Istražili smo zdravstvene prednosti valerijane, metvice i matičnjaka. Provjerite u našem kvizu znate li koje su

Tradicija fitoterapije seže nekoliko tisuća godina unatrag kada je čovjek bilje u ljekovite svrhe upotrebljavao vodeći se čistim instinktom. Još prije 5000, pa čak i 10.000 godina naši su preci palili lišće, korijen ili koru raznog bilja kojima su tjerali ‘zle duhove’ iz bolesnih ljudi.

Na opažanju i istraživanju snage biljaka utemeljena je tradicionalna kineska medicina koja je iznjedrila na tisuće biljnih formula, a mnoge je prigrlila i moderna farmaceutska industrija te je do danas ispitan ljekoviti potencijal oko 70.000 vrsta biljaka.

Spoj tradicije i znanosti

Također, Svjetska zdravstvena organizacija prošle je godine osnovala Globalni centar za tradicionalnu medicinu u Indiji i tom je prigodom izvijestila da oko 8o posto ljudi diljem svijeta koristi tradicionalnu medicinu te da oko 40 posto farmaceutskih proizvoda potječe upravo od biljaka.

Mnogi se moderni lijekovi temelje na tradicionalnim formulacijama. Primjerice, kontracepcijske pilule razvijene su iz korijena biljke divljeg jama, a istraživanje lijeka za kontrolu malarije, koje je započelo revidiranjem drevnih kineskih medicinskih zapisa, nagrađeno je Nobelovom nagradom.

Biljni pripravci imaju nepregledno široku primjenu u modernoj farmakologiji, a najčešće se koriste u liječenju stresa i njegovih neugodnih pratećih simptoma kao što su uznemirenost, napetost, tjeskoba, nesanica i probavne smetnje.

Epidemija novog doba

Stres je epidemija novog doba. Konstantna izloženost stresu, bez obzira na to je li izazvan financijskim, poslovnim ili međuljudskim izazovima, sa sobom nosi niz negativnih posljedica. Nemir, gubitak apetita, pad koncentracije, česte glavobolje, probavne smetnje i loš san samo su neke od nuspojava stresa koje mogu uvelike narušiti kvalitetu života.

Uz promjene u životnom stilu, kao što su uravnotežena prehrana, redovita tjelovježba i pravilna hidratacija, podjednako su važni i naš odgovor i psihološka otpornost na stres koji se može mijenjati primjenom kognitivno-bihevioralne terapije te tehnikama opuštanja kao što meditacija i vježbe dubokog disanja.

Na tom putu, koji mnogima može biti isprepleten ponekad i nepremostivim preprekama, od velike pomoći može biti i ljekovito bilje.

Biljka koja je fascinirala i Hipokrata

Među najčešćim biljkama od kojih se izrađuju razni lijekovi i biljni pripravci su valerijana, matičnjak i menta, a krasi ih snažno djelovanje protiv stresa i napetosti. Valerijana se još u staroj Grčkoj koristila za ublažavanje tjeskobe i uznemirenosti. Fascinirala je i Hipokrata, drevnog grčkog liječnika koji je za svoga djelovanja opisao terapeutsku moć 300-tinjak vrsta biljaka, kao biljka koja pomaže kod problema sa spavanjem.

Hipokratova opažanja posljednjih desetljeća potvrđuje i sve veći broj kliničkih ispitivanja koja su pokazala da pripravci od korijena valerijane skraćuju vrijeme potrebno za usnivanje, poboljšavaju kvalitetu sna, pomažu kod nesanice te smanjuju stres i tjeskobu.

Naziva se prirodnim sedativom

U čemu je tajna ljekovitosti valerijane? Odgovor se krije u korijenu biljke koji je najbogatiji aktivnim sastojcima koji se koriste u izradi pripravaka. Korijen valerijane obiluje antioksidansima i nizom magičnih komponenti kao što su valerenska i izovalerična kiselina koje ublažavaju osjećaj tjeskobe i napetosti te samim time olakšavaju san.

Na koji način sve funkcionira? Niske razine gama-aminomaslačne kiseline (GABA), koja regulira živčane impulse u mozgu, povezane su sa tjeskobom i lošom kvalitetom sna, a velerenska kiselina sprečava gubitak GABA-e, što u konačnici donosi osjećaj opuštenosti i spokoja.

S obzirom na to da na isti način djeluju i lijekovi za smirenje poput benzodiazepina, valerijanu se još naziva i prirodnim sedativom.

Nježan miris i povoljan učinak

Još je jedna biljka cijenjen saveznik u razdobljima pojačane napetosti i anksioznosti popraćenih epizodama nekvalitetnog sna. Riječ je o matičnjaku, kojeg je najlakše prepoznati po nježno zavodljivom mirisu koji podsjeća na svježe cijeđeni limun.

Rod ove biljke službeno ime (lat. Melissa officinalis) dobio je od grčke riječi melisa što u prijevodu znači “medonosna pčela” zato što matičnjak svojim slatkastim mirisom privlači pčele.

Naime, matičnjak zauzima značajno mjesto u grčkoj kulturi. S obzirom na to da pčele koriste bilje kao putokaz pomoću kojeg traže put do svoje košnice, stari Grci su vjerovali da pčele nikada neće napustiti košnicu ako matičnjak raste u blizini.

Zato su košnice trljali matičnjakom kako bi se pčele uvijek osjećale dobrodošlima. Smatrali su i da matičnjak produljuje život, a to je vjerovanje prigrlio i Princ Llewellyn od Walesa koji je svaki dan pio čaj od melise. Živio je 108 godina.

Višestruko djelotvoran

U narodnoj medicini matičnjak je cijenjen zbog svog umirujućeg djelovanja, te se od davnina koristi za ublažavanje nesanice, stresa i nervoznih crijeva. Ove je primjene podržala i znanost. Mnoga ispitivanja su pokazala da suplementi od matičnjaka imaju povoljan učinak u ublažavanju stresa, anksioznosti i poremećaja sna, ali i bolnih menstrualnih grčeva.

Njegove blagotvorne učinke prepoznala je i Europska agencija za lijekove koja je odobrila matičnjak za ublažavanje blagih simptoma psihičkog stresa i problema sa spavanjem, kao i za određene gastrointestinalne probleme.

Meta-analiza objavljena 2021. pak je potvrdila da rezultati kliničkih ispitivanja upućuju na učinkovitost dodataka s matičnjakom u poboljšanju simptoma tjeskobe i depresije, osobito onih akutne prirode.

Od mitologije do kliničke primjene

U trenucima stresa i nervoze, ne pati samo simpatički živčani sustav. Emocionalni izazovi ostavljaju snažan trag i na parasimpatički živčani sustav koji izravno utječe i na rad probave, pa se tijekom epizoda stresa često javljaju neugodni simptomi poput zatvora, proljeva, nadutosti i bolnih grčeva.

Stotinama i tisućama godina unazad, čovjek je u prirodi pronašao rješenje i za ove probleme. I to u popularnoj predstavnici aromatičnog bilja – menti koja je, prema grčkoj mitologiji, ime dobila po nimfi kojom je bio opsjednut Had, bog podzemlja, a koju je njegova supruga, kraljica Perzefona iz ljubomore pretvorila u grm.

Metvica (lat. Mentha peperita) ili paprena metvica, nije tek samo biljka privlačnog mirisa. Iza ove aromatične biljke je tisućljetna tradicija korištenja u različite medicinske svrhe – za liječenje groznice, prehlade i probavih tegoba, a i danas se koristi u različitim kliničkim praksama.

Ublažava grčeve i bol

Naime, dokazano je da mentol i metil salicilat, glavni aktivni sastojci ove moćne biljke, sprečavaju i ublažavaju grčeve te imaju umirujuće djelovanje na želudac i cjelokupni probavni trakt tako što smanjuju kontrakcije glatkih mišića. Paprena metvica ima i analgetska svojstva – aktivne komponente kojima obiluje pomažu u blokiranju prijenosa signala boli.

Osim eteričnog ulja, od ekstrakta lišća paprene metvice u modernoj farmakologiji se izrađuju pripravci za probavne smetnje koje odobrava i Europska agencija za lijekove navodeći kako postoje dokazi da su spomenuti pripravci sigurni ako se koriste prema uputama proizvođača.

Suvremeni pristup stoljetnom znanju

Stoljećima stjecano iskustvo o ljekovitim biljkama iz dana u dan pomiče granice suvremene fitoterapije koja je iznjedrila efikasno rješenje za borbu protiv stresa i nesanice.

Riječ je o Persenu, tradicionalnom biljnom lijeku koji se koristi za ublažavanje blagih simptoma psihičkog stresa kao što su psihička napetost i nemir te kao pomoć kod nesanice tako što olakšava uspavljivanje.

Ovaj biljni sedativ sadrži kombinaciju valerijane, matičnjaka i metvice čije se djelovanje sinergijski nadopunjuje. Prikupljanjem znanja o ljekovitom bilju razvijene su tri formulacije čije smirujuće i opuštajuće djelovanje pruža prirodni oslonac u borbi protiv stresa i napetosti te pridonosi boljoj kvaliteti sna.

Provjerite u našem kvizu koliko znate o zdravstvenim prednostima valerijane, metvice i matičnjaka

Sadržaj nastao u suradnji s Persenom.