

Važno je imati realan cilj

„Zadovoljni smo dosad postignutim, no mjesta za rast i širenje uvijek ima. S vremenom i upornošću sve će se na kraju posložiti. Smatramo da je to za nepune dvije godine poslovanja iznimno veliki uspjeh, a probijanje na tržište nam je svakako olakšao kaos i nered u branši, “ naglašava Fojs i dodaje kako će se u narednih pet godina zasigurno dogoditi još nekoliko „Algoritam” scenarija na našem tržištu, što je i pozitivno i negativno za „Hoću knjigu”, odnosno cijelu knjižarsku branšu.

Jednu od ključnih uloga u daljnjem razvoju poslovanja odigrat će i telekom usluge. Ne postoji branša u kojoj internet, telefon i mobitel nisu iznimno važni za poslovanje, a to itekako vrijedi i za knjižaru. M. Fojs kaže kako su oni iznimno okrenuti digitalnim kanalima komunikacije te poslovanju putem internetske trgovine u koje puno ulažu. Smatra da je, uz fizičke knjižare kao mjesto okupljanja i širenje ljubavi prema knjigama, internet neizbježan za razvoj njegove branše. A što je osim digitalizacije preduvjet uspjeha na zahtjevnom hrvatskom tržištu za one koji tek kreću kao mali poduzetnici? „Koraka je mnogo, a za svaki je najbitniji samo jedno – strpljenje. Bez njega i najveća želja i motivacija brzo nestanu. Mi smo u posao krenuli ,naoružani’ odličnom ekipom iskusnih, visoko motiviranih i profesionalnih djelatnika koji su u branši već dugi niz godina. No važno je znati da ne postoji savršeni trenutak za pokretanje posla, kao ni niskorizičan posao. Važno je imati realan cilj i jednostavno – krenuti”, poručuje.

Sadržaj donosimo u suradnji s A1