Broj oboljelih od Parkinsonove bolesti, koja je ime dobila po Jamesu Parkinsonu, britanskom liječniku koji je još 1817. godine opisao simptome bolesti, udvostručio se u posljednjih 25 godina. Ova neurodegenerativna bolest utječe na živčane stanice u mozgu koje kontroliraju kretanje, a u svijetu od nje trenutno boluje više od 8,5 milijuna ljudi.

“U Hrvatskoj ne znamo točan broj osoba s Parkinsonovom bolešću, no procjenjuje se da imamo oko 15 tisuća oboljelih”, govori prof. dr. sc. Fran Borovečki, specijalist neurolog te subspecijalist neurodegenerativnih bolesti iz KBC-a Zagreb s kojim smo uoči Svjetskog dana Parkinsonove bolesti 11. travnja, na rođendan doktora Parkinsona, razgovarali o dostupnim metodama liječenja u Hrvatskoj.

“S obzirom na to da Parkinsonova bolest najčešće zahvaća starije od 65 godina, očekuje se da će doći do velikog porasta broja oboljelih zato što globalno imamo sve stariju populaciju. Generalno se sve neurodegenerativne bolesti povećavaju u broju, a za Parkinsonovu bolest se vjeruje da ćemo do 2050. godine imati tri puta veći broj oboljelih”, dodaje neurolog.

U pet posto slučajeva bolest uzrokuje mutacija gena

Iako bolest zahvaća starije od 65 godina, oko pet posto oboljelih dijagnozu dobije prije 50. godine.

“Imao sam pacijenta kojem je bolest dijagnosticirana sa 33, 34 godine. Naime, u 5 do 10 posto slučajeva prisutne su mutacije u pojedinim genima koje mogu uzrokovati Parkinsonovu bolest pa se kod tih pojedinaca bolest može pojaviti ranije”, napominje prof. Borovečki.

Poznat je niz rizičnih faktora koji mogu doprinijeti razvoju Parkinsonove bolesti, govori neurolog i dodaje: “Uz već spomenutu dob i genetiku, to su prije svega opetovane traume glave, ali i izloženost kemikalijama kao što su pesticidi i insekticidi, ali i pijenje vode iz bunara kod koje su pesticidi u podlozi.”

Propadaju živčane stanice

Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest kod koje dolazi do propadanja živčanih stanica u specifičnom dijelu mozga koji se zove substantia nigra iliti crna tvar.

“Te živčane stanice ujedno proizvode i dopamin, neurotransmiter koji je važan za kontrolu pokreta. Kako živčane stanice propadaju, tako dolazi do poremećaja u kontroli pokreta”, pojašnjava naš sugovornik.

Simptomi se često zamijene sa znakovima starenja

Parkinsonova bolest je progresivna, što znači da se simptomi pojavljuju postupno i polako se pogoršavaju. Također, uslijed propadanja neurona javljaju se tipični motorički simptomi koji odlikuju Parkinsonovu bolest, a koji se često zanemaruju zato što ih se pogrešno povezuje sa znakovima starenja.

“To su tremor, odnosno podrhtavanje koje u stanju mirovanja uglavnom zahvaća udove i bradu, ukočenost mišića udova, usporena pokretljivost i smetnje u održavanju ravnoteže zbog čega su osobe sklone padovima”, napominje prof. Borovečki.

Oboljeli se pomiču u dubokoj fazi sna

Naš sugovornik ističe da postoje i nemotorički simptomi po kojima se može prepoznati Parkinsonova bolest: “To su depresija, tjeskoba, promjene kognitivnih, odnosno misaonih funkcija, osjećaj bolova u tijelu kao što su bolovi u zglobovima i mišićima, a jedan od značajnijih simptoma je i poremećaj spavanja.”

Naime, nastavlja prof. Borovečki, kod pacijenata se često javlja poremećaj REM spavanja, razdoblja u spavanju kada snivamo.

“Osobe koje nemaju Parkinsonovu bolest u fazi u kojoj snivamo uvode se u stanje atonije u kojem se tijelo “zamrzava” i osoba se ne može pomicati niti govoriti u snu. No, osobe koje imaju Parkinsonovu bolest gube atoniju, imaju žive snove tijekom kojih se pomiču i udaraju oko sebe”, priča dodajući da je, uz spomenute, u ranoj fazi Parkinsonove bolesti često prisutan još jedan nemotorički simptom koji može ukazivati na bolest, a to je – gubitak njuha.

Važnost ranog prepoznavanja bolesti

“Jednom kada bolest krene ključno je rano prepoznati spomenute simptome i na vrijeme doći na pregled kod specijaliste neurologa. Istraživanja su pokazala da je, kada se na vrijeme krene s terapijom, bolji konačni tijek bolesti”, napominje neurolog Borovečki.

Pacijenti su u tom slučaju, pojašnjava naš sugovornik, dulje samostalno funkcionalni i bolje odgovaraju na terapiju. “Ako se rano prepozna i dobro liječi, s Parkinsonovom se bolešću može dugo kvalitetno živjeti”, poručuje naš sugovornik.

Faze Parkinsonove bolesti

Podjednako je važno redovito ići na kontrole i pratiti tijek bolesti te na vrijeme prepoznati kada ona uđe u uznapredovalu fazu kako bi se, ističe prof. Borovečki, čim više odgodio progresivni razvoj simptoma te osoba što dulje ostala samostalna. Simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe te se mogu javljati drugačijim intenzitetom i redoslijedom.

“Standardno se bolest dijeli na ranu, intermedijarnu i uznapredovalu Parkinsonovu bolest. U početnoj fazi bolesnici imaju blage simptome koji ih ne ometaju u svakodnevnim aktivnostima, a to su najčešće tremor, ukočenost i usporena pokretljivost”, podsjeća naš sugovornik.

S vremenom se simptomi pogoršavaju pa u srednjoj, intermedijarnoj fazi uglavnom dolazi do problema s održavanjem ravnoteže te posljedično i do padova, a u uznapredovaloj fazi osobe s Parkinsonovom bolešću se nisu u mogućnosti samostalno kretati i funkcionirati.

Kako se liječi Parkinsonova bolest?

“Nažalost, kako ne možemo nadomjestiti živčane stanice koje su propale Parkinsonova bolest se liječi simptomatski i to tako što terapijom nadomještamo dopamin. Svi lijekovi koji se primjenjuju ili direktno nadomještaju dopamin, ili nadomještaju njegovu funkciju, ili pak djeluju simptomatski na druge simptome bolesti”, govori neurolog Borovečki.

“U ranoj Parkinsonovoj bolesti pacijenti jako dobro reagiraju na standardnu terapiju i dobro se osjećaju. To se razdoblje naziva razdobljem medenog mjeseca i ono obično traje oko pet, šest godina”, govori dodajući da uznapredovala faza traje od 9 do 15 godina od pojave prvih simptoma.

Faza takozvanog terapijskog prozora

Iznimno je važno prepoznati uznapredovalu fazu bolesti kako bi osoba ostala što duže samostalna.

“U toj fazi se mijenja odgovor mozga na lijek, a to je levodopa koja nadomješta dopamin, te dolazi do razdoblja motornih fluktuacija. Tada se terapijski prozor djelovanja lijeka suzi i onda se događa to da ili ima previše lijeka pa dolazi do pojačane pokretljivosti ili je pak lijeka premalo pa dolazi do zakočenosti”, pojašnjava naš sugovornik.

Napredne metode liječenja

S obzirom na to da se u uznapredovaloj fazi javljaju i druge poteškoće, prije svega u hodu i svakodnevnom funkcioniranju, u terapiju se tada uključuju napredne metode liječenja.

“Tada možemo pacijenta pripremiti za duboku mozgovnu stimulaciju ili za metode u kojima se koriste pumpe pomoću kojih se pacijentu kontinuirano daje lijek koji pritom puno bolje regulira njegove simptome. Lijek se daje kroz mali otvor na trbušnoj stjenci gdje se direktno uvede kateter kroz koji se lijek primjenjuje”, dodaje prof. Borovečki ističući da su u zadnjih 20-ak godina pomaknute granice u liječenju na bolje.

Uskoro dostupna suvremena primjena lijeka

“Pacijenti imaju puno više opcija, osobito u uznapredovaloj fazi bolesti kao što je primjerice liječenje pomoću duboke mozgovne stimulacije koje provodimo i na KBC-u Zagreb. Kod tog se liječenja u duboke dijelove mozga uvodi tanka elektroda pomoću koje se stimulira to područje, te se tako olakšava pokretljivost osobe i smanjuju simptomi Parkinsonove bolesti”, pojašnjava naš sugovornik.

Na sve nam otkriva da će do kraja godine pacijenti imati na raspolaganju i subkutanu pumpu pomoću koje će se levodopa u prikladnom obliku moći davati pod kožu.

“To će biti puno jednostavnije i puno više pacijenata će imati mogućnost primati takav lijek”, ističe prof. Borovečki, voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku KBC-a Zagreb.

Multidisciplinirani pristup liječenju

Uz farmakološke metode liječenja, za što kvalitetniji život oboljelih, ali i što uspješniji tijek liječenja, preporučuje se provoditi i nefarmakološke metode. Za osobe s Parkinsonovom bolešću iznimno je važna fizikalna terapija, no nažalost pacijenti s ovom bolešću nemaju pravo na liječenje u toplicama, ističe prof. Borovečki.

“Iznimno je važno i da svaki pacijent što dulje ostane društveno i radno uključen te da ga prati multidisciplinarni tim kojeg čine liječnik, medicinska sestra specijalizirana za Parkinsonovu bolest, socijalni terapeut, fizikalni terapeut, psiholog, gastroenterolog i nutricionist”, priča te napominje da su to sve struke koje je nužno uključiti u multidisciplinarni tim jer se samo tako daje najbolja moguća potpora pacijentima.

Izazovi u uznapredovaloj fazi bolesti

I prehrana je vrlo važan segment liječenja. “Uravnotežena prehrana, poput mediteranske, preporučuje se provoditi kod svih neurodegenerativnih bolesti, a važno je i paziti da pacijent dobiva dovoljno kalorija. Naime, kako bolest napreduje pacijenti mogu imati smetnje gutanja pa samim time i gubiti na tjelesnoj težini”, upozorava naš sugovornik.

“S obzirom na to da je i kod lijekova koji se daju iznimno važno kako se uzima hrana, ključno je na vrijeme prepoznati uznapredovalu fazu bolesti kako bi se moglo pravovremeno intervenirati”, ističe neurolog.

Simptomi uznapredovale faze bolesti

“Potrebno je obratiti pozornost na to koliko su pojedini simptomi izraženi. Važno je pratiti koliko osoba ima razdoblja kroz dan u kojima je ukočena i ne može hodati. Zatim treba paziti koliko dnevno ima razdoblja kada ima pojačanu pokretljivost, odnosno nevoljne kretnje, ali i koliko doza lijekova uzima”, pojašnjava ističući da se tu primjenjuje pravilo 5-2-1.

“To znači da, ako osoba dnevno uzima pet doza lijeka ili više, uz produljeno razdoblje pojačane pokretljivosti i produljeno vrijeme ukočenosti, treba razmišljati o naprednim metodama liječenja jer je tada osoba zasigurno ušla u uznapredovalu fazu bolesti”, govori i specificira:

“Ako osoba ima produljeno razdoblje ukočenosti od dva sata dnevno kada se ne može kretati i samostalno hodati, te ako uzima više od pet doza lijekova dnevno, to svakako treba naglasiti nadležnom neurologu. Tada bi trebalo tražiti i da se osoba uputi na tercijarni centar gdje će se u terapiju uvesti spomenute napredne metode liječenja.”

Moć kave i fizičke aktivnosti

Za što bolji ishod liječenja iznimno je važno da osoba redovito odlazi na kontrole kod specijaliste neurologa te da se pridržava svih uputa koje joj je dao liječnik. No, važno je napomenuti da postoje razni protektivni, zaštitni faktori koji mogu ublažiti simptome Parkinsonove bolesti.

“Dokazano je da kod fizički aktivnih pacijenata bolest sporije napreduje, ali i da konzumacija nekoliko šalica kave na dan može spriječiti propadanje neurona. Dakle, s kavom treba biti umjeren zato što prevelike količine mogu izazvati probleme u drugim organskim sustavima kao što je primjerice probava”, zaključuje prof. Borovečki.

Sadržaj je omogućila tvrtka AbbVie.

HR-NEUP-230008, travanj 2023.

Mišljenja i/ili zaključci sadržani u ovom članku ne odražavaju nužno mišljenja i/ili zaključke tvrtke AbbVie d.o.o.