Gubitak svijesti ili sinkopa: najčešći simptomi i pravila prve pomoći kod nesvjestice

Osobe koje nisu pri svijesti a dišu, do dolaska hitne treba staviti u pravilan bočni položaj. Otkrijte kako

FOTO: Shutterstock

Tekst je revidirala prim. Slobodanka Keleuva, dr. med. spec. hitne medicine, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba


Što je gubitak svijesti?

Nagli, kratkotrajni gubitak svijesti ili sinkopa obično nastaje zbog poremećaja krvnoga optoka u mozgu tijekom kojeg nastupa trenutni gubitak kisika. Epizoda gubitka svijesti obično traje nekoliko sekundi ili minuta. Do gubitka svijesti mogu dovesti mnoge bolesti i stanja od kojih su neka bezazlena kao što je prolazni pad krvnog tlaka, ali i neka vrlo teška kao što je zastoj srca. Ako se nesvjestica ponovi više puta te ako je prate drugi simptomi, svakako se obratite liječniku radi daljnje obrade. Liječenje se usmjerava na osnovnu bolest, dok je pri samom gubitku svijesti osobi potrebno pružiti prvu pomoć.

Simptomi gubitka svijesti

Prije no što izgubi svijest osoba može osjetiti:

  • opću slabost
  • vrtoglavicu
  • mučninu
  • da joj se zamračilo pred očima
  • da joj se zabijelilo pred očima
  • kao da vidi zvjezdice pred očima
  • da je oblijeva hladan znoj

Najčešći uzroci gubitka svijesti

Mnogo je razloga koji bi mogli dovesti do privremenog gubitka svijesti, a najčešći su:

  • neurološka stanja kao što su epilepsija ili moždani udar
  • nagli pad šećera u krvi, osobito u osoba sa šećernom bolešću
  • određeni lijekovi za liječenje visokog krvnog tlaka, bolesti srca, poremećaja mentalnog zdravlja i alergije
  • anemija
  • preskakanje previše obroka
  • naglo ustajanje
  • dehidracija ili pregrijavanje
  • hiperventilacija (prebrzo disanje)
  • konzumiranje alkohola, marihuane ili nekih drugih droga

Prva pomoć kod gubitka svijesti

Prvo što treba učiniti kod pružanja pomoći je provjeriti je li osoba pri svijesti te nazvati hitnu medicinsku pomoć.

  • lagano osobu protresite za ramena i upitajte je: “Što se dogodilo? Čujete li me? Kako se zovete?”. Kod plićih gubitaka svijesti onesviješteni može pomicati pojedine dijelove tijela ili povraćati. Ako nema nikakve reakcije, osoba je u stanju najdubljeg gubitka svijesti, odnosno komi.
  • pozovite hitnu pomoć ili pošaljite nekoga da to učini da ne gubite vrijeme
  • provjerite disanje i puls te prema potrebi započnite postupak oživljavanja – o postupku oživljavanja više pročitajte ovdje
  • ako osoba diše, okrenite je u bočni položaj i povremeno provjeravajte disanje. Osobe koje nisu pri svijesti a dišu, do dolaska hitne treba staviti u bočni položaj. To je važno zato što u stanju duboke nesvijesti svi mišići omlohave pa ako osoba koja nije pri svijesti leži na leđima, dolazi do spuštanja donje čeljusti i jezika koji može zatvoriti dišni put. Također, pritom je moguće i gušenje povraćenim sadržajem. Stoga osoba mora ležati na boku, poduprta jednom rukom i nogom, s glavom zabačenom prema natrag. Tako se osigurava prohodnost dišnog puta.

Pravilno postavljanje osobe u bočni položaj:

Ruke onesviještenog stavite u položaj kao na slici NZHMGZ
Koljeno na suprotnoj strani podignite tako da stopalo bude ispruženo na podlozi NZHMGZ
Okrenite onesviještenog povlačeći ga za rame i za bok ili natkoljenicu NZHMGZ
Gornju nogu povucite prema naprijed i gornju ruku stavite ispod obraza da podržava glavu u zabačenom položaju NZHMGZ
  • pokrijte onesviještenog da spriječite pothlađivanje
  • osoba bez svijesti se smije transportirati samo u ležećem, bočnom položaju
  • NE pokušavajte osobi bez svijesti davati hranu ili piće
  • NE ostavljajte osobu bez svijesti bez nadzora

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Cleveland Clinic