Bolesti srca i krvnih žila: rizični čimbenici i pravila prevencije

Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila, vodeći su uzrok smrti u svijetu – zbog njih godišnje umre 17,5 milijuna ljudi. Točnije, bolesti srca i krvnih žila uzrokuju 1 od 3 smrtna slučaja u svijetu, upozoravaju stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije.

Ono što posebno zabrinjava su procjene prema kojima se očekuje da će taj broj rasti te da će do 2030. godine kardiovaskularne bolesti odnositi 23 milijuna života godišnje. Iako se u Hrvatskoj posljednjih desetak godina bilježi pad smrtnosti, Hrvatsko kardiološko društvo navodi kako od 100 ljudi u Hrvatskoj njih 50 umre od kardiovaskularnih bolesti.

Bolesti srca i krvnih žila dijele se:

– na one koje zahvaćaju srce i krvožilni sustav srca – ishemijska bolest

– na one koje zahvaćaju mozak i krvožilni sustav mozga– cerebrovaskularna bolest

– na one koje zahvaćaju donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija

Rizični čimbenici za razvoj kardiovaskularnih bolesti

Postoje brojni čimbenici koji povećavaju rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Dijelimo ih na one na koje možemo i na one na koje ne možemo utjecati. U skupini čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti na koje ne možemo utjecati su dob, spol i naslijeđe.

Čimbenici rizika koji utječu na nastanak kardiovaskularnih bolesti na koje možemo utjecati su pušenje, nezdrava prehrana, prekomjerna težina, sjedilački način života i stres te posljedično hiperlipidemija (povišeni kolesterol i trigliceridi u krvi), dijabetes i povišeni krvni tlak.

Uvođenje zdravih navika

To znači da bi svi oni koji u obitelji imaju slučajeve kardiovaskualrnih bolesti ili smrti, odnosno čiji su bliski srodnici imali srčani ili moždani udar trebali biti na posebnom oprezu. No, na oprezu bi trebali biti i svi koji se nezdravo hrane, puše, imaju višak kilograma, ne kreću se redovito itd.

Ono što ohrabruje jest činjenica da se čak 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može izbjeći promjenom životnih navika. Kao najvažnije navike za zdravlje srca ističu se nepušenje, zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost i ograničen unos alkohola.

Pušenje i zdravlje srca

Kardiolozi upozoravaju da je 1 od 5 smrtnih slučajeva od srčanih bolesti izravno povezan s pušenjem. Udisanjem nikotina dolazi do povećanja perifernog otpora u krvnim žilama te samim time i do povećanja krvnog tlaka.

S obzirom na to da se pritom smanjuje dotok kisika u srce, ono mora brže pumpati pa se zbog opterećenja kojem ga izlažemo povećava broj otkucaja. S vremenom dolazi do razaranja krvnih žila te do razvoja ateroskleroze.

Što je ateroskleroza? Pušenje potiče nastanak plaka na krvnim žilama koje postaju krute i nefleksibilne. S vremenom se krvne žile sužavaju, a komadići plaka koji se otrgnu sa stjenki krvnih žila putem krvi mogu putovati do mozga ili srca te izazvati začepljenje, a samim time uzrokovati srčani ili moždani udar. S obzirom na to da smanjuje rizik od smrti od bolesti srca i krvnih žila za 30 posto, prestanak pušenja prvi je korak u prevenciji kardiovaskularnih bolesti koji bi trebalo poduzeti.

Prehrana za zdravo srce

I održavanje zdrave tjelesne težine jedan je od ključnih preduvjeta zdravoga srca. Balansirana prehrana je ključ uspjeha, a kao najzdraviji izbor ističe se mediteranska prehrana.

Mediteranska prehrana temelji se na unosu sezonskog povrća i voća te ribe, nemasne peradi i mesa, raznovrsnih mahunarki poput graha, leće i slanutka te zdravih žitarica kao što su proso, orzo i heljda.

Preporučuje se ograničiti i unos soli budući da povećani unos soli izaziva visoki krvni tlak, čime se povećava rizik za nastanak bolesti srca i bubrega. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, dnevni unos soli treba ograničiti na najviše 5 grama dnevno. Stoga dok kuhate dio soli zamijenite mediteranskim biljem i začinima koji će, osim mirisom i okusom, jelo obogatiti vitaminima i mineralima.

Uz umjeren unos soli u prevenciji bolesti srca i krvnih žila preporučuje se:

– smanjiti unos masnoća životinjskog porijekla

– ograničiti unos industrijski prerađene i gotove hrane koja obiluje velikima količinama masti, šećera i soli

– izbjegavati slatka pića i sokove

– ograničiti unos ili izbjegavanje alkohola

Kretanjem do jačeg srca

Uravnotežena prehrana u kombinaciji s redovitom tjelesnom aktivnošću ključ su održavanja optimalne tjelesne težine pa samim time i cjelokupnog zdravlja. No, zbog ubrzanog načina života ljudi se nezdravo hrane, ali i premalo kreću. Znanstvenici ističu da sjedilački način života ima direktan utjecaj na probleme s kralježnicom i lokomotornim sustavom, ali i na razvoj pretilosti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa pa i prijevremenu smrt.

Redovitom tjelesnom aktivnošću smanjuje se rizik od hipertenzije. Visoki krvni tlak, odnosno hipertenzija naziva se tihim ubojicom zato što godinama ne pokazuje jasne simptome nego oni nastupaju tek onda kada se pokažu oštećenja na srcu, mozgu ili bubrezima.

Visoki krvni tlak utvrđuje se kada je sistolički krvni tlak (gornja vrijednost) trajno viši od 140 ili dijastolički krvni tlak (donja vrijednost) trajno viši od 90.

Stoga je vrijeme koje provedemo sjedeći potrebno svesti na minimum i biti što više aktivan. Smatra se da hodanje od pola sata dnevno nije dovoljno da poništi negativan učinak sjedenja na zdravlje. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije odraslim ljudima preporučuje od 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta žustre aerobne tjelesne aktivnosti tjedno.

Sedam pravila za zdravo srce

Stoga se u povodu Svjetskog zdravlja srca koji se obilježava 29. rujna dobro prisjetiti sedam pravila Svjetske zdravstvene organizacije za zdravo srce:

1. Spavajte 7-8 sati svaki dan
2. Redovito vježbajte (najmanje 30 minuta na dan),
3. Ne preskačite doručak
4. Jedite zdravo, spremajte obroke sa što manje masnoća i soli a što više povrća i voća
5. Održavajte poželjnu tjelesnu težinu
6. Recite ne pušenju,
7. Alkohol pijte umjereno ili ga posve izbjegavajte