Zbog čega negoduju kritičari online zajmova?

Sustav se svakim danom sve brže i više razvija u skladu s digitalnim tehnologijama i potrebama korisnika, no pored očitih prednosti, zanima nas koje su najčešće kritike.

Popularnost online zajmova nije teško objasniti. Odlikuje je nekoliko ključnih karakteristika: online dostupnost i poslovanje koje ne traži fizički dolazak osobe (osnovna dokumentacija se fotografira/skenira i dostavlja u digitalnom obliku), transparentnost poslovanja (kalkulator troškova), internetske stranice i mobilne aplikacije na jeziku države korisnika, brzina isplate novca koja može biti ostvarena u samo nekoliko sati od podnošenje zahtjeva (prosječno 24 sata). Digitalizacija društva i široka uporaba pametnih telefona među građanima razvijenih zemalja podigla je ovu uslugu na još jednu razinu više i pojednostavila cijeli proces. Recimo, čak 70 % korisnika online zajmova u SAD-u zajam ostvaruje upravo putem svog pametnog telefona, nevezano uz životnu dob.

Zašto nam trebaju brzi online zajmovi?

Punoljetna osoba s redovitim mjesečnim primanjima i s neblokiranim tekućim računom brze online zajmove ima na raspolaganju kad joj novac hitno treba, a najčešće se radi o razdoblju između dviju plaća. Korisnik može pozajmiti par stotina do nekoliko tisuća eura (valuta, jasno, ovisi o državi u kojoj se posluje), no najčešća pozajmica koja se potražuje u Europi je oko 200 eura na mjesec dana. Razlozi?

Primjerice, 53 % ispitanih korisnika Velike Britanije u 2020. godini novac je koristilo za životne troškove (plaćanje stanarine, režija, kupnju namirnica). Slično je i u Finskoj, zemlji predvodnici u online zajmovima, s vrlo preciznom zakonskom regulativom.

Velika većina Britanaca u istoj je anketi istaknula da su im brzi online zajmovi poboljšali kvalitetu života i smatraju ih važnom pomoći kad im novac hitno treba. Tome u prilog ide i podatak da je 75 % Britanaca najmanje još jedanput ponovilo korištenje brzog zajma.

Prva kritika ide upravo tome: „Dakle, oni svoju novčanu situaciju nisu riješili, već se vrte u krug!“ No, niti jedna ozbiljna tvrtka koja se bavi ponudom malih kredita, zajmova, pozajmica ni ne ističe da su oni rješenje nečije financijske situacije, već samo brza i hitna novčana pomoć koja pojedincu pomaže prevladati trenutačne nedaće. Trenutačna nedaća je, recimo, plaćanje školarine djetetu kako bi neometano nastavilo školovanje, plaćanje registracije automobila ili kupnja novog vozila s kojim ćemo odlaziti na posao, ulaganje u popravak uređaja ili stana, plaćanje medicinskih troškova.

Kao što se nećemo obogatiti ako od rođaka pozajmimo novac, već ćemo se njime samo poslužiti i što prije ga vratiti, isto tako treba gledati i na pozajmice.

Zagrebemo li površinu, možemo uvidjeti i kako su se građani razvijenih zemalja, zahvaljujući online pozajmicama, uspješno maknuli od različitih načina dolaska do novca koji nisu nužno legalni. Naime, kad pojedincu novac hitno treba, on će možda odabrati i pogrešan put, a internetska dostupnost i brzina realizacije online zajma omogućuje mu legalan i brz način dolaska do tog novca.

Izvješće Microcredit regulation in Europe: An overview 2020 slaže se s ovim tezama te naglašava: „Brzi zajmovi stvoreni su za osobe u nepovoljnom položaju i kućanstva s manjim prihodima. Svrha im je poboljšati financijsku i socijalnu uključenost korisnika. Mogu imati neizravne pozitivne utjecaje na integraciju pojedinca na tržište rada.“ Posljednja rečenica odnosi se na plaćanje obrazovanja ili tečajeva koji osobi pomažu kod lakšeg i bržeg zapošljavanja.

Što je sa „subprime klijentima“?

Ljudi s odličnim kreditnim rejtingom imaju širi spektar izbora dolaska do potrebnog novca. No, što je s osobama sa slabijim kreditnim rejtingom koje su banke, recimo, odbile? Što je sa „subprime klijentima“? Oni su također često korisnici upravo brzih zajmova putem interneta.

Kritičari se također često love za garancije, no ozbiljan, kvalitetan zajmodavac ne traži nikakve garancije niti jamca. U tome i je privlačnost ove usluge. Jedino što on traži je neblokiran račun punoljetnog korisnika koji ima redovita mjesečna primanja. Zajmodavac želi pozajmiti novac osobi koja ga može uspješno vratiti i njegov poslovni interes je, jasno, plaćanje naknade za tu uslugu. I tu, prema mišljenima kritičara, otvaramo Pandorinu kutiju!

Kolika je sporna visina naknade?

Kritičari online zajmova najčešće se „hvataju“ za izračun naknade za uslugu i preračunavaju je u postotke, što je pogrešno, jer to nije kamata i s pravom nosi naziv naknade. Kao što u trgovini kupac ne pita kolika je marža na određeni odjevni predmet, već je pred njim odluka smatra li taj predmet dovoljno vrijednim kako bi platio traženi iznos, tako je i s naknadama za uporabu online zajmova. Vjerojatno bismo često zastali pri kupnji nekog odjevnog predmeta kad bi nam netko otkrio kako je njegova marža nevjerojatnih 500 %, zar ne?

Naknada, koja varira s obzirom na visinu pozajmice, rok povrata, a ovisi i o državi i zajmodavcu, u sebi sadrži sve ono što omogućuje funkcioniranje cijelog sustava: od plaća zaposlenika zajmodavca do marketinga. Ona u sebi svakako nosi i rizik ovakvog načina poslovanja.

Koliko iznosi naknada online zajma? Uzet ćemo primjer pozajmice od 200 eura na mjesec dana. Naknada će iznositi od 30 do 50 eura (ističemo: ovisi o zemlji i zajmodavcu) te korisnik zajma treba biti spreman za tih 30 dana vratiti 230 ili 250 eura.

Za nekog će to biti prihvatljivo, za drugog ne. Sve je stvar osobne procjene. No, čini se kako građani razvijenih europskih zemalja, kao i SAD-a, Kanade i Australije, smatraju da je to apsolutno prihvatljiv oblik poslovanja s novcima i pomoć kad im novac uistinu hitno treba jer, usprkos kritikama o visini naknade, nepobitna je činjenica: popularnost online zajmova svakim danom sve više raste među građanima razvijenih zemalja.