Nekad je nužno odabrati stranu

Jetra: uzroci, simptomi, prevencija i liječenje najčešćih bolesti jetre

Donosimo i primjer jelovnika koji se provodi kod kroničnih bolesti jetre

FOTO: Shutterstock

Tekst je revidirao prim. dr. sc. Hrvoje Iveković, dr. med., specijalist internist, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije, Centar za ekspertnu medicinu


Gdje se nalazi jetra i koja je njena uloga?

Jetra je smještena u gornjem desnom dijelu trbuha, ispod dijafragme te tik iznad želuca. Jetra je najveći čvrsti organ u tijelu, teška je oko 1,8 kg kod muškaraca i 1,3 kg kod žena, a veličinom se može usporediti s loptom za ragbi. Jetra obavlja mnoge vitalne funkcije, i smatra se “kemijskom tvornicom” našeg organizma. Naime, jetra filtrira toksine iz krvi, upravlja zgrušavanjem krvi, stvara žuč za probavu masti, skladišti šećer za energiju te pretvara dodatnu glukozu u glikogen. Primjerice, jetra može zadržati 10 posto krvi te ima sposobnost filtrirati oko 1,5 litre krvi u minuti. Jedna od najvažnijih funkcija jetre je razgradnja hrane i njezino pretvaranje u energiju. Ugljikohidrati, poput kruha i krumpira, razgrađuju se u glukozu i kao glikogen pohranjuju uglavnom u jetri i mišićima. Kada je tijelu hitno potrebna energija, jetra svoje zalihe glikogena brzo pretvara u glukozu spremnu za upotrebu. Tako je u metabolizmu ugljikohidrata jedna od najvažnijih zadaća jetre održavanje normalne koncentracije glukoze u krvi. Ako se koncentracija glukoze u krvi poveća, njezin višak ulazi u jetru i ondje se pohranjuje u obliku glikogena, dok se pri smanjenoj koncentraciji pohranjena glukoza iz jetre oslobađa u krv. Također, jetra izlučuje žuč u crijeva, ali i obrađuje i neutralizira sve potencijalno štetne tvari koje tijelo proizvodi ili koje čovjek unosi u tijelo.

Međutim, ako je jetra jako oštećena i ne može pravilno funkcionirati, ti se toksini mogu nakupiti u krvotoku, te ako uđu u mozak, mogu rezultirati stanjem koje se naziva hepatička encefalopatija. Jetra naporno radi, ona je poput elastične trake – može se rastezati, ali ima svoje granice. Međutim, ako joj se olakša posao, jetra ima nevjerojatnu sposobnost nadomjestiti oštećeno tkivo novim stanicama – to je jedini organ u tijelu sa sposobnošću regeneracije. Naime, ostane li joj svega četvrtina ukupne veličine, jetra se može u potpunosti regenerirati do svoje izvorne veličine i vratiti svoju punu funkciju.

Kako prepoznati simptome bolesti jetre?

Simptomi bolesti jetre variraju ovisno o temeljnom uzroku. Također, bolest jetre ne uzrokuje uvijek vidljive znakove i simptome. Međutim, nekoliko općih simptoma može ukazivati ​​na neku vrstu ozbiljnog oštećenja jetre.

Opći simptomi bolesti jetre su:

  • žućkasta koža i oči (žutica)
  • blijeda, krvava ili crna stolica
  • tamna boja urina
  • bol u trbuhu i oticanje
  • oticanje nogu i gležnjeva
  • kronični umor
  • mučnina ili povraćanje
  • gubitak apetita
  • sklonost lakom stvaranju modrica

Koji su najčešći uzroci bolesti jetre?

Bolesti jetre mogu biti nasljedne (genetske), ali i uzrokovane raznim čimbenicima koji oštećuju jetru poput virusa, konzumiranja alkohola i pretilosti. Tijekom vremena, stanja koja oštećuju jetru mogu dovesti do propadanja zdravog tkiva jetre (ciroze), što može dovesti do zatajenja jetre, stanja opasnog po život.

Bolest jetre ima mnogo uzroka kao što su:

  • infekcije: najčešće infekcije su virusi hepatitisa. Virusi koji oštećuju jetru mogu se širiti kontaminiranom hranom ili vodom, transfuzijom neprovjerene krvi, spolnim kontaktom, izlaganjem krvi/tjelesnim tekućinama i na druge načine
  • abnormalnosti u radu imunološkog sustava: imunološki sustav štiti tijelo od klica i toksina. No, imunološki sustav može napasti određene dijelove tijela, uključujući i jetru. Primjeri autoimunih bolesti jetre su: autoimuni hepatitis, primarni bilijarni kolangitis i primarni sklerozirajući kolangitis
  • genetika: abnormalni gen naslijeđen od jednog ili oba roditelja može uzrokovati oštećenje jetre. Genetske bolesti jetre uključuju: hemokromatozu; Wilsonovu bolest; nedostatak alfa-1 antitripsina
  • tvorbe u jetri: uključuju bolesti kao što su rak jetre, rak žučnih kanala i adenom jetre

Ostali uzroci bolesti jetre:

“Najčešći uzročnici kronične bolesti jetre u našoj zemlji jesu debljina, prekomjerna konzumacija alkohola i virusni hepatitis”, dodaje prim. Hrvoje Iveković.

Virusne bolesti jetre

Virusnu upalu jetre ili virusni hepatitis može uzrokovati više od 15 virusa. Od toga je šest virusa hepatitisa kod kojih je jetra glavni zahvaćeni organ, te citomegalovirus, Epstein Barrov virus, herpes simplex virus i varicella zoster, koji zahvaćaju i druge organe.

Virusne bolesti jetre najčešće uzrokuju virusi hepatitisa. To su:

  • Hepatitis A: riječ je o akutnoj zaraznoj bolesti jetre koju uzrkuje virus hepatitisa A. Virus hepatitisa A se prenosi konzumiranjem zagađene hrane i vode ili izravnim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom, a moguć je i prijenos spolnim putem.
  • Hepatitis B: riječ je o zaraznoj upalnoj bolesti jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B. Virus hepatitisa B se prenosi kontaktom s krvlju ili tjelesnim tekućinama, nezaštićenim spolnim odnosom te s majke na dijete tijekom trudnoće i porođaja. Ako potraje dulje od šest mjeseci povećava se rizik od nastanka raka jetre.
  • Hepatitis C: ovu upalu jetre uzrokuje virus hepatitisa C koji može uzrokovati akutnu ili kroničnu infekciju. Virus hepatitisa C prenosi se krvlju.
  • Hepatitis D: riječ je o upali jetre koju uzrokuje akutna ili kronična infekcija virusom hepatitisa D koji se prenosi zaraženom krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama.
  • Hepatitis E: ovu upalu jetre uzrokuje virus hepatitisa E koji se prenosi fekalno-oralnim putem, uglavnom kontaminiranom vodom i hranom
žute oči hepatitis

Autoimune bolesti jetre

  • Autoimuni hepatitis: ovu upalnu bolest jetre uzrokuju antitijela usmjerena protiv vlastitih tkiva. Češće zahvaća mlade žene, a dijagnoza se postavlja na temelju laboratorijskih pokazatelja, prisutnosti određene vrste antitijela, te patohistološkog nalaza tkiva dobivenog biopsijom jetre.
  • Primarni bilijarni kolangitis: riječ je o kroničnoj autoimunoj bolesti kod koje polako odumiru žučni kanali u jetri. Nagomilavanjem žuči u tkivu jetre dolazi do zastoja žuči, ciroze i u konačnici do zatajenja jetre.
  • Primarni sklerozirajući kolangitis: riječ je o bolesti kod koje upala uzrokuje nastanak ožiljaka u žučnim kanalima koji uzrokuju ozbiljna oštećenja jetre.

Bolesti masne jetre (steatoza jetre)

Steatoza (masna jetra) jedna je od najčešćih bolesti jetre. Karakterizira ju povišena razina masti u jetri, a debljina i alkohol su najčešći uzroci nakupljanja masti u jetri.

  • Alkoholni hepatitis: zapravo je riječ o bolesti koja je kombinacija masne jetre, difuzne upale i odumiranja (nekroze) jetre koja može dovesti do ciroze jetre i zatajivanja jetre
  • Nealkoholna masna bolest jetre: nastaje kada se u jetri počnu ‘skladištiti’ prekomjerne masne naslage. Kod ovog stanja nije prisutna upala. Ako se ne liječi, nealkoholna masna bolest jetre može uzrokovati ozbiljne probleme

Tvorbe u jetri

  • Dobroćudni (benigni) tumori jetre: ove tvorbe nisu zloćudne, ne šire se na okolna tkiva ni u ostale dijelove tijela. Uklanjaju se kirurškim metodama. Hepatocelularni adenom se najčešće javlja u žena generativne dobi, ponajviše onih koje uzimaju oralne kontraceptive te rijetko prelazi u maligni oblik. Dijagnoza se postavlja ultrazvukom ili CT–om, ali je za potvrdu dijagnoze potrebna biopsija. Adenomi povezani s kontraceptivima često se povlače kad se lijek ukine, a ako se ne povuku često se preporučuje kirurška resekcija.
  • Hepatocelularni karcinom: ovo je najčešći primarni rak jetre. Nastaje u stanicama jetre (hepatocitima), a najčešći je u pacijenata koji imaju cirozu jetre. Iako obično nastaje kao komplikacija ciroze jetre, uzrokovati ga mogu i poremećaji kao što su ciroza kod kronične infekcije virusom hepatitisa C (HCV), hemokromatoza i alkoholna ciroza.

Metaboličke bolesti jetre

  • Wilsonova bolest: kod ovog nasljednog poremećaja dolazi do nakupljanja bakra u tijelu, osobito u jetri.
  • Manjak alfa 1-antitripsina: alfa 1-antitripsin je enzim koji stvara jetra, a nalazi se u slini, izlučevinama pluća i nosa, ali u suzama te likvoru. Alfa 1-antitripsin usporava djelovanje drugih enzima koji razgrađuju bjelančevine, dok uslijed njegovog manjka drugi enzimi oštećuju tkivo u plućima. Manjak alfa 1-antitripsina u krvi ukazuje na zatajenje jetre da izlučuje enzim.
  • Primarna hemokromatoza: riječ je o nasljednoj bolesti kod koje dolazi do nakupljanja željeza iz hrane u jetri, gušterači i srcu.

Dijagnoza bolesti jetre

Dijagnosticiranje bolesti temelji se na fizikalnom pregledu i laboratorijskim nalazima. Pritom se provode laboratorijske pretrage koje ukazuju na oštećenje jetrenih stanica i funkciju jetre, pretrage kojima se može utvrditi uzrok bolesti, te funkcijski dinamički testovi kojima se procjenjuje sposobnost jetre da oslobodi organizam od štetnih tvari. Laboratorijske pretrage kojima se može utvrditi uzrok bolesti su virusni biljezi, tumorski biljezi, autoantitijela, specifični proteini i mikroelementi.

U laboratorijskoj dijagnostici rade se početni testovi u kojima se određuju ovi parametri:

  • aktivnost enzima alanin aminotransferaze (ALT) kojom se utvrđuje oštećenje jetrenih stanica
  • aktivnost aspartat aminotransferaze (AST) kojom se utvrđuje oštećenje jetrenih stanica
  • aktivnost alkalne fosfataze (ALP) kojom se utvrđuje poremećaj u protoku žuči (kolestazi)
  • aktivnost gama glutamiltransferaze (GGT) kojom se također utvrđuje poremećaj u protoku žuči (kolestazi)
  • koncentracija bilirubina kojom se radi procjena funkcije jetre
  • koncentracije ukupnih proteina i albumina u serumu kojima se potvrđuje poremećaj ravnoteže vode. Albumin pomaže u određivanju koliko dobro radi jetra
  • testovi na hepatitis A, B i C: kako bi se otkrio virus hepatitisa A testiraju se jetrena funkcija i antitijela, za otkrivanje infekcije virusom hepatitisa B testiraju se antitijela, a infekcija hepatitisom C radi se provjerom jetrenih funkcija te testom krvi koji može odrediti je li osoba bila inficirana.
  • protrombinsko vrijeme (PV): radi se kako bi se provjerila efikasnost lijeka za razrjeđivanje krvi varfarina. Varfarin je antikoagulans koji se koristi kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka te za liječenje tromboze.
  • elektroforeza proteina: kako bi se procijenila sintetska funkcija jetre.

Ovisno o rezultatima laboratorijskih nalaza, a za što detaljnije postavljanje dijagnoze, mogu se dodatno raditi i slikovne dijagnostičke metode, poput ultrazvuka, kompjuterizirane tomografije (CT) te magnetske rezonancije (MR).

Liječenje bolesti jetre

Bolesti jetre liječe se ovisno o uzroku:

  • Bolesti jetre izazvane virusima liječe se antiviralnim lijekovima.
  • U liječenju tumora jetre primjenjuju se kemoterapija, eventualno zračenje, a prema potrebi i primjenjuje se i kirurška resekcija, kirurški zahvat kojim se uklanja bolesni dio organa.
  • Karcinomi jetre se liječe kirurški, uz kemoterapiju i radioterapiju.
  • Transplantacija jetre se provodi kod ciroze i u završnim stadijima bolesti, kada jetra gubi svoje funkcije.
  • Alkoholni hepatitis se liječi ovisno o stupnju jetrene fibroze i upale. Prvi preduvjet liječenja je prestanak konzumiranja alkohola. Masna jetra i alkoholni hepatitis bez fibroze su reverzibilni, što znači da se mogu postići razdoblja potpune remisije, odnosno smirivanja bolesti. Tako se apstinencijom od alkohola masna jetra može u potpunosti povući za šest tjedana. No, fibroza i ciroza su ireverzibilne. Jednom kad nastupi ciroza i njene komplikacije (ascites, odnosno nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini te krvarenje) petogodišnje preživljenje je 50 posto. Alkoholna bolest jetre, udružena s kroničnim hepatitisom C uglavnom rezultira nastankom hepatocelularnog karcinoma.
  • Hepatocelularni karcinom se liječi kirurškom resekcijom, no najčešći izbor je transplantacija jetre.
  • Ascites se liječi metodom koja se naziva paracenteza kod koje se kroz kožu u abdomen uvodi igla kako bi se izvadila nakupljena tekućina.

Prehrana kod kroničkih bolesti jetre

Iako dijetalni režim nije jedinstven za sve bolesti jetre, kod svih je važno pridržavati se općih preporuka, ističu stručnjaci Odjela za dijetetiku i prehranu, Opće bolnice “Dr. Josip Benčević” iz Slavonskog Broda.

Opće preporuke za prehranu kod bolesne jetre:

  • dnevni obrok je potrebno podijeliti na nekoliko manjih obroka (5-7 obroka dnevno)
  • način pripreme jela treba prilagoditi dijetoterapijskim zahtjevima (preporučuje se kuhanje i pirjanje na vlastitom soku, ne preporučuje se priprema jela sa zaprškom, jela s roštilja, prženje, pečenje, pohanje i prelijevanje jela grijanom masnoćom)
  • svježe voće i povrće prije jela treba dobro oprati i oguliti
  • preporučuje se izbjegavati procesirane namirnice (gotova jela, instant juhe i slično)
  • sol treba upotrebljavati umjereno, pri eventualnoj pojavi edema i ascitesa, potrebno je potpuno eliminirati sol pa i sol koju sadrže dodaci jelima, ali i namirnice koje ju sadrže
  • prehranu treba bazirati na namirnicama bogatim ugljikohidratima (žitarice, voće, povrće, med)
  • u prehranu svakodnevno treba uvrstiti namirnice bogate proteinima (nemasno meso, posni svježi sir, jaja, obrano mlijeko)
  • potrebno je maksimalno reducirati unos masnoće, dozvoljene su male količine biljnih ulja, osobito maslinovog
  • pušenje i konzumiranje napitaka koji sadrže kofein se ne preporučuje
  • konzumiranje alkohola je strogo zabranjeno

Namirnice koje se preporučuju kod kroničnih bolesti jetre

Mlijeko i mliječni proizvodi:

  • obrano mlijeko (1% m.m.),
  • svježi posni sir
  • nemasni jogurt
  • acidofil
  • kefir
  • jogurt s probiotičkom kulturom LGG
  • sirutka

Žitarice, kruh, tjestenina:

  • bijeli i crni kruh
  • dvopek
  • tjestenina
  • riža
  • valjušci od krumpira
  • krupica
  • kukuruzna i pšenična krupica

Povrće:

  • krumpir (kuhani, pire)
  • blitva
  • špinat
  • koraba
  • cvjetača
  • brokula
  • tikvice
  • mrkva
  • celer
  • peršin
  • rajčica
  • rukola
  • raštika
  • pasirane mahunarke (mahune, grašak, grah)
  • salate od svježeg povrća začinjene limunovim sokom (zelena salata, cikla, radič, matovilac, maslačak)
  • artičoka

Voće:

  • banana
  • jabuka
  • marelica
  • breskva
  • voće bez kore, u obliku kompota, voćne kaše ili frapea
  • marmelada
  • džem

Meso i zamjene za meso:

  • meso peradi bez kože
  • teletina
  • junetina
  • bijela riba (brancin, oslić, škarpina)
  • tvrdo kuhana jaja
  • sve vrste mesa i ribe bez vidljive masnoće, pirjano u vlastitom soku, pečeno ili kuhano bez masnoće (u foliji ili vrećici za pečenje)

Pića i napici:

  • voda
  • svježi voćni sokovi
  • voćni frapei s obranim mlijekom
  • biljni čajevi (sikavica, matičnjak, kamilica, menta, šipak)

Masti i ulja:

  • maslinovo ulje
  • sezamovo ulje
  • bućino ulje

Juhe:

  • nemasne bistre juhe
  • juhe od mesa ili povrća bez zaprške
  • juhe od riže, krupice, rajčice, krumpira s ukuhanom tjesteninom, rižom ili krupicom

Deserti:

  • deserti od obranog mlijeka i jogurta
  • žele
  • puding
  • nabujak
  • riža i krupica na mlijeku
  • biskvit
  • med
  • keksi

Začini:

  • sol
  • limunov sok

Primjer jelovnika kod kroničnih bolesti jetre

Doručak: čaj od sikavice, pureća šunka, pecivo, probiotički jogurt s probiotičkom kulturom LGG

Međuobrok: banana

Ručak: juha od povrća s rezancima, junetina u umaku od povrća, tjestenina, zelena salata

Međuobrok: puding od vanilije

Večera: pirjani pileći file, krumpir s rižom, salata od cikle


Doručak: mlijeko, pileća prsa u ovitku, kuhano jaje

Međuobrok: pečena jabuka

Ručak: juha od mrkve, pirjani pureći filet, varivo od špinata, kuhani krumpir, kruh

Međuobrok: Biskvit s marmeladom

Večera: tjestenina s piletinom i povrćem, salata od radiča, acidofil


Prevencija bolesti jetre

Ovo su ključni koraci za zdravu jetru:

  • alkohol pijte umjereno: za zdrave odrasle osobe to znači do jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce. Teško ili visokorizično pijenje definira se kao više od osam pića tjedno za žene i više od 15 pića tjedno za muškarce.
  • izbjegavajte rizično ponašanje: koristite kondom tijekom seksa. Odlučite li se za tetoviranje ili piercing, budite izbirljivi u pogledu čistoće i sigurnosti pri odabiru salona.
  • budite odgovorni: potražite pomoć ako koristite nedopuštene intravenske droge i nemojte dijeliti igle za ubrizgavanje droge s drugima
  • cijepite se: ako ste pod povećanim rizikom od zaraze hepatitisom ili ako ste već bili zaraženi bilo kojim oblikom virusa hepatitisa, razgovarajte s liječnikom o cijepljenju protiv hepatitisa A i hepatitisa B
  • koristite lijekove s oprezom: lijekove na recept i bez recepta uzimajte samo kada su potrebni i samo u preporučenim dozama. Ne miješajte lijekove i alkohol razgovarajte s liječnikom ako uz lijekove koji se dobivaju uz recept ili bez recepta planirate koristiti biljne pripravke ili dodatke prehrani
  • izbjegavajte kontakt s tuđom krvlju i tjelesnim tekućinama: virusi hepatitisa mogu se širiti ubodima iglom ili tjelesnim tekućinama
  • pazite na sigurnost hrane: prije jela ili pripreme hrane temeljito operite ruke. Ako putujete u zemlje u razvoju, vodu iz boce koristite za piće, ali i pranje ruku i zubi
  • oprezno s aerosolnim sprejevima: ove proizvode koristite u dobro prozračenom prostoru i nosite masku kada rabite insekticide, fungicide, boju i druge otrovne kemikalije. Uvijek slijedite upute proizvođača
  • zaštitite kožu: kada koristite insekticide i druge otrovne kemikalije, nosite rukavice, duge rukave, šešir i masku zato što se sve kemikalije apsorbiraju kroz kožu
  • održavajte zdravu težinu: pretilost može uzrokovati nealkoholnu masnu bolest jetre

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

OB “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod

British Liver Trust

Mayo Clinic

Liver Foundation I

Liver Foundation II

WebMd

Cleveland Clinic

The George Eashington University Hospital