Više od 70 posto Europljana svakog se dana susreće s lažnim vijestima. Psihologica objašnjava zašto im vjerujemo

Lažne vijesti preplavljuju internet iz dana u dan, a posebnu su eksploziju doživjele tijekom pandemije korona virusa i za vrijeme još uvijek aktualnog rata u Ukrajini. Prisjetimo se samo onoga da su ljudi bili spremni konzumirati dezinficijens samo zato što su negdje pročitali da će im to smanjiti rizik od zaraze.

To je samo jedan od primjera koji pokazuje koliko lažne vijesti mogu biti opasne te zašto ih se smatra velikim problemom modernog doba. Istraživanja tako pokazuju da se više od 70 posto Europljana svakodnevno susreće s lažnim vijestima, a ujedno vjeruju da će se taj problem pogoršati u godinama koje dolaze.

Iako smo svjesni da lažne vijesti postoje, vrlo često konzumirani sadržaj uzimamo zdravo za gotovo te, bez ikakve doze opreza, vjerujemo u ono što smo pročitali ili vidjeli te nesvjesno iste informacije širimo dalje. Zašto je tomu tako, kako se zaštititi te koje su potencijalne opasnosti lažnih vijesti za cjelokupno društvo, ispričala nam je psihologica Nensi Friszl Zečević.

Umanjena mogućnost kvalitetne prosudbe

“U današnje vrijeme sve može, ali i ne mora biti stvarno. Sve to umanjuje mogućnost kvalitetne prosudbe i ne možemo ne primijetiti da su nam gotovo besplatno dani sofisticirani alati koje svakodnevno koristimo da bi informaciju primili, obradili ili proslijedili nepreglednoj masi ljudi, i to sve bez ograničenja i detaljnih uputstva za uporabu. Dostupnost i povezanost s raznim medijima tako nas u većini slučajeva ne čini kompetentnijima već izloženijima rizicima”, naglašava psihologica.

Lažne vijesti pažljivo su osmišljene dezinformacije koje, zahvaljujući načinu na koji su predstavljene, uopće ne upućuju na laž, zbog čega u njih lako povjerujemo. Posebice ako nismo eksperti na području o kojem se informiramo ili nemamo mogućnost, znanje ili potrebu provjeriti izvor.

Pritom, naglašava naša sugovornica, postoji ogromna razlika između laži koje su svjesno plasirane da bi nanijele štetu drugima – one koje služe za ostvarivanje financijske koristi, pa do onih koje mogu izazvati paniku, javne nerede te s druge strane onih lažnih bezazlenih vijesti čije prenošenje ne rezultira značajnijim posljedicama.

Izloženi smo više informacija nego što možemo procesuirati

“Postoji i skupina lažnih vijesti koje su izvučene iz konteksta, a opisuju privatne informacije, uglavnom javnih osoba, koje su u jednom dijelu i točne, ali nadodane na izmišljene činjenice kako bi se bolje uklopile u lažnu priču koja će privući željenu pažnju. Dakle, laž uvijek ima više oblika, od bezazlenog ili manje štetnog do zlonamjernog i krajnje opasnog”, kaže Friszl Zečević.

Budući da smo danas preplavljeni s više informacija nego što možemo procesuirati postoji nekoliko faktora koji će utjecati na to hoćemo li se za neku vijest zainteresirati ili ne.

“Zainteresiranost se primarno budi u skladu s našim potrebama. Pretpostavka je zato da ćemo ignorirati teme koje u trenutku čitanja nisu u području našeg interesa, ali uz pažljivo osmišljenu prezentaciju neke teme, proizvoda ili iskustva, paralelno se mijenjaju i naši stavovi”, objašnjava psihologica.

Pritom važnu ulogu ima i naša okolina, posebice primarna obitelj, koja i inače ima veliki utjecaj na formiranje naših ličnosti, misli, stavova i životnog samopouzdanja. “Interakcija s drugim ljudima jedna je od temeljnih ljudskih potreba, ali to nužno ne znači da je prihvatljivo ili uobičajeno biti ovisan o tuđim mišljenjima”, ističe.

Lažne vijesti mogu izazvati opću paniku

Laž koja je stvorena u svrhu promjene stava, percepcije ili uvjerenja, dodaje, u konačnici dovodi do promjene ponašanja i moguće je da izazove pojedinačnu ili opću paniku. Najosjetljivija skupina pritom su emocionalno nestabilne osobe ili osobe mlađe životne dobi koje su sklone tražiti podršku ili utjehu kroz vanjske faktore koji su im dostupni u tom trenutku.

“Primjerice, snažni potresi koji su se dogodili na našem području pojačali su tada dojam stalne neizvjesnosti i gubitka osjećaja sigurnosti, ali i potrebu za dodatnim praćenjem vijesti. Stanja na koja nemamo utjecaj izazivaju ranjivost te smo tada otvoreniji prihvaćati konstruktivne sugestije i savjete, tražiti odgovore koji će smiriti probuđene strahove”, objašnjava.

U tim situacijama izuzetno je važno tko i na koji način informira te koliko moralno i odgovorno tome pristupa. Na umu je potrebno imati da je lažna vijest gotovo uvijek kreacija stvorena u svrhu manipulacije i očito je da je u takvu vrstu sadržaja uložen dodatan trud kako bi se stvorio privid uvjerljivosti koja ima svrhu kod čitatelja izazivati snažnu emociju”, kaže psihologica.

Svim informacijama moramo pristupiti uz dozu opreza

Stoga u dramatičnim situacijama većina ne preispituje ni ne postavlja pitanja je li sve baš tako dramatično te samo povjeruje u ono što im je u tom trenutku dostupno. Pritom moramo biti svjesni svoje površnosti i činjenice da u većini slučajeva nismo raspoloženi niti imamo potrebu razmatrati i procjenjivati istinitost vijesti i dodatno je provjeravati kako bi stekli svoj jasan stav.

“Smatram da većina, ako vijest nema direktni utjecaj na njihov život i odluke, funkcioniranje ili egzistenciju, nema potrebu za temeljitim provjerama informacija, što i ostavlja dovoljno prostora za manipulaciju masama”, dodaje Friszl Zečević.

A s ciljem što većeg prihvaćanja važnosti toga da svim informacijama ipak pristupamo uz dozu opreza te poboljšanja sigurnosti svih korisnika na mreži, tvrtka A1 Hrvatska u suradnji s Centrom za sigurniji internet, provodi najnoviji projekt i istoimenu kampanju #BoljiOnline.

Njihova pomno kreirana platforma sa svrhom edukacije o sigurnosti u online svijetu tako donosi bezbroj savjeta kako da dostupne tehnologije i prednosti modernog doba koristimo što odgovornije.

Djecu je potrebno educirati od ranih nogu

Budući da su danas i djeca sve češći konzumenti raznolikog online sadržaja, psihologica roditeljima savjetuje da pritom jasno postave ograničenja u vremenu koje klinci mogu provoditi na društvenim mrežama i internetu, kao i u sadržaju koji konzumiraju.

“Kod djece je manje opasna lažna vijest od lažnog savjeta kojem će povjerovati. Tu je važna sposobnost kritičkog razmišljanja, što nije vrlina s kojom se rađamo, već je viši poredak mišljenja koji moramo steći jednako kao i ostala iskustva koja nas prate na putu odrastanja. Jedan od korisnih primjera rada s djecom bio bi otkrivanje zagonetki i logičkih sljedova u ranoj dobi, koji stvaraju simbolički put analize”, dodaje Friszl Zečević.

Djecu je potom potrebno naučiti da postavljaju konstruktivna pitanja, organiziraju se, prepoznaju i prihvaćaju svoje i tuđe pogreške. “Život postaje jasniji ako se bez straha i nelagode suočavamo s raznim izazovima. Laž ili neistina u bilo kojem obliku je sigurno jedna od njih, a djeca će ih sretati ne samo kroz vijesti, već i kroz razne druge izazove odrastanja”, ističe naša sugovornica.

Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.