TELEGRAM PARTNERI

U SURADNJI S

London i Prag uveli su inovativna rješenja u javnom prijevozu. Evo zašto bi to bilo super i za Hrvatsku

Mastercard je omogućio smart rješenja u javnom prijevozu za 150 gradova diljem svijeta

ZADNJA IZMJENA: stu 20, 2020

Prije otprilike tjedan dana morao sam poprilično hitno stići u centar Zagreba. Bilo je usred radnog dana, pretpostavljao sam da su gužve po cestama velike jer je padala kiša, a i sumnjao sam da ću brzo pronaći parkirno mjesto, bilo na cesti ili u garaži. U strahu od kašnjenja na sastanak, odlučio sam se uskočiti u tramvaj, što mi baš i nije redovna navika, pogotovo u pandemijsko vrijeme. Uzeo sam masku, ruksak i slušalice, no nisam uzeo ZET kartu ni karticu – jednostavno, nemam ih, budući da se ne vozim često javnim gradskim prijevozom.

Došavši na stanicu kod Maksimira, ugledao sam jedanaesticu, koja bi me mogla odvesti do Trga. Papirnati novac u životu ne koristim toliko često – gotova svuda, pa i na kioscima, plaćam karticama, a nešto gotovine držim u novčaniku više reda radi. Potrčao sam za tramvajem, uletio na prva vrata, vozača zamolio za kartu i zatim ustanovio da imam samo novčanicu od 100 kuna.

Kakve sam sreće bio, vozač kod sebe nije imao novaca za razmijeniti 100 kuna. Izašao sam iz tramvaja i zaputio se na obližnji kiosk, gdje sam čekao u redu. Preventive radi, od gospođe na kiosku odmah sam kupio pet karata, za dvadeset kuna, što sam najnormalnije platio karticom i čekao sljedeći tramvaj. Na koncu, nekoliko sam minuta kasnio na sastanak.

Zanimljivi appovi u Rijeci, Osijeku i Zadru

ZET se koristi takozvanim closed-loop načinom plaćanja vožnji. Vožnja se ne može platiti koristeći se bankovnom karticom, već papirnatom kartom ili pretplatnom karticom. Pretplatne kartice u neku ruku pojednostavljuju stvari prema papirnatoj karti, no kartica se mora nositi sa sobom, a valja i voditi računa o iznosu koji se nalazi na računu.

U drugom europskim gradovima, koji su, poput Zagreba ili Splita, važna gospodarska i turistička središta, pojavila su se inovativnija, smart rješenja za problem plaćanja javnog prijevoza. ZET je 2018. godine najavio svoju mobilnu aplikaciju kojom bi definitivno pomogao putnicima, a slična rješenja implementirali su operateri gradskog javnog prijevoza u Rijeci, Osijeku i Zadru.

Ono što zbilja donosi veliki skok u lakoći korištenja jest korištenje takozvanog open-loop sustava plaćanja. Najjednostavnije rečeno, u open-loop sustavu, plaćanje vožnje bi se moglo odraditi kao bilo koja kupnja na POS aparatu, koristeći kreditnu ili bankovnu karticu, te beskontaktna plaćanja mobitelom ili pametnim satom. Time bi se uopće izbjegla potreba za nošenjem posebne pretplatne kartice ili papirnate karte, ali i sitnog novca često potrebnog za plaćanje karte kod vozača.

Veliki uspjeh smart rješenja u Londonu

U Londonu se javnim prijevozom dnevno preveze preko devet milijuna putnika, što uključuje autobuse, metro i vlakove. Zbog tog broja putnika, stvarale su se velike gužve i redovi na mjestima gdje su se nadoplaćivale pretplatničke karte, stoga su morali nešto učiniti. U tri godine lansirali su beskontaktna plaćanja za prijevoz, koristeći open-loop rješenja koja su implementirali izdavači kreditnih kartica i Mastercard.

Način naplate vožnje karticom ili beskontaktno preko nekog uređaja poput mobitela ili pametnog sata je poprilično genijalan. Kada uđe u vozilo, putnik dodirne svoju karticu na uređaj za očitanje kartice, a kada izađe na stanici, još jednom mora dodirnuti uređaj karticom. Tako mu se naplaćuje točno onoliko koliko se vozio, a bitno je samo da se vožnja potvrdi i zaključi istim načinom plaćanja.

Mastercard omogućava napredne modele

Mastercard je omogućio korištenje takvih open-loop, beskontaktnih sustava u 150 gradova diljem svijeta. Za partnera u implementaciji ovakvih naprednih rješenja odabrao ga je, recimo, grad Milano, koji ga koristio za svoj Metro sustav u kojem dnevno bude preko 1,5 milijuna vožnji.

Glavni grad Estonije, Talinn, također se odlučio za Mastercardova beskontaktna rješenja u javnom prijevozu. Na popisu su još gradovi poput Bostona, Vancouvera, Sydneya i Mexico Cityja, dok se čitava češka željeznica također prebacila na beskontaktno plaćanje u open-loop modelu.

Open-loop model kakav bi bio idealan za javni prijevoz mogao bi se implementirati i na druga rješenja, kako bi se stvorio još napredniji grad temeljen na smart rješenjima.

Fenomenalan primjer češkog grada

Kreditne i bankovne kartice bi se mogle koristiti kao dodatna identifikacijska iskaznica (City Key). Time bi se, primjerice parking, mogao platiti prislanjanjem samo kreditne kartice na uređaj za plaćanje, koja bi se potom preko City Keya vezala za kupca, odnosno za registraciju automobila.

Češki grad Brno predstavio je takvo jedno rješenje, gdje se kartica može koristiti kao identifikacijska isprava. Brno je naumilo digitalizirati sve svoje gradske usluge, poput prijevoza, odvoza otpada, posjeta zoološkim vrtu i sličnog. Prioritet im je upravo bio prijevoz, a 25 posto svih karata prodanih u javnom prijevozu su takve digitalne karte.

Kada je sustav krenuo 2017. godine, u prvih osam mjeseci dobili su 121 tisuću registracija u sustav, trenutno oko 47 posto građana Brna koristi Brno Digital ID, a broj korisnika se konstantno povećava.

Odlična stvar za strane turiste

Za hrvatske gradove na obali posebno bi mogao biti zanimljiv jedan drugi primjer iz Češke. U turističkom mjestu Karlovy Vary, koje broji 50 tisuća stanovnika, također je implementirano rješenje kojim se putnicima, poglavito turistima, znatnije olakšava putovanje javnim prijevozom.

Tamošnji putnici mogu ući u vozilo, odabrati koliko karata trebaju, jednostavno dodirnuti karticu na uređaj za plaćanje, te dobiti kartu u papirnatom obliku koju potom mogu pokazati kontrolorima. Oko 20 posto vožnji se u prvoj godini naplatilo takvim načinom, a naplaćeno je preko 1,3 milijuna eura vožnji. Istovremeno, u periodu između srpnja 2017. i srpnja 2018. godine, broj takvih naplata prijevoza porastao je za 95 posto.

Stranim turistima puno je jednostavnije koristiti sredstvo plaćanja koje već poznaju – karticu – nego istraživati kupnju posebnih papirnatih karata za javni prijevoz tijekom odmora.

Veća sigurnost i manje gužve

Implementacija modernog plaćanja gradskog prijevoza nosi niz prednosti. Ljudi ne moraju sa sobom nositi gotovinu, kako ne bi imali problem poput mojeg. Vozači također ne bi trebali više prodavati papirnate karte te imati kod sebe hrpu sitniša za vraćanje ostatka, a nemogućnost kupnje karte kod vozača bi mogla i znatnije ubrzati vrijeme kretanja sa stanice nakon ukrcaja putnika.

Također, ne bi postojala potreba za tiskanjem papirnatih karata, a ja bih stigao na sastanke u centru Zagreba. Sigurnost korištenja takvog open-loop sustava spram klasičnog closed-loopa bi također bila unaprijeđena. Izbjegle bi se i gužve na kioscima, kao i potreba za kupnjom karte na njima, ako slučajno kod sebe nemate sitan novac ili jednostavno ne želite platiti višu cijenu za istu kartu kod vozača vozila.

Osobno, preferiram imati što manje stvari u novčaniku. Sve poklon kartice ili kartice za skupljanje bodova u raznim trgovinama sam učitao u Google Pay na svom mobitelu, a u novčaniku nosim samo dvije od četiri bankovne kartice, dvije zdravstvene, vozačku i osobnu.

Prostor za rast javnog prijevoza

Premda sada vlada pandemijsko vrijeme u kojem je javni gradski prijevoz značajno smanjen, to smanjenje je privremenog karaktera. Očekuje se da će se sektor javnog gradskog prometa oporaviti, čak i brže nego turizam. Općenito, javni prijevoz je u posljednjih nekoliko godina sve bitniji faktor. Koncentracija stanovništva postaje sve gušća, što povećava i broj privatnih vozila, što uzrokuje sve veće prometne gužve.

Stoga se za smanjenje prometnih gužvi treba povećati efikasnost prometa, a to se može postići većom koncentracijom javnog prijevoza, koji može prevesti više ljudi odjednom. Ekologija je također bitan faktor, pa se vozilima javnog prijevoza može smanjiti onečišćenje zraka po glavi stanovnika.

Dakle, javni gradski prijevoz ima značajnu ulogu, koja će s vremenom postati sve veća, a njegovo korištenje bi trebalo simplificirati, primjerice uvođenjem ovakvih open-loop rješenja poput plaćanja prijevoza karticama. Hrvatska trenutno ima veliku potrebu za javnim prijevozom, budući da 15 posto prijevoza spada na javni i postoji prostor za rast.

Među zemljama u regiji prednjači Mađarska, u kojoj 29 posto prijevoza otpada na javni, što znači da je prostora za rast kod nas još jako puno.


Sadržaj je nastao u suradnji s Mastercardom

Mastercard temeljem svog znanja i iskustva želi biti partner hrvatskim gradovima i javnim prijevoznicima i stoga je proveo Studiju o javnom prijevozu u Hrvatskoj koja je pokazala kako u našem društvu postoji velika potražnja za uslugama javnog prijevoza te široko rasprostranjena kultura kartičnog plaćanja, što su ključni preduvjeti za daljnje digitalno unapređenje usluga javnog prijevoza. Istraživanje provedeno u sklopu studije pokazalo je kako su građani uglavnom zadovoljni javnim prijevozom u velikim hrvatskim gradovima, no vide mogućnosti za poboljšanje, poput smanjenja gužvi u vozilima, pouzdanijem voznom redu, jednostavnosti korištenja usluga i modelima kupnje karata. Implementacijom beskontaktnih rješenja za plaćanje u javnom prijevozu, Mastercard može pomoći ključnim dionicima u razvijanju nove generacije javnog prijevoza, usmjerene na zadovoljnije krajnje korisnike, učinkovitije poslovanje tvrtki javnog prijevoza i očuvanje okoliša.