Nekad je nužno odabrati stranu

Zbog pandemije i poskupljenja hrvatskim građanima prijete dodatni zdravstveni i financijski rizici

Hrvatska značajno zaostaje za razvijenim zemljama u osiguranju zdravlja, visina prosječne premije po stanovniku iznosi svega 24 eura

FOTO: PR

Zbog sveopćeg povećanja troškova života za pretpostaviti je da će se mnogi građani, u nemogućnosti pravovremenog dobivanja adekvatne zdravstvene usluge u hrvatskim bolnicama, zbog financijskih ušteda odlučiti pričekati svoj termin te važnu pretragu neće napraviti na vrijeme niti kod privatnika.

Kako na pregled ili dijagnostički postupak u Hrvatskoj trenutno čeka otprilike 865 tisuća ljudi, a na zakazani termin u prosjeku se čeka i duže od pet mjeseci, to bi u konačnici, nažalost, moglo rezultirati povećanjem broja smrtnih ishoda. Naravno, uz posljedice pandemije koja je zaslužna i za novi veliki val malignih bolesti u Europi: procjene Europske organizacije za rak potvrđuju kako je zbog bolesti Covid-19 oko milijun Europljana ostalo bez pravovremene dijagnoze zloćudne bolesti.

Onima koji žele izbjeći dugo čekanje na pregled ili potrebnu medicinsku uslugu žele ostvariti odmah, hrvatska osiguravajuća društva kao rješenje nude ugovaranje police dodatnog zdravstvenog osiguranja. No, Hrvatska za razvijenim zemljama značajno zaostaje u osiguranju zdravlja. Prema podacima krovnog udruženja osiguratelja i reosiguratelja Insurance Europe tek je 25. na ljestvici prema visine prosječne premije po stanovniku. Ako se situacija sagleda kroz individualno ulaganje u zdravstveno osiguranje, premija osiguranja po stanovniku u RH iznosi 24 eura, dok je na razini EU čak 258 eura. Kada se gleda osiguranje općenito, razlike su još dramatičnije. Premija osiguranja po stanovniku u EU iznosi 2.085 eura, a u RH 399 eura, što je čak pet puta manje.

Iako svjesni važnosti redovitih preventivnih pregleda kao i brige za vlastito zdravlje, kratka video anketa provedena među građanima i realizirana u sklopu informativno-edukativnog projekta “Sigurnije sutra” potvrdila je kako građani još uvijek nisu dovoljno upućeni u razlike između dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Dodatno zdravstveno osiguranje često krivo poistovjećuju s dopunskim zdravstvenim osiguranjem – međutim to su dvije potpuno različite vrste osiguranja i obje spadaju u dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

Plaćanje hitne dijagnostičke pretrage izvanredno i kod privatnika – što je također pokazala anketa, a u hrvatskom je društvu odavno opće poznata pojava – u slučaju ugovorenog dodatnog zdravstvenog osiguranja moguće je izbjeći. Oni koji žele zaobići neizvjesnost, strepnju i liste čekanja, a potrebne medicinske usluge zatražiti i ostvariti odmah kad su im doista i potrebne, polica dodatnog zdravstvenog osiguranja rješenje je na koje mogu računati. Ova vrsta police osiguranja usmjerena je na prevenciju bolesti i smrtnih ishoda kroz redovite sistematske, preventivne i specijalističke preglede, uz znatno smanjeno vrijeme čekanja, koje je moguće obaviti u više od 200 poliklinika i bolnica diljem zemlje.

Za razliku od dodatnog osiguranja, dopunsko osiguranje, pomaže osobi da u slučaju bolesti ili nezgode ne mora brinuti o participiranju u troškovima bolničkoga liječenja i popratnih pregleda. Ako osoba, primjerice, nema ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje i završi na bolničkom liječenju, sudjelovat će u plaćanju troškova liječenja u maksimalnom iznosu do 2.000 kuna po jednom računu, a ovisno što liječenje uključuje – računa može biti i više.

Video anketa dio je informativno-edukativnog projekta SIGURNIJE SUTRA, pokrenutog s ciljem podizanja razine financijske pismenosti na području osiguranja. Provode ga društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje i uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Nove, zanimljive i edukativne informacije u sklopu projekta SIGURNIJE SUTRA potražite ovdje.