Do 2040. EU želi smanjiti broj pušača ispod pet posto. Švedskoj je uspjelo, no kako to postići kod nas

Iako o tome nema puno napisa u medijima i ne čini se tako iz perspektive Hrvatske, borba protiv pušenja u razvijenim zemljama, posebno u EU, ulazi u posljednju fazu. Ta faza je počela prije dvije godine, povodom obilježavanja pete godišnjice donošenja prve Direktive o duhanskim proizvodima.

Tada je Stella Kyriakides, povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, objavila ciljeve Europske komisije da broj pušača u EU smanji ispod pet posto do 2040.

Ideja je da od 2040. generacije rođene u EU ne budu izložene duhanskom dimu, da ukupan broj karcinoma bude manji za gotovo trećinu, a pad pojave plućnih i kardiovaskularnih bolesti bude još izraženiji.

Potrebne su konkretne radnje

To je ogromna javno zdravstvena intervencija i zadnja faza maratona u borbi zdravstva protiv pušenja i posljedica pušenja. Postavljanjem jasnog krovnog cilja, u svim zemljama EU napori i ulozi u smanjenju pušenja su se trebali višestruko povećati.

Tako imamo još 15 godina da smanjimo broj pušača u EU za nešto više od 80 milijuna njih. U Hrvatskoj to znači od 600.000 do 750.000 pušača manje. Tako nešto se nije uspjelo napraviti generacijama, stoga se postavlja pitanje kako to mislimo napraviti sada.

Prelazak na proizvode bez sagorijevanja

Odgovor je jednostavan – tehnologija nam danas omogućava da to postignemo. U posljednjih desetak godina na tržištu se počeo pojavljivati čitav niz novih kategorija duhanskih i nikotinskih proizvoda. Zajednički nazivnik tih proizvoda je da, za razliku od cigareta, dostavljaju nikotin bez sagorijevanja.

Riječ je o čitavom spektru e-cigareta, grijanih duhanskih proizvoda i nikotinskih vrećica. S obzirom na to da je sagorijevanje duhana i udisanje dima glavni krivac za gotovo sve bolesti povezane s pušenjem, proizvodi u kojima nema sagorijevanja počeli sve više interesirati zdravstvenu zajednicu.

Ključni su odgovori na tri pitanja

No, kako bi nove tehnologije konzumacije nikotina mogli prihvatiti u javnozdravstvenim intervencijama usmjerenim pušačima, potrebno je odgovoriti na tri pitanja. Prvo pitanje je emitiraju li ti uređaji zaista manje štetnih tvari u odnosu na cigarete?

Već su prva istraživanja pokazala dojmljivo, višestruko smanjenje štetnosti, a gotovo desetljeće istraživanja to kontinuirano potvrđuju. To je važno i zbog samih pušača, ali i zbog njihove okoline, s obzirom na to da je pasivno pušenje društveni i obiteljski problem, a ne samo pojedinačni.

Drugo pitanje je mogu li se nove tehnologije koristiti kao metoda za prestanak pušenja i koliko su učinkovite? I tu više nema nikakve dileme, posebno nakon što je Cochrane kolaboracija potvrdila da su e-cigarete višestruko učinkovitije od nadomjesnih nikotinskih terapija za prestanak pušenja.

I treće pitanje je mogu li ti proizvodi zaista smanjiti postotak pušača u populaciji? Tu također imamo zabilježenu izravnu vezu, u sve većem broju država koje su shvatile moć tehnološkog iskoraka u borbi protiv pušenja i koje aktivno promoviraju te proizvode za prestanak pušenja.

Mudrije je izabrati manje zlo

Bonus pitanje je uvode li ti proizvodi mlade u svijet nikotinske ovisnosti? Odgovor se može razložiti na dva dijela.

Prvi dio se odnosi na postojeća istraživanja koja pokazuju da su mladima cigarete i dalje puno atraktivnije za korištenje od tih novih proizvoda, a drugi dio se odnosi na zdrav razum.

Ako ne možemo izbjeći potragu mladih za stimulansima nije li mudro izabrati ‘manje zlo’, a onda edukacijom i kampanjama raditi na smanjenju posezanja i za tim manjim zlom?

Zabrane neće polučiti željene učinke

Tri pozitivna odgovora na tri ključna pitanja stvorila su bazu znanja koju je danas nemoguće ignorirati u kontekstu javnozdravstvene intervencije smanjenja broja postojećih pušača.

Najveći strah od ‘pripuštanja’ novih tehnologija je u regrutiranju maloljetnika i stvaranju novih ovisnika o nikotinu, no to je druga strana novčića s kojom se treba suočiti metodama koje su primjerene cilju.

Zabrane povijesno nisu polučile željene učinke, imamo gotovo stoljeće iskustva u moderno doba s prohibicijama.

Švedska kao prva zemlja bez duhanskog dima

S druge strane, Švedska je, primjerice, stopu prevalencije pušenja smanjila na šest posto i do kraja godine će biti prva zemlja u EU koja će doseći onih željenih pet posto. To znači da će postati prva zemlja bez duhanskog dima. No, to ujedno ne znači da u Švedskoj nema ovisnosti o nikotinu.

Tamo se tradicionalno koriste duhanske vrećice koje se zovu snus, a pušačima cigareta se aktivno promoviraju drugi novi proizvodi kod kojih nema sagorijevanja. Prebacivanje pušača na manje štetne alternative Šveđani prikazuju kao veliku javno zdravstvenu pobjedu protiv pušenja. I u potpunosti su u pravu.

Tako će smanjiti zdravstveni trošak saniranja bolesti povezanih s pušenjem te povećati kvalitetu života značajnog dijela populacije. Osim Švedske, koncept smanjene štete u borbi protiv pušenja prihvatili su i aktivno na njima rade Velika Britanija, Francuska, Grčka, Češka i čitav niz drugih zemalja diljem svijeta, kao što su Japan i SAD.

Hrvatska nema trend smanjenja

Rezultati su sljedeći – Francuska je broj pušača u razdoblju od 2014. do 2019. smanjila za dva milijuna, Velika Britanija je od 2011. do 2020. godine broj pušača smanjila za gotovo osam milijuna, a Češka u razdoblju od 2015. do 2020. godine je taj broj smanjila za 150.000. To su veliki pozitivni iskoraci. Hrvatska je u tom razdoblju na kontinuirano visokih oko milijun pušača, bez trenda smanjenja.

Hrvatska je trenutno zakonodavstvo oko pušenja donijela 2017. godine i od tada smo jedna od rijetkih zemalja u EU koja je te nove kategorije proizvoda regulirala jednako strogo kao i cigarete. Dakle, u Hrvatskoj je trenutno bilo kakva komunikacija tih proizvoda kao alternative cigaretama zabranjena i kažnjiva.

Čak ni liječnici svojim pacijentima ne smiju pričati o alternativama koje mogu dobro djelovati na zdravlje jer bi to značilo da ih promoviraju – što je zabranjeno. Istovremeno, vidimo da se takav informacijski vakum zloporabi prema djeci i maloljetnicima na način da im se putem društvenih mreža ti proizvodi prikazuju kao poželjni, trendovski i prihvatljivi.

Najvažnije je kvalitetno informiranje

Posljedice stroge regulative stoga su dvostruko negativne. Pušači koji bi mogli pozitivno iskoristiti te proizvode da prestanu pušiti o njima ne znaju dovoljno te nema autoriteta koji bi im mogao dati potrebne i validirane informacije, a prema djeci i mladima se oni promoviraju bez kontrole na društvenim mrežama.

A koliko su važne provjerene i ispravne informacije najbolje ilustrira primjer dugogodišnjeg pušača koji je negdje pročitao da su e-cigarete jednako štetne kao i cigarete koje on upotrebljava, što je inače vrlo često ponavljana zabluda u javnom prostoru.

Taj čovjek stoga ima mirnu savjest da te proizvode nikada niti ne razmotri, a kamoli s njima pokuša zamijeniti cigaretu, a također da svima koji mu prigovaraju zbog pušenja jednostavno tvrdi da za njega alternative nema.

To stanje je neodrživo. Nije fer prema gotovo milijun pušača u Hrvatskoj i mora se mijenjati. Zdravstvene vlasti bi trebale prihvatiti razvoj tehnologije i pozitivna iskustva sve većeg broja zemalja koje potiču prelazak pušača na alternativne proizvode. Ne postoje ozbiljni argumenti da to i dalje ignoriramo.

---

Sve iznesene teze osobni su stav autora teksta, specijaliste javnog zdravstva, te ne odražavaju stavove redakcije portala Pitanje zdravlja.