Lajmska bolest i još šest bolesti koje izazivaju krpelji. Evo kako ih spriječiti

U Hrvatskoj se Lajmska bolest ili Lajmska borelioza uglavnom javlja u kontinentalnom dijelu, a najveći broj oboljelih bilježi se tijekom toplih mjeseci. Za aktivnost krpelja neophodne su povoljna temperatura viša od 15°C i vlažnost zraka, pa su stoga najaktivniji i najbrojniji u proljeće i rano ljeto, a mogu biti prisutni i u ranu jesen. Kada s raslinja prijeđu na čovjeka, krpelji traže idealno mjesto na koži na kojem će se zakačiti i početi sisati krv, a to su uglavnom mjesta na kojima je koža meka i vlažna. Zato bi po povratku iz prirode trebalo dobro pregledati cijelo tijelo, a posebnu pozornost obratiti na mjesta na kojima se koža pregiba kao što su prepone, područje iza koljena, ali i pupak i pazusi.

Što su krpelji?

Krpelji su manji člankonošci koji narastu najviše do 20 milimetara. Hrane se krvlju koja im je potrebna za rast i razvoj, a domaćin im može biti bilo koji sisavac. Uglavnom se hrane krvlju životinja, ali ponekad i čovjeka na kojega mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Čovjek je ugrizu krpelja najizloženiji tijekom boravka u prirodi, ponajviše u šumama zato što se krpelji najčešće zadržavaju na grmovima i niskom raslinju. Iako je u svijetu poznato više od 700 vrsta krpelja, u kontinentalnom dijelu Hrvatske prevladava šumski krpelj latinskog naziva Ixodes ricinus, dok je u primorju za čovjeka najopasniji takozvani pseći krpelj latinskog naziva Rhipicephalus sanguineus.

Šumski krpelj prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest te virus krpeljnog meningoencefalitisa, a pseći krpelj prenosi male gram-negativne bakterije rikecije koje pak uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu. U najvećoj su opasnosti ljudi koji žive ili rade (šumski radnici, vojnici i lovci) u šumovitim područjima, ali i rekreativci i izletnici.

Kako se zaštititi od krpelja?

Za izlet u prirodi preporučuje se nositi duge rukave i hlače dugih nogavica te zatvorene cipele, ali se i zaštititi sredstvom za odbijanje krpelja (repelentom) koji treba nanijeti na kožu, ali i na odjeću. S obzirom na to da se krpelji zadržavaju na niskom grmlju i raslinju, tijekom šetnje kroz šumu preporučuje se držati obilježenih staza. Kako krpelja ne biste prenijeli na sebe, kad uzmete pauzu za predah odjeću nemojte vješati o granje ili je odlagati na tlo, a po povratku doma svu odjeću skinite i ostavite na terasi ili balkonu, pregledajte cijelo tijelo te se otuširajte i operite kosu. Uočite li krpelja, pažljivo ga uklonite.

Kako izvaditi krpelja?

Iznimno je važno izvaditi cijelog krpelja i to što prije, zato što je rizik od infekcije veći što je krpelj duže pričvršćen za tijelo. Krpelja nemojte ničim premazivati, paliti niti ga vaditi tako da vrtite pincetu. Pritom pazite da ga ne zgnječite jer će pojačano lučiti sekret u tijelo.

Koraci za pravilno uklanjanje krpelja:

1. operite ruke i dezinficirajte pincetu
2. pincetu namjestite čim bliže koži, tako da krpelja zahvatite što bliže glavi
3. laganim povlačenjem prema gore izvucite krpelja iz kože
4. mjesto uboda premažite alkoholom
5. ponovno dobro operite ruke

Kada se javiti liječniku?

Liječniku se trebate javiti ako u roku od nekoliko dana do mjesec dana nakon ugriza krpelja nastupe ovi simptomi:

• specifičan kožni osip koji ćete prepoznati po crvenilu kružnog ili pomalo ovalnog oblika koje blijedi u sredini (takozvani erythema migrans)
• ili povišena tjelesna temperatura koja može i ne mora biti popraćena zimicom

1. Lajmska bolest ili Lajmska borelioza

Lajmska borelioza ili Lajmska bolest prvi je puta prepoznata 1975. godine nakon što je kod velikog broja djece, u gradu Lyme u američkoj državi Connecticut po kojem je bolest dobila ime, dijagnosticiran mladenački reumatoidni artritis. Lajmska borelioza je upalna bolest koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi koja se putem krvi ili limfe širi u tkiva te rmeti rad mišića, srca i živčanog sustava. Bakterija Borrelia burgdorferi ime je dobila po američkom istraživaču Williamu Burgdorferu koji je otkrio njihovu prisutnost u crijevima jelenskih krpelja. U Hrvatskoj se Lajmska borelioza uglavnom javlja u kontinentalnom dijelu, a najveći broj oboljelih bilježi se tijekom toplih mjeseci. Nakon što zaraženi krpelj ugrize čovjeka, njegovom se krvlju treba hraniti barem 36 sati kako bi došlo do prijenosa bakterije. Zato je iznimno važno čim prije ukloniti krpelja jer se tako može spriječiti razvoj Lajmske borelioze.

Simptomi Lajmske bolesti

S obzirom na to da Lajmska bolest ima tri faze, simptomi Lajmske bolesti variraju, odnosno javljaju se u fazama, a te se faze mogu preklapati. Također, neki ljudi nemaju simptome koji se pojavljuju u ranoj fazi.

1. faza Lajmske bolesti

Rani simptomi Lajmske bolesti razvijaju se unutar tri do 30 dana nakon ugriza krpelja. Prvu fazu Lajmske bolesti karakterizira ograničen skup simptoma te je bolest u ovoj fazi lokalizirana. Iako je specifičan, crveni osip najčešći znak Lajmske bolesti, nije nužno da će se razviti, osobito u ovoj fazi. Osip je na mjestu uboda crven, a crvenilo lagano blijedi prema vanjskom rubu koji podsjeća na tanku crvenu kružnicu. Izgledom se osip koji se javlja kod Lajmske bolesti uspoređuje s metom ili bikovim okom. Koža zahvaćena osipom obično je topla na dodir, ali nije bolna.

Simptomi Lajmske bolesti u prvoj fazi:

• groznica
• glavobolja
• izražen umor
• malaksalost
• ukočenost zglobova
• bol u mišićima
• povećani limfnih čvorova

2. faza Lajmske bolesti

Druga faza Lajmske bolesti, osobito ako još nije primijenjena terapija antibioticima, puno je ozbiljnija zato što u ovoj fazi dolazi do umnažanja uzročnika bolesti koji se krvlju širi tijelom na udaljene organe. U drugoj fazi Lajmske bolesti mogu biti prisutni i neki simptomi koji se javljaju u prvoj fazi.

Simptomi Lajmske bolesti u drugoj fazi:

• osip se širi tijelom
• bol i ukočenost u vratu
• slabost mišića na jednoj ili obje strane lica
• aritmija, poremećaj srčanog ritma
• bol koja se od leđa i kukova širi u noge
• bol, utrnulost ili slabost u rukama ili stopalima
• bolna oteklina u tkivu oka ili očnih kapaka
• gubitak vida

3. faza Lajmske bolesti

U ovoj fazi Lajmska bolest zahvaća mišićno-koštani sustav, srce, zglobove i živčani sustav. U trećoj fazi osoba može imati simptome karakteristične za prve dvije faze te razviti i neke nove.

Simptomi Lajmske bolesti u trećoj fazi:

• ponavljajuća upala zglobova, prvenstveno koljena i gležnjeva (lajmski artritis)
• promjene na koži poznate kao kronični atrofični akrodermatitis kod kojih koža na stražnjoj strani šaka i vrhovima stopala mijenja boju i otiče
• oštećenje tkiva ili zglobova

Liječenje Lajmske bolesti

Kako bi se zaustavila infekcija, odnosno spriječilo umnažanje uzročnika zaraze, potrebno je čim prije prepoznati Lajmsku bolest i započeti liječenje. Neliječena borelioza može dovesti do velikih oštećenja, trajne invalidnosti pa čak i psihičkih problema. U liječenju Lajmske bolesti koriste se antibiotici, a njihova primjena ovisi o tome u kojoj je fazi bolest otkrivena. Tako se u ranoj fazi bolesti antibiotici primjenjuju peroralno, odnosno uzimaju na usta, dok se kod težih oblika bolest liječi u bolničkim uvjetima kada se uvodi parenteralna antibiotska terapija pri čemu se antibiotici daju ubrizgavanjem u venu (intravenski), u mišić (intramuskularno) ili pod kožu (subkutano).

2. Krpeljni meningoencefalitis

Krpeljni meningoencefalitis je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Prirodni rezervoar virusa su šumski glodavci (jež, krtica, lasica, lisice, jelen, vepar), ali i domaće životinje (ovce i koze). U najrizičnije skupine spadaju ljudi koji rade ili često borave u prirodi (šumski radnici, poljoprivrednici), ali i ali i rekreativci i izletnici. Najčešća žarišta zaraze krpeljnim meningoencefalitisom u Hrvatskoj su na sjeveru zemlje, između Save i Drave te Gorski kotar. Kod najvećeg broja oboljelih krpeljni meningoencefalitis ima blagi tijek, no trećina oboljelih ima trajne neurološke posljedice kao što su problemi s memorijom, gubitak sluha i paraliza. Točnije, smatra se da 50 posto oboljelih razvije aseptični ili serozni meningitis, 40 posto oboljelih razvije meningoencefalitis, a 10 posto razvije meningoencefalomijelitis od kojeg se umire. Prvi simptomi krpeljnog meningoencefalitisa javljaju se 7 do 14 dana nakon ugriza krpelja kada se javljaju povišena tjelesna temperatura i bolovi u zglobovima. Simptomi traju nekoliko dana i u oko 70 do 80 posto slučajeva bolest prolazi. No, u ovoj fazi krpeljnog meningoencefalitisa simptomi se mogu kratko povući te nakon otprilike 7 dana može nastupiti druga faza krpeljnog meningoencefalitisa koju prate glavobolja, vrtoglavica, slabost udova, poremećaj svijesti i konvulzije.

Simptomi krpeljnog meningoencefalitisa su:

• povišena temperatura
• bol u kostima i zglobovima
• glavobolja
• vrtoglavica
• poremećaj svijesti
• slabost udova
• konvulzije

Liječenje krpeljnog meningoencefalitisa

S obzirom na to da je krpeljni meningoencefalitis bolest koju izaziva virus, liječi se simptomatski te, s obzirom na težinu bolesti potpornim mjerama. No, krpeljni meningoencefalitis može se spriječiti cijepljenjem, a cijepiti se mogu sve osobe starije od 12 mjeseci. Cjepivo se prima u tri doze, te pruža zaštitu od oko tri godine nakon čega je potrebno docjepljivanje jednom dozom. Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa preporučuje se osobama koje žive i rade u prirodi, ali i svima koji iz hobija povremeno borave u prirodi.

3. Tularemija

Tularemiju je akutna bolest koju uzrokuje uzrokuje mala, gram negativna bakterija Francisella tularensis. Primarno, tularemija je bolest divljih glodavaca ponajviše zečeva pa se još naziva i zečjom groznicom, ali mogu je prenijeti i krpelji. Zaraza se na čovjeka prenosi kontaktom, ugrizom ili ubodom zaražene životinje. Tularemija se očituje lokalnim promjenama na mjestu uboda ili ugriza, pri čemu se javljaju specifične promjene na koži i sluznicama, dolazi do uvećanja limfnih čvorova te razvoja upale pluća (pneumonije).

Simptomi tularemije su:

• lezije, oštećenja tkiva na rukama i prstima koje mogu oticati
• ranice u ustima
• uvećani i bolni limfni čvorovi
• upala očiju
• upala grla
• proljev
• upala pluća

Liječenje tularemije

Ako se bakterija udahne, javljaju se simptomi iznenadne vrućice, zimica, glavobolja, bolovi u mišićima i/ili zglobovima, suhi kašalj i progresivna slabost. Osobe s upalom pluća mogu imati poteškoće s disanjem, krvavi ispljuvak i zatajenje disanja. Tularemija se dijagnosticira serološki kada se u krvi određuje prisutnost specifičnih protutijela, a može biti kobna ako se osoba ne liječi odgovarajućim antibioticima.

4. Mediteranska pjegava groznica

Mediteranska pjegava groznica je prisutna u Africi, Aziji i južnoj Europi, osobito u mediteranskom području. Mediteransku pjegavu groznicu uzrokuje mikroorganizam Rickettsia conorii, a prenosi smeđi pseći krpelj Rhipicephalus sanguineus. Na mjestu ugriza formira se crna točka koja je okružena crvenim prstenom promjera od oko jednog centimetra. Cijelo tijelo, pa tako i dlanove, tabane i lice zahvaća crveni osip koji traje do tri tjedna nakon čega se koža počinje ljuštiti.

Simptomi Mediteranske pjegave groznice:

• povišena tjelesna temperatura
• glavobolja
• malaksalost
• bolovi u mišićima
• mučnina
• crveni osip koji zahvaća cijelo tijelo

Liječenje Mediteranske pjegave groznice

Neophodno je što ranije prepoznati simptome bolesti i što prije započeti liječenje Mediteranske pjegave groznice zato što oboljela osoba vrlo brzo može razviti teški oblik bolesti pri čemu može nastupiti i smrt. U liječenju se koriste antibiotici.

5. Anaplazmoza

Anaplazmozu uzrokuje bakterija Anaplasma phagocytophilum, a na čovjeka je ugrizom prenosi šumski krpelj Ixodes ricinus. Iako se u nekim slučajevima zaraze nužno ne razvijaju simptomi, u većini slučajeva anaplazmoza započinje simptomima koji nalikuju na gripu i to desetak dana nakon uboda krpelja. Po ulasku u ljudski organizam, bakterije se počinju snažno umnožavati pri čemu dolazi do potiskivanja imunološkog odgovora te brzog razvoja bolesti.

Simptomi anaplazmoze:

• tjelesna temperatura do 38,5°C
• zimica
• bol u mišićima (mijalgija)
• slabost
• mučnina
• povraćanje
• kašalj
• glavobolja
• problemi s disanjem
• oticanje mekih tkiva
• pad krvnog tlaka
• poremećaj srčanog ritma

Liječenje anaplazmoze

Anaplazmoza se dijagnosticira laboratorijskim testovima iz krvi zato što se protutijela mogu otkriti već prvog dana zaraze zato što se tada njihova koncentracija postupno povećava. Iznimno je važno čim prije prepoznati anaplazmozu i započeti liječenje antibioticima zato što oboljela osoba može razviti ozbiljne komplikacije kao što su zatajenje bubrežne aktivnosti, oštećenje središnjeg živčanog sustava, miokarditis, zatajenje disanja, zarazni toksični šok, upala pluća, unutarnje krvarenje i meningoencefalitis. Terapija antibioticima obično se provodi od 10 dana do tri tjedna, a u liječenju se još koriste i nesteroidni protuupalni lijekovi, kao i lijekovi protiv bolova te lijekovi za snižavanje tjelesne temperature (antipiretici).

6. Babezioza

Babezioza je bolest koju uzrokuje parazit Babesia spp., koji inficira i uništava crvena krvna zrnca. Bolest se uglavnom prenosi krpeljima koji se zaraze hraneći se krvlju zaražene stoke, srna i glodavaca koji su glavni rezervoari ovog nametnika. Da bi se čovjek zarazio, krpelj na njemu mora ostati između 36 i 48 sati, pa je, kao i kod ostalih bolesti koje izazivaju, nužno čim prije pravilno ukloniti krpelja s tijela. Dok većina infekcija prolazi bez simptoma, neki se ljudi mogu razboljeti i imati simptome slične gripi, dok u težim slučajevima infekcija može zahvatiti bubrege i pluća, ali i rezultirati smrću. Teže oblike babezioze češće razvijaju ljudi oslabljenog imuniteta te starije osobe. Prvi simptomi se razvijaju između 7 dana do 4 tjedna nakon ugriza krpelja.

Simptomi babezioze:

• groznica
• zimica
• glavobolja
• bolovi u mišićima
• umor
• gubitak apetita
• žutica (žutilo kože zbog poremećaja žuči)
• slabost
• taman urin
• vrtoglavica
• ubrzan rad srca
• oticanje slezene i jetre

Liječenje babezioze

Dijagnoza se postavlja pomoću laboratorijskih testova, a u dijagnostici je dostupan i PCR test kojim se utvrđuje vrsta parazita koji je uzrokovao infekciju. U liječenju se koriste antimikrobni lijekovi, antibiotici te lijekovi za simptomatsko liječenje. Terapija se određuje individualno, što ovisi o dobi pacijenta, kliničkom statusu, imunokompetentnosti, funkciji slezene, te drugim bolestima od koje osoba boluje. Kod težih oblika bolesti može se provesti i zamjenska transfuzija krvi.

7. Erlihioza

Erlihiozu uzrokuju sitne bakterije koje se nazivaju erlihije. Erlihioza i anaplazmoza slične su bolesti koje prenose krpelji i uzrokuju simptome slične gripi, uključujući vrućicu, bolove u mišićima i glavobolju. Znakovi i simptomi erlihioze i anaplazmoze obično se javljaju unutar 14 dana nakon uboda krpelja. Rani simptomi javljaju se u prvih 5 dana bolesti te su obično blage naravi.

Simptomi erlihioze u ranoj fazi:

• groznica, zimica
• jaka glavobolja
• bolovi u mišićima
• mučnina, povraćanje, proljev, gubitak apetita
• zbunjenost
• osip (češće kod djece)

Osip se obično razvija pet dana nakon početka vrućice, no nije redovna pojava kod erlihioze – javlja se u oko 60 posto djece i 30 posto odraslih. Ako se kod osobe pojavi osip, može izgledati poput crvenih mrlja ili točkica. Ako se bolest ne prepozna u ranoj fazi te se liječenje antibioticima odgodi, erlihioza ponekad može izazvati tešku bolest.

Simptomi erlihioze u kasnoj fazi:

• upala moždanih ovojnica (meningoencefalitis)
• zatajenje disanja
• nekontrolirano krvarenje
• zatajenje organa

Liječenje erlihioze

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike što je vrlo teško s obzirom da simptomi variraju od osobe do osobe. Laboratorijski testovi za potvrdu erlihioze uglavnom su negativni u prvih 10 dana od početka bolesti, no liječenje se ne smije odgađati. Ako se erlihioza počne pravovremeno liječiti odgovarajućim antibioticima, velika je vjerojatnost oporavka u samo nekoliko dana. U suprotnom je potrebna hospitalizacija, intravenska primjena antibiotika i intenzivna njega. Nepravovremeno liječena erlihioza može rezultirati ozbiljnim ili po život opasnim komplikacijama.

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo I

Hrvatski zavod za javno zdravstvo II

Hrvatski zavod za javno zdravstvo III

Hrvatski zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije

Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije

Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-požeške županije

Centers for Disease Control and Prevention

Mayo Clinic

Cleveland Clinic

WebMd

European Centre for Disease Control