Vinarstvo je u Istri prisutno od antičkog doba. Dvije sorte su posebno cijenjene i osvajaju ozbiljne svjetske nagrade

Fuži, brudet, razne vrste sireva, specijaliteti od boškarina, mirisni pršut i žgvacet, odnosno gulaš od komadića mesa, samo su neka od gastronomskih delicija Istre. Po njima su Istrani poznati diljem zemlje, ali i van njenih granica, a ono što ih još čini posebnom regijom svakako su i autohtone vinske sorte.

Vinogradarstvo se u Istri počelo razvijati još u doba antike, a smatra se da su za prve loze zaslužni grčki kolonijalisti koji su ih ondje donijeli nekoliko stoljeća prije Krista.

Snažniji razvoj odvijao se tijekom rimskog doba, dok se u zapisu novigradskog biskupa Giacoma F. Tommasinija iz sredine 17. stoljeća spominje čak 15 istarskih sorti.

Vino je dio identiteta

Nakon pošasti peronospore tijekom 19. stoljeća, obnovi istarskog vinogradarstva uvelike je pomogao Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču, koji je osnovan 1875. godine. I danas je to svojevrsno središte razvoja struke, zahvaljujući intenzivnom radu na području vinogradarstva i vinarstva.

Zato se Istra smatra jednim od najvažnijih hrvatskih vinskih prostora, a vino nije samo važan produkt poljoprivrednih djelatnosti, već i dio cjelokupnog identiteta ove regije.

Već je nekoliko puta ova hrvatska regija proglašavana jednom od najboljih vinskih destinacija na svijetu. Prestižni magazin Wine Enthusiast uvrstio ju je u ovu kategoriju 2015. godine, a godinu poslije Istra se našla i na popisu top vinskih destinacija poznate putničke organizacije Europian Best Destinations.

Posebna oznaka istarske kvalitete

Važnosti i popularnosti istarskih vina svjesna je i struka koja provodi posebno obilježavanje i isticanje njihove kvalitete, dodjeljujući im oznaku IQ – Istrian Quality, koju je osmislila Istarska razvojna agencija.

Pravo uporabe oznake IQ dodjeljuje se proizvodima i uslugama natprosječne kvalitete, proizvedenima ili pružanima na području Istarske županije. Cilj je njome iskoristiti sve potencijale ove regije i podići postojeću razinu kvalitete tradicionalnih proizvoda.

Prvu ju je dobila malvazija, a nekoliko godina nakon nje i teran čime su ove autohtone sorte vina postale službene predstavnice kvalitete istarskog vinskog podneblja.

Teran kao miljenik mnogih

Smatra se da je prije stotinjak godina upravo teran bio vodeća sorta istarske regije. Pojedini povijesni zapisi tvrde da je tijekom 19. stoljeća bio zasađen na oko 80 posto vinogradskih površina, a njime su se kroz stoljeća darivali i razni carski, mletački i austrijski dužnosnici.

Teran je i danas vodeća crna sorta, a njegova kvaliteta i dalje je neupitna. Tome svjedoče i brojne vinske nagrade koje stižu na adrese istarskih vinara. Tako je za najbolje ocijenjeni teran na prestižnom natjecanju Decanter World Wine Awards 2022. bio upravo onaj istarski, motovunske Vinarije Fakin, koji je nagrađen zlatnom medaljom.

Ovaj teran iz 2021. godine krasi crvena boja rubina, a prilikom kušanja prvo se javlja nota borovnice koju prate kupina, čokolada s dodatkom klinčića i anisa te vanilija. Zbog intenzivnosti okusa najbolje se sljubljuje uz sočna jela od crvenog mesa ili uz, recimo, steak od tune.

Malvazija je vodeća svijetla sorta

S druge pak strane, vodeća i najpoznatija bijela sorta svakako je malvazija. Prvi podaci o njenom uzgoju u Istri potječu iz 19. stoljeća, a značajan broj vinogradskih površina počinje zauzimati nakon Drugog svjetskog rata.

Od nje se proizvode vina svijetle, slamnatožute boje, a karakterizira ih posebna sortna aroma koja podsjeća na miris bagremova cvijeta, zelene jabuke i badema.

Nižu se Decanterove nagrade

U Vinariji Fakin vino spravljeno od ove sorte, iz berbe 2018. i 2020., također je nagrađeno prestižnim Decanter nagradama, te je osvojilo zlatne medalje na natjecanjima 2019. i 2020. godine.

Tri godine prije, na natjecanju 2017. zlato je osvojila Malvazija La Prima iz berbe 2015., 2018. je okrunjen zlatom bio Teran Il Primo iz berbe 2017., a istu nagradu osvojio je i 2020. godine s berbom 2019. A osim ovih sorti, u Fakinovoj ponudi su još i rose, muškat te pjenušac Chamal.

Zanimljivi podaci istraživanja

Da istarska vina nisu samo značajan gospodarski proizvod i sastavni dio enogastronomske ponude tih krajeva, govori istraživanje koje je proveo Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča. U fokusu studije bile su četiri autohtone istarske vinske sorte – teran, malvazija, pošip i plavac mali.

Prema rezultatima, postoje brojni pozitivni učinci umjerene konzumacije vina koja za žene iznosi dva, a za muškarce tri decilitra dnevno. To su bolja regulacija krvnoga tlaka i razine kolesterola u krvi, jedni od glavnih čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila.

Francuski paradoks

U prilog tomu ide i takozvani francuski paradoks kojim se nastoji pojasniti da se kod Francuza bilježi manja stopa smrtnosti i obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, unatoč tome što njihova prehrana u prosjeku sadrži veću količinu zasićenih masnih kiselina.

Kao jedan od glavnih razloga navode se brojne studije koje dokazuju da je upravo crno vino, koje Francuzi često konzumiraju, sadrži antioksidans resveratrol koji ima niz blagotvornih učinaka. Stoga ne čudi ni to da je umjereno pijenje crnog vina već desetljećima dijelom piramide mediteranske prehrane koja se smatra jednom od najzdravijih na svijetu.

Sadržaj nastao u suradnji s Vinarijom Fakin.