FOTO: Vjekoslav Skledar

Omogućava Novartis

Broj ljudi s urođeno visokim kolesterolom doseže veličinu Čakovca. Nadamo se skorom uvođenju probira

U Hrvatskoj gotovo svaki drugi građanin ima povišene masnoće u krvi, a oko 15.000 ljudi ima nasljedno visoki kolesterol. Nadamo se da s probirom krećemo u proljeće, otkriva doc. Ivan Pećin

Omogućava Novartis

Broj ljudi s urođeno visokim kolesterolom doseže veličinu Čakovca. Nadamo se skorom uvođenju probira

U Hrvatskoj gotovo svaki drugi građanin ima povišene masnoće u krvi, a oko 15.000 ljudi ima nasljedno visoki kolesterol. Nadamo se da s probirom krećemo u proljeće, otkriva doc. Ivan Pećin

FOTO: Vjekoslav Skledar

“Već su duže vrijeme bolesti srca i krvnih žila, odnosno srčani i moždani udar, vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. Štoviše, čitav jedan hrvatski grad veličine Požege, odnosno oko 23.000 ljudi umre od bolesti srca i krvnih žila. Svaki drugi umrli u Hrvatskoj bit će u toj statistici”, govori nam doc. dr. sc. Ivan Pećin, specijalist internist te endokrinolog i dijabetolog u KBC Zagreb.

“Trend nije povoljan i nema dobru budućnost unatoč razvijenosti medicine i niza preventivnih mjera. Svakako je COVID pandemija jezičac na vagi koji medicinsku skrb, budimo iskreni, čini nedostupnom potrebitima koji nemaju COVID-19. No, akcije i planovi koje smo poduzeli vezano uz ovu pandemiju COVID-a svakako bismo trebali preslikati na pandemiju debljine, povišenog nereguliranog i neprepoznatog šećera u krvi, arterijskog tlaka ili masnoća”, ističe naš sugovornik.

Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti dijele se na one koje ne možemo izmijeniti, a to su primjerice dob, spol i nasljedna stanja kod kojih se rađamo s povišenim masnoćom, sa sklonošću nastanku šećerne bolesti ili povišenog tlaka, dodaje govoreći kako je takvih slučajeva malo s obzirom na čimbenike rizika na koje itekako možemo i moramo utjecati.

“Debljina, nezdrav način prehrane, fizička neaktivnost, pušenje i stres čimbenici su rizika koje možemo svojom voljom staviti pod kontrolu. Danas, nažalost, gotovo svaki drugi stanovnik naše zemlje ima prekomjernu tjelesnu težinu³, povišene masnoće⁴, povišen arterijski tlak⁵, a povišen šećer u krvi slijedi ovaj negativan trend”, kaže te napominje da sve navedeno uzrokuje proces koji nazivamo ateroskleroza te utječe na srce, krvne žile, mozak, bubrege, probavu…

Povišeni kolesterol ima svaki drugi građanin Hrvatske

Taj se rizik pak multiplicira ako se u zlokobni trijas uključi pušenje ili bilo koji drugi čimbenik rizika koji izmakne našoj kontroli, kaže liječnik. Jedan od rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti je povišeni kolesterol.

“Povišene vrijednosti LDL-kolesterola kojeg nazivamo i loš kolesterol ima, prema posljednjim podacima, gotovo svaki drugi stanovnik naše zemlje. Zbog prehrane bogate mastima i ugljikohidratima imamo ga u suvišku, pa se LDL nakuplja u stjenkama krvnih žila, ugrađuje se u njih i stvara plak, odnosno zadebljanje koje na koncu rezultira začepljenjem krvnih žila”, pojašnjava i kaže:

“Ako se ovaj proces dogodi u mozgu nazivamo ga moždanim udarom, a ako se dogodi u krvnim žilama srca javi se srčani udar.”

Prema preliminarnim podacima velike nacionalne studije Epidemiologija hipertenzije u Hrvatskoj 2, gotovo svaki drugi stanovnik ima povišen kolesterol direktno uzrokovan čimbenicima koji su izmjenjivi. Podsjetimo, to su debljina, loša prehrana, fizička neaktivnost…

Test će se raditi na sistematskom pri upisu u školu

“Značajno manji, no opet zabrinjavajuće velik broj bolesnika ima nasljedno povišen kolesterol, odnosno bolest koju nazivamo porodična hiperkolesterolemija. Postoje dva oblika te bolesti kojoj je značajka nasljedno povišen kolesterol od samoga rođenja te vrlo rane komplikacije na krvnim žilama, pa onda i na srcu, mozgu, bubregu i crijevima, s posljedično ranim srčanim ili moždanim udarom”, upozorava doc. Pećin.

“Takvih slučajeva u Hrvatskoj ima oko 15.000, što je veličina manjeg grada. Figurativno, imamo jedan manji grad u Hrvatskoj poput Čakovca, s izrazito povišenim rizikom za razvoj vrlo rano srčanog ili moždanog udara”, govori naš sugovornik dodajući da postoji predodžba da je bolest rijetka, ali da to nije tako.

“Bolest ima 1 čovjek na 250 rođenih. Ilustrativno, u svijetu se svake minute rodi 250 djece. Drugim riječima, u svijetu se svake minute rodi jedno dijete s povišenim kolesterolom čiji negativan miraz će nositi u adolescenciju i odraslu dob samo zato što neće biti prepoznata. No, stvari se pokreću i od proljeća 2022. godine očekujemo probir među djecom koja kreću u osnovnu školu na porodičnu hiperkolesterolemiju. Točnije, analiza krvi će uključiti i masnoće te se, nadajmo, više neće događati da osoba dospije u odraslu dob a da ne zna koliki joj je LDL-kolesterol”, otkriva nam liječnik te ovim putem pita i vas:

“Čitatelji mlađe i srednje životne dobi, znate li koliki je Vaš LDL-kolesterol?”

Najmlađi oboljeli ima tri godine

Sugovornik nam otkriva i primjer iz svoje prakse. “Najmlađi oboljeli ima tri godine i na bolest je posumnjao dermatolog na osnovi žućkastih nakupina na koži koje nazivamo ksantomi. No, te promjene nema svaki bolesnik. I tu je vrijednost ranog određivanja masnoća što do sada nismo radili, ali evo, najavljujemo da ćemo od sljedeće godine biti u mogućnosti. Tako ćemo definitivno izmijeniti nečije sudbine i na koncu spasiti živote”, konstatira.

Na to nam pojašnjava kako se povišeni kolesterol nasljeđuje u obitelji. “Radi se o nasljednoj bolesti koja uključuje promjenu na LDL-receptoru – jednom prihvatniku lošeg kolesterola putem kojeg se loš kolesterol uklanja iz krvi i razgrađuje u jetri. Ako on ne funkcionira ispravno, a može biti neispravan zbog defektnog gena naslijeđenog od oca ili majke ili od oba roditelja, onda njegova funkcija neće biti dobra i osoba će se roditi i živjeti sa izrazito visokim vrijednostima lošeg LDL-kolesterola”, kaže.

Tko treba biti na oprezu

U rizičnu skupinu spadaju osobe čiji su otac, majka, brat, sestra, djed, baka, stric ili strina vrlo rano imali srčani ili moždani udar, znači prije 60. godine života ili koji imaju povišene masnoće. “Takva porodična priča definitivno se prati u većine naših bolesnika i pod rizikom ste ako u svojoj porodici imate priču tipa Djed je mlad umro od srca”, upozorava endokrinolog.

Postoje dva tipa ove bolesti i nazivamo ih homozigotni i heterozigotni tip bolesti. “Jedan gen za nosač lošeg kolesterola nasljeđujemo od oca, a drugi od majke. Ako od oba roditelja naslijedimo loš gen onda imamo homozigotni oblik bolesti. Takav oblik bolesti je rjeđi. Ima ga oko 10 ljudi u RH i takvi neprepoznati slučajevi umiru od srčanog udara u drugom desetljeću života”, ističe naš sugovornik.

Ako smo pak loš gen naslijedili samo od jednog roditelja onda imamo heterozigotni oblik bolesti i takvih ljudi u Hrvatskoj ima oko 15.000. “Kod ovog tipa bolesti postoji rizik za rani srčani i moždani udar prije 60. godine, a u nekih i znatno prije”, dodaje doc. Pećin govoreći kako ova bolest nema ranih simptoma.

Nema ranih simptoma bolesti

“Definitivno nema zato što povišen kolesterol ne boli, osim kada je već kasno. Stoga, ako imate bol iza prsne kosti prilikom napora ili nedostatak zraka, a osoba ste mlađe životne dobi i zdravi, javite se svom izabranom liječniku obiteljske medicine na kontrolu jer najvjerojatnije ne znate koliki je vaš kolesterol. Također, liječniku se na kontrolu trebate javiti ako imate porodičnu crnu priču o ranoj smrti od srca”, ponavlja liječnik.

Kontrole su važne zato što se bolest dijagnosticira analizom kolesterola, a ta se analiza medicinski naziva lipidogram.

“Ako osoba ima LDL-kolesterol viši od 5.0 mmol/l ili ako ima viši od 4mmol/L uz pozitivnu porodičnu anamnezu, to uključuje i djecu, svakako bi se trebala javiti u nadležni lipidni centar ili internisti ili endokrinologu. Pri KBC-u Zagreb, Klinici za unutrašnje bolesti djeluje Ambulanta za lipide Zavoda za bolesti metabolizma koji je ujedno i Referentni centar za rijetke i metaboličke bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske”, kaže.

Promjene stila života su ključne

Bolest se prije svega liječi promjenama načina života. “Potrebno je regulirati sve čimbenike rizika koje možemo, i moramo, izmijeniti te lijekovima koje nazivamo hipolipemici. Terapija postoji u tabletama, ponekad su potrebne i dvije tablete pa sada imamo i formulacije dva lijeka u jednoj tableti, a dostupni su lijekovi za sniženje masnoća i u injekcijama. Učinkoviti su i sigurni”, kaže.

Ipak, dodaje da su ti lijekovi, nažalost, dostupni samo za bolesnike sa složenim dislipidemijama, s jako visokim kolesterolom, odnosno za bolesnike s porodičnom hiperkolesterolemijom.

Rano prepoznavanje bolesti je važno i liječnik kaže da tako sprečavamo srčani udar, moždani udar, amputaciju noge, izgubljenu kvalitetu života, izgubljenu radnu sposobnost, traumu čitave obitelji, premosnice srca, duge i teške operacije, transplantaciju srca, postavljanje stentova, dijalizu, oduzetost dijelova tijela i sposobnosti govora, sprečavamo smrt. “A to nema cijenu”, dodaje.

Provjerite svoj kolesterol

Oboljelima savjetuje da slušaju i prate upute liječnika koji ih vodi. “Savjetujem da redovito uzimaju preporučenu terapiju i da redovito posjećuju svoje liječnike i vrše kontrolu. Svakako da izbjegavaju druge čimbenike rizika – debljinu, fizičku neaktivnost, pušenje, stres – i da osluškuju svoje tijelo. U slučaju bolova u prsima ili teškog disanja, osobito žene, neka se jave svom liječniku, a u slučaju naglo nastalih tegoba potraže hitnu medicinsku pomoć”, upozorava.

Probir koji je u najavi, svakako je najbolje rješenje, kaže. “To je minimum koji možemo, moramo i hoćemo učiniti. Nadamo se da s proljećem započinjemo s probirom među djecom koja kreću u prvi razred osnovne škole. Taj probir će nam ukazati postoje li pojedinci koji su promaknuli sustavu. Ako nađemo dijete s povišenim masnoćama bit će to direktna pomoć djetetu, ali nemojmo zaboraviti da je to dijete tu sklonost naslijedilo od oca, majke, djeda, bake koji su još uz njega i kojima također možemo pomoći dok je vrijeme. Zato provjerite svoj kolesterol”, podsjeća doc. Pećin za kraj.


Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Novartis
broj odobrenja: HR2112214470
Datum odobrenja: 21.12.2021.


Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu