Zagrijavanjem od 1.1 C stupnja već smo otpisali neke krajeve Zemlje. Ima nade, ako učinimo sljedeće
Započeo je proces koji ne možemo zaustaviti za pet ekosustava, no preostalih 11 prijelomnih točaka još uvijek stignemo spriječiti
Čovječanstvo je postavilo rok trajanja na ledene kape svjetskih mora, permafrost sjevernih krajeva i tropske koraljne grebena. Točku bez povratka prijeći ćemo svakog trenutka, zaključila je najnovija studija o efektima globalnog zatopljenja objavljena 08. rujna u vodećem akademskom časopisu Science.
Još 11 prekretnica stignemo spriječiti, upozoravaju znanstvenici. No, isključivo ako ostvarimo međunarodno postavljene ciljeve za smanjenje emisija ugljikovog dioksida. To možemo ostvariti jedino zajedničkim snagama.
Analiza više od 200 postojećih istraživanja
Trenutna su predviđanja da će se Zemljina atmosfera zagrijati za najmanje 1.5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Godinama slušamo o problematici koraljnih grebena i ledenih kapa sjevernog mora, no istraživanje internacionalnog tima znanstvenika pokazuje kako je možda za njih već prekasno.
Dosad najveća analiza ove vrste obuhvatila je više od 200 postojećih studija o utjecaju globalnog zagrijavanja na ekosisteme diljem planeta, a fokusirana je na takozvane točke bez povratka. Pet točaka, upozoravaju, vjerojatno smo već prošli s trenutnim zagrijavanjem od 1.1 Celzijevog stupnja i time zakoračili u budućnost bez grenlandske ledene kape, zapadno-antarktičke ledene kape, leda Barentsovog mora, tropskog koraljnog grebena i bujnog sjevernog permafrosta.
Domino efekt prijelomnih točaka
Drugim riječima, započeo je proces koji ne možemo zaustaviti za ovih pet sustava, no autori upozoravaju da preostalih 11 prijelomnih točaka još uvijek stignemo spriječiti.
Ova studija naglašava zašto je cilj Pariškog sporazuma od 1.5 C toliko važan i zašto se za njega trebamo boriti, poručio je vodeći autor dr. David Armstrong McKay sa Sveučilišta u Exteru, UK za Guardian.
„Ne govorimo, zato što ćemo neke prijelomne točke dostići, da je sve izgubljeno i da je igra gotova. Svaki djelić stupnja koji zaustavimo iznad 1.5 C smanjuje vjerojatnost da ćemo doći do novih prijelomnih točaka“, dodaje ovaj analitičar geootpornosti.
Ukupno 16 točaka bez povratka
Znanstvenici su identificirali 9 globalnih točaka bez povratka koje bi promjenama u svojim ekosustavima imala utjecaj na geografska obilježja cijelog svijeta. Neke od njih su već spomenuti nestanci grenlandske i zapadno antarktičke ledene kape, odumiranje amazonske prašume i kolaps permafrosta.
Uz njih, prepoznali su i 7 ključnih regionalnih prijelomnih točaka koje bi imale posljedice po globalnim regijama, a neke od njih su izumiranje tropskih koraljnih grebana i promjene u zapadno afričkim monsunima.
Potrebne su nam pozitivne društvene prijelomne točke
Otkad je počeo istraživati prijelomne točke globalnog zagrijavanja još 2008. lista do danas ne prestaje rasti, rekao je za Guardian prof. Tim Lenton s istog sveučilišta.
„Naš novi rad pruža uvjerljive dokaze da svijet mora radikalno ubrzati dekarbonizaciju gospodarstva. Da bismo to postigli, moramo postaviti pozitivne društvene prijelomne točke“, dodao je s jasnom porukom da nade ima, ali da ćemo se za nju morati puno više potruditi.
Postani dio promjene
Objavom na isti dan kada je preminula engleska kraljica Elizabeta II., ova je studija pala u zaborav prije nego što je i ostvarila medijsku pozornost koju zaslužuje. Kako bi to ispravili, Telegram i E.ON predstavljaju specijal Zajedno za budućnost i pozivaju sve čitatelje da Postanu dio promjene.
Donosimo vam priče ljudi koji su učinili najveći korak u smanjenju svog karbonskog otiska – instalirali su solarne elektrane, postali energetski neovisniji ususret neizvjesnosti na tržištu i smanjili svoje račune za struju za nevjerojatne iznose.
Razgovarali smo i s prodajnim predstavnicima tvrtke E.ON koji su nam otkrili što najviše muči kupce, što trebaju imati na umu, a što ih pak najviše oduševi. S njihovim smo stručnjacima pripremili i ultimativni vodič do veće energetske neovisnosti. Sve što trebate je kliknuti ovdje.
Najisplativiji izvor energije
Solarna fotonaponska energija od 2020. godine najisplativiji je izvor energije za kućanstva. Malotko je to očekivao, no u posljednjih deset godina cijena solarne energije pala je 88 posto. Dok je 2010. iznosila 417 američkih dolara po megavat satu, prošle je bila tek 48 dolara po megavat satu, stoji u ovogodišnjem izvješću Međunarodne agencije za obnovljivu energiju.
Sličan je pad doživio i trošak instalacije jedne solarne elektrane. Čak 82 posto u posljednjem desetljeću. U 2021. prosječna je globalna cijena elektrane po kilovatu iznosila 857 dolara. To je čak pet puta manje od cijene prije deset godina kada je jedan kilovat elektrane koštao 4808 dolara.
Postani dio promjene! Instaliraj solarnu elektranu u svom domu i osiguraj si bolju sadašnjost i bolju budućnost. Osim što je međunarodna slamka spasa za održivo gospodarstvo, solarna energija već dvije godine prednjači kao najisplativiji izvor energije koji ti garantira vidljive uštede od prvog dana i veću neovisnost.
Sadržaj je nastao u suradnji s tvrtkom E.ON.