Jesmo li blizu stvaranja univerzalnog cjepiva protiv korone

Znanstvenici s raznih svjetskih sveučilišta pokušavaju izraditi cjepivo koje bi funkcioniralo protiv svih varijanti koronavirusa

Doctor in protective suit inject vaccine shot to patient. Immunity stimulation to minimize risk of coronavirus infection. Covid-19 vaccination concept. Flat vector illustration.
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Od početka pandemije u prosincu 2019. godine koronavirus je mutirao više puta što je dovelo do različitih varijanti virusa. Budući da su cjepiva dizajnirana da prepoznaju izvorni SARS-CoV-2 šiljasti protein, ili barem njegove dijelove, mutirane varijante poput omikrona bolje izbjegavaju zaštitu koju nude cjepiva iako i dalje sprječavaju teške bolesti, piše National Geographic.

Prošloga mjeseca proizvođači cjepiva razgovarali su o prilagođavanju formule kako bi pri ruci imali cjepivo specifično za omikron, bude li potrebno. “Omikron neće biti posljednja varijanta”, upozorava dr. Stephen Zeichner, specijalist za zarazne bolesti na Sveučilištu Virginia Medical Center. “Prilično je jasno da će se virus nastaviti razvijati i da u budućnosti postoji potreba za univerzalnim cjepivom protiv koronavirusa”, dodaje Zeichner.

Omikron ima gotovo 50 genetskih mutacija

Od 2020. godine, pripremajući se za sljedeću smrtonosnu epidemiju koronavirusa za koju stručnjaci smatraju da je samo pitanje vremena, neki su znanstvenici počeli razvijati cjepiva koja štite od višestrukih koronavirusa. Mnogu napori su trenutno usmjereni na poznate sarbekoviruse koji uključuju SARS-CoV-1 i SARS-CoV-2, te neke viruse šišmiša nalik SARS-u koji imaju potencijal preskočiti sa životinja na ljude.

Omikron, najnovija verzija virusa, ima skoro 50 genetskih mutacija u usporedbi s osnovnim sojem. Više od 30 njih nalazi se na šiljcima koji su i dio virusa na koji cjepiva ciljaju kako bi spriječila ozbiljne bolesti.

Ljudski koronavirus prvi puta identificiran šezdesetih

Ljudski koronavirusi su prvi puta identificirani sredinom šezdesetih godina prošloga stoljeća i rijetko su izazivali teške bolesti. To se promijenilo 2002. godine kada se smrtonosna respiratorna bolest uzrokovana novim koronavirusom povezanim sa šišmišima pojavila u Kini i proširila na 29 zemalja, zarazivši 8000 ljudi i usmrtivši 700.

Desetljeće kasnije stigao je još jedan koronavirus, MERS koji se pojavio u Saudijskoj Arabiji i vjerojatno potječe od šišmiša, zarazio je 2000 ljudi u 37 zemalja i ubio 900 ljudi. Opasnost koju predstavljaju koronavirusi koji potječu od životinja, postala je još očitija s ovim zadnjim virusom, koji je rezultirao s oko 332 milijuna potvrđenih slučajeva i više od pet milijuna umrlih.

Iako su kratkovidnost i ograničeno financiranje ometali razvoj cjepiva, nedavna velika ulaganja znače da bi cjepiva protiv pan-koronavirusa uskoro mogla postati stvarnost. Cilj istraživanja je kreirati cjepivo koje daje širi imunološki odgovor protiv višestrukih koronavirusa i njegovih varijanti.

Čekaju se rezultati prve faze ispitivanja

Najdalje u naporima su stigli znanstvenici s vojnog instituta Walter Reed s cjepivom koje je već testirano na ljudima u sklopu prve faze. Cjepivo je posudilo tehnologiju razvijenu za izradu univerzalnih cjepiva protiv gripe. Recenzirano istraživanje, provedeno na majmunima, pokazalo je sposobnost cjepiva da stvara antitijela koja neutraliziraju i blokiraju ulazak SARS-CoV i SARS-CoV-2 i njegovih glavnih varijanti, osim omikrona koji nije testiran.

Kayvon Modjarrad, jedan od izumitelja cjepiva kaže da cjepivo može stimulirati imunitet tako da je postignuta zaštita puno šira. National Geographic je od Walter Reeda u više navrata zatražio više detalja, ali su odbili komentirati dok se ne objave rezultati prve faze ispitivanja.

Rani rezultati Zeichnerovog istraživanja pokazali su da univerzalno cjepivo, testirano na svinjama, pruža određenu zaštitu od različitih koronavirusa. Daljnja testiranja cjepiva protiv različitih varijanti koronavirusa sada se nastavljaju u suradnji sa znanstvenicima na Virginia Techu i Međunarodnom institutu za cjepivo u Seulu.

Ključna saznanja iz imunoloških sustava životinja

Biologinja s California Institute of Technology, Pamela Bjoerkman također radi na razvijanju univerzalnog cjepiva koje cilja nekoliko koronavirusa. Bjorkman i kolege se fokusiraju na specifičniju metu, domenu za vezanje receptora spike proteina. Otkrili su da životinje proizvode različita protutijela koja su u naknadnim pokusima blokirala infekcije uzrokovane s nekoliko virusa sličnih SARS-u.

Bjoerkman sugerira da bi imunološki sustav životinje mogao naučiti prepoznati zajedničke karakteristike između koronavirusa i da bi mozaično cjepivo, sa dijelovima odabranim od više virusa, moglo biti korisno kada se pojave nove varijante koronavirusa.

Cjepivo testirano na majmunima

Na Sveučilištu Duke, znanstvenik Kevin Saunders također se fokusirao na domenu za vezanje spike proteina kako bi stvorio pan-SARS cjepivo. Kad je počela pandemija ovi znanstvenici su počeli loviti antitijela koja bi inaktivirala viruse slične SARS-u.

Identificirali su snažno protutijelo koje se pojavljuje u stanicama pacijenata, a koje bi moglo blokirati infekcije. Injektiranjem majmunima, Saunders i kolege su pokazali sposobnost ovog cjepiva da zaštiti od covida i od nekoliko drugih infekcija koronavirusom. Sada se testiraju različite iteracije iz drugih koronavirusa kako bi se proširio imunološki odgovor domaćina.

“Ponekad napravite na stotine verzija cjepiva i testirate ih na životinjama prije nego se odlučite za verziju koju ćete testirati na ljudima”, kaže Julie Ledgerwood iz američkog Nacionalnog instituta za zdravlje. Znanstvenici razmišljaju kako bi cjepiva mogla pokriti ne samo viruse slične SARS-u nego i MERS-u i druge koronaviruse. A sada postoji žurna potreba za pan-SARS cjepivom protiv koronavirusa koji bi zaustavilo ovu pandemiju. “Sada razmišljano o univerzalnom cjepivu kao o sjajnom alatu za buduće pandemije”, kaže Saunders, a prenosi National Geographic.