Je li omikron zaista manje ozbiljan od delte?

S desecima mutacija omikron se značajno razlikuje od prije dominantne varijante delta, što znači da ćemo dvije godine od pojave pandemije možda morati promijeniti barem dio svoga ponašanja. Omikron je prenosiviji nego delta i bolji je u izbjegavanju postojećih antitijela. Epidemiolog Carlos del Rio sa Sveučilišta Emory u Atlanti kaže da nikada nije vidio nešto tako zarazno, što je, za njega, najveća promjena. Istovremeno, omikron uzrokuje različite simptome i čini se da dovodi do manje teške bolesti.

Najnovije istraživanje govori o tome kako ostati siguran u doba omikrona, piše National Geographic. Iz Južne Afrike, gdje je omikron prvi puta otkriven u studenome 2021. godine, izvijestili su da je vjerojatnost da će odrasle osobe oboljele od omikrona biti hospitalizirane 29 posto manja u odnosu na one koji su zaraženi nekoliko mjeseci ranije drugim varijantama virusa. U Velikoj Britaniji stopa onih koji su morali u bolnicu zbog omikrona je samo trećina od broja hospitaliziranih kod dominantne delte.

Dob je i dalje značajan faktor

“Promjena simptoma bolesti održava ove trendove”, tumači del Rio. Pacijenti sa simptomima sličnima upali pluća i hiperaktivnim imunološkim sustavom, što je bilo vidljivo u prijašnjim valovima, su rjeđi. Pacijentima je češće je začepljen nos i grebe ih u grlu. Simptomi omikrona više su kao prehlada. Čini se da je omikron manje ozbiljan od delte u svim dobnim skupinama čak i kod odraslih starijih od 65 godina i kod djece koja su premala za cijepljenje, kaže studija sa Sveučilišta Case Western Reserve. Ipak, kao i kod drugih bolesti, dob osobe ostaje značajan faktor.

Ranjivije ostaju i osobe s osnovnim bolestima i kompromitiranim imunološkim sustavom kao i oni koji nisu cijepljeni. Iako su trenutna cjepiva manje učinkovita u prevenciji omikrona, izvješće iz Velike Britanije pokazalo je da je kod potpuno cijepljenih ljudi vjerojatnost hospitalizacije zbog omikrona manja za 88 posto u usporedbi s necijepljenima. Necijepljeni pacijenti čine većinu ljudi koji se trenutno nalaze u jedinicama intenzivne njege širom svijeta.

Danska studija kaže da je omikron dva do četiri puta zarazniji od delte

Bez obzira na dob i zdravstveno stanje, ljudi zaraženi omikronom mogu se jako loše osjećati i ako ne moraju u bolnicu. “I ova varijanta nastavlja hospitalizirati i ubijati mnoge ljude”, naglasio je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Ghebreyesus, na virtualnoj press konferenciji prošlog tjedna. Omikron je opasan iako je manje opasan od delte. Dva do četiri puta je zarazniji, kaže nerecenzirana danska studija. Bolje izbjegava antitijela postignuta cijepljenjem pa je infekcija više. Sve više ljudi obolijeva i odlazi u bolnice gdje je sve više osoblja bolesno.

Omikron ima 36 mutacija unutar spike proteina koji je neophodan za ulazak u ljudske stanice. “Mutacije mijenjaju način na koji omikron ulazi u stanice i replicira se”, kaže John Moore, istraživač cjepiva sa Sveučilišta Cornell. Virusno opterećenje je znatno manje u plućima ali u gornjim dišnim putevima, u nosu i sinusima omikron se replicira više od sto puta brže od delte.

Ova mješavina promjena odražava kako evolucija tjera virus da osigura svoju budućnost umnožavanjem i širenjem čak i ako to pojedince ne čini bolesnijima. “Virusu nije važno nakon što se replicira hoće li osoba živjeti ili umrijeti sve dok može prijeći na drugog domaćina”, kaže Moore.

Za detektiranje bolji bris grla?

Svi sojevi koronavirusa mogu zaraziti stanice u ustima, a omikron bi tamo mogao biti osobito prisutan u usporedbi s drugim varijantama. U jednoj studiji iz Južne Afrike pokazalo se da su za deltu brisevi nosa bili točniji ali za omikron bolji su testovi sline. I druge studije sugeriraju da brzi testovi na antigen koji se oslanjaju na nazalne briseve mogu biti posebno spori za prepoznavanje infekcija omikronom. S obzirom na sve veći broj dokaza o rasprostranjenosti omikrona u slini, društvene mreže su prepune onih koji zagovaraju bris grla umjesto nosa za testiranje kod kuće.

Američka FDA to još nije odobrila pa se mnogi stručnjaci to još ne preporučuju. “Brzi testovi su dizajnirani za nos, a ne za grlo”, kaže stručnjakinja za zarazne bolesti Jill Weatherhead s Baylor College of Medicine u Houstonu.

Pomažu li maske?

Pomaže li nošenje dvostruke maske boljoj zaštiti od virusa? Mnoge zemlje, Austrija, Francuska i Njemačka, prepisuju korištenje određenih maski, kirurške maske ili N95, važno je da budu kvalitetnije. Pravilno nošena maska N95 blokira u prosjeku 90 posto čestica koje se izdahnu, dok kirurške maske blokiraju 74 posto. Dokazi o platnenim maskama su različiti ali nošenje platnene maske preko kirurške može blokirati više od 85 posto čestica kašlja, prema nekim istraživanjima.

Stručnjaci preporučuju izbor maske na temelju situacije u kojoj se nalazite. Na poslu i u dućanima nosite kvalitetniju masku. Samo maskiranje ne štiti od omikrona. Ovdje se radi o kombiniranom učinku, ako ste cijepljeni i nosite masku možete provesti puno vremena s nekim.

Omikron se prvenstveno nalazi u zraku

Omikron je prvenstveno u zraku, a prijenos s površina je nizak. Umjesto na dezinficiranje površina, bolje je vrijeme potrošiti na pranje ruku, društveno distanciranje i nošenje maski. Udaljenost od neke osobe čini prijenos manje vjerojatnim jer se aerosoli razrjeđuju s većom udaljenosti. Rizik ovisi i o ventilaciji, vrsti maski koje nose ljudi oko vas i drugim čimbenicima.

Prerano je još znati postoji li kod omikrona rizik dugog covida. Sigurno se još mjesecima neće znati uzrokuje li omikron simptome koji se dugotrajno zadržavaju. Neki se stručnjaci nadaju da će dugotrajne posljedice biti manje česte zbog sklonosti omikrona da ostane izvan pluća i zato što se sve više ljudi cijepi u mnogim zemljama, što pomaže u sprječavanju širenja virusa i smanjenju rizika za razvoj brojnih simptoma.