Prehrana za onkološke pacijente: donosimo savjete nutricionista za prehranu tijekom liječenja raka

Preporuke je sastavio tim nutricionista iz Savjetovališta za prehranu Kliničke bolnice Dubrava

FOTO: Shutterstock

Tekst je revidirala dr.sc. Irena Martinis, mag.nutr., Voditeljica odjela kliničke prehrane i savjetovališta za prehranu KB Dubrava


Prehrana je važan aspekt liječenja raka zato što unos hranjivih tvari održava tijelo snažnim i osobi pruža energiju potrebnu tijekom liječenja. I sam rak i liječenje raka mogu izazvati nuspojave koje doprinose pothranjenosti (malnutriciji), a studije pokazuju da je 30 do 85 posto pacijenata oboljelih od raka pothranjeno. Osim toga, pothranjenost smanjuje kvalitetu života, a između 10 i 20 posto oboljelih od raka umire zbog pothranjenosti.

“U onkoloških bolesnika malnutricija je često ‘maskirana’ indeksom tjelesne mase unutar referentnih vrijednosti, osobito ako se nisu provela detaljnija antropometrijska mjerenja. Nutritivnu procjenu i adekvatnu dijetoterapiju važno je provesti odmah nakon postavljanja dijagnoze u bolesnika koji nemaju klinički manifestiranu malnutriciju, ali se očekuje da bolesnik neće moći kroz određeni period unijeti potrebnu količinu hrane. Time se smanjuju rizici od nastanka nutritivnih deficita i komplikacija koje rastu s promjenama nutritivnog statusa. Zbog toga je važno imati multidisciplinarni pristup onkološkom bolesniku koji uključuje liječnika, medicinsku sestru i nutricionistu”, kazala je dr.sc. Irena Martinis, mag.nutricionizma.

Simptomi malnutricije kod onkoloških pacijenata

Nepravilna prehrana može spriječiti napredak u liječenju raka, a pothranjenost je sve teže liječiti kako vrijeme prolazi te ju je važno rano otkriti.

Ovo su ključni znakovi pothranjenosti:

  • gubitak apetita: rak i samo liječenje mogu drastično utjecati na želju za jelom. Budite svjesni promjena u apetitu koje traju dulje od nekoliko dana.
  • gubitak tjelesne mase: gubitak tjelesne težine, a osobito gubitak masti i mišića, pokazatelj su pothranjenosti. Ako svaki tjedan gubite više od 1 kilograma tjelesne težine, obratite se svom liječniku.
  • nizak ITM: indeks tjelesne mase od 18,5 ili niži ukazuje na moguću pothranjenost.
  • slabost i umor: bez dovoljno hranjivih tvari, pacijent slabi ili lako se iscrpljuje. Ovo je ozbiljna posljedica koja može spriječiti oporavak.

Zašto je važna prehrana tijekom liječenja raka?

Budući da liječenje raka može dovesti do variranja u apetitu i tjelesnoj težini, važno je obratiti pozornost na svoju prehranu. Osim što pomaže u održavanju zdrave težine, prehrana tijekom kemoterapije ili terapije zračenjem može:

  • pomoći u ublažavanju nuspojava liječenja
  • povećati razinu energije
  • povećati tonus mišića
  • očuvati imunološku funkciju
  • smanjiti upalu

Svatko s kroničnom bolešću, čak i ako se ne radi o raku, trebao bi jesti hranu bogatu proteinima, zdravim masnoćama, cjelovitim žitaricama te vitaminima i mineralima.

Ako je moguće prije početka liječenja raka napravite ove prilagodbe u prehrani:

  • Birajte proteine biljnog podrijetla: Neke od najboljih namirnica tijekom liječenja raka su proteini biljnog podrijetla jer obiluju vrijednim vitaminima i mineralima. To znači da biste trebali jesti puno povrća, kao i graha, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Ako jedete bjelančevine životinjskog podrijetla, odaberite nemasne opcije poput piletine ili ribe.
  • Birajte namirnice bogate zdravim masnoćama: Avokado, maslinovo ulje, ulje sjemenki grožđa i orasi bogati su omega-3 masnim kiselinama koje pomažu u borbi protiv upala i poboljšavaju zdravlje kardiovaskularnog sustava.
  • Birajte zdrave ugljikohidrate: Kada birate ugljikohidrate, odlučite se za hranu koja je minimalno prerađena, poput cjelovitih žitarica, mekinja i zobi zato što imaju topiva vlakna koja pomažu u održavanju dobrih crijevnih bakterija.
  • Pripazite na unos vitamina i minerala: Vitamini i minerali pomažu enzimskim procesima u tijelu koji igraju veliku ulogu u jačanju imunološke funkcije i smanjenju upale.

Šest pravila prehrane onkoloških pacijenata

Tim nutricionista iz Savjetovališta za prehranu Kliničke bolnice Dubrava sastavio je Priručnik dijetoterapije kojem su objedinili prehrambene smjernice za onkološke pacijente. Tijekom terapije, kažu, možete imati dobrih i loših dana. Ponekad ćete imati apetita, a ponekad će vam biti mučno pri samoj pomisli na hranu. U nastavku donosimo njihove smjernice i savjete.

Pokušajte se pridržavati ovih šest pravila:

  • Jedite hranu bogatu energijom i bjelančevinama kad god možete. Tako ćete održavati razinu energije koja vam je potrebna za liječenje.
  • Slušajte svoje tijelo i jedite kada imate najveći apetit. Mnogim ljudima je to ujutro pa tada jedite obilnije obroke, a uvečer uzmite enteralni napitak.
  • Jedite onu hranu koja vam odgovara sve dok ne budete mogli jesti više, čak i ako se radi o samo jednoj ili dvije namirnice.
  • Ne brinite ako nekim danima uopće ne možete jesti. Tih dana čim više odmarajte te pokušajte pronaći načina da se osjećate bolje. Obavijestite svog liječnika ako ne možete jesti više od 2 dana.
  • Pijte puno tekućine, osobito onih dana kada ne možete jesti. Većina odraslih trebala bi piti od 8 do 12 čaša tekućine dnevno.
  • Ako drugi pripremaju obroke za vas, svakako im recite što biste voljeli jesti.
prehrana za oboljele od raka
Shutterstock

Najčešći problemi u prehrani tijekom liječenja raka

Terapije koje se koriste u liječenju onkoloških bolesti (zračenje, kemoterapija) osim malignih stanica, mogu uništiti i zdrave stanice te izazvati niz neželjenih nuspojava pa tako i utjecati na probavni sustav i apsorpciju hrane.

Najčešći problemi tijekom liječenja raka su:

  • gubitak apetita koji posljedično može uzrokovati gubitak težine
  • promjene osjeta okusa ili mirisa što hranu može učiniti neprivlačnom
  • zatvor koji može izazvati nelagodu i dodatno smanjiti želju za jelom
  • proljev koji može izazvati gubitak hranjivih tvari
  • umor uslijed kojeg su pacijenti manje aktivni, pa sagorijevaju manje kalorija i ne osjećaju glad tijekom dana
  • mučnina i povraćanje koji mogu smanjiti apetit i uzrokovati gubitak težine
  • suhoću usta
  • bol u grlu i problemi s gutanjem

Gubitak apetita

Gubitak apetita je čest problem koji se javlja tijekom liječenja raka, a može trajati samo 1 ili 2 dana ili tijekom cijelog trajanja liječenja. Gubitak apetita mogu izazvati sama bolest, umor, stres, strah, depresija i tjeskoba, ali i nuspojave liječenja raka kao što su mučnina, povraćanje te promjene okusa ili mirisa hrane.

Evo kako si možete pomoći kod gubitka apetita:

  • Ako nemate apetita popijte tekućinu ili enteralni napitak.
  • Umjesto tri velika jedite pet ili šest malih obroka svaki dan.
  • Tijekom obroka pijuckajte male količine tekućine. Većina ljudi osjeća sitost ako jedu i piju u isto vrijeme. Ako želite više od malih gutljaja, popijte veće piće najmanje 30 minuta prije ili poslije jela.
  • Uzmite lagane grickalice kao što su krekeri s maslacem od kikirikija, orasi, granola pločice ili sušeno voće.
  • Pijte tekućinu tijekom dana, čak i kada ne želite jesti. Uz vodu birajte tekuće obroke kojima ćete unijeti dodatne kalorije i hranjive tvari kao što su svježe cijeđeni sokovi, juhe i razni shakeovi na bazi mlijeka ili sojina napitka.
  • Vježbajte, već lagana tjelovježba poput istezanja i kratke šetnje mogu potaknuti apetit.

Primjere recepata možete pronaći klikom na članak.

Neželjeni gubitak tjelesne mase

Evo kako kako si možete pomoći ako gubite na težini:

  • Planirajte svoju prehranu unaprijed. Nemojte preskakati obroke, jedite kad je vrijeme za jelo iako nemate apetita.
  • Uvrstite međuobroke u prehranu. Uz tri glavna obroka uvedite i 2-3 međuobroka. Međuobroci će vam pomoći da zadovoljite svoje dnevne energetske i nutritivne
    potrebe.
  • Konzumirajte hranu bogatu kalorijama i bjelančevinama.
  • Hrana u tekućem obliku je vrlo praktična jer ju je ponekad lakše konzumirati u odnosu na krutu hranu. Pripremajte si kašice i sokove od raznog voća, orašastih plodova,
    mlijeka, svježeg sira i kuhanih bjelanjaka.
  • Kada vam hrana ne odgovara konzumirajte gotove zamjene za obrok (enteralni napitak). Gotove enteralne napitke možete dobiti na recept ili ih kupiti u ljekarni. Ukusniji su ako ih pijete ohlađene te ih možete zamrznuti i jesti kao sladoled.

Primjere recepata možete pronaći klikom na članak.

Neželjeno dobivanje na težini

Iako nije uobičajeno, onkološki bolesnici mogu povećati tjelesnu masu tijekom liječenja. Bolesnici zbog opravdanog straha od gubitka tjelesne mase unose više energije od potrebne, što rezultira porastom količine masnog tkiva. Dobivanje na tjelesnoj masi može biti posljedica nakupljanja vode što može biti nuspojava lijekova, navode nutricionisti KB Dubrava.

Evo kako si možete pomoći ako dobivate na tjelesnoj masi:

  • Neka vaša prehrana obiluje svježim povrćem i voćem te cjelovitim žitaricama.
  • Smanjite unos masne i kalorične hrane. To uključuje pohano meso, pržene krumpiriće, grickalice, torte i kolače sa puno šećera ili slatkog vrhnja, itd.
  • Odabirite mliječne proizvode sa smanjenom količinom masti.
  • Povećajte unos ribe, pilećeg i purećeg bijelog mesa, a ograničite unos crvenog mesa.
  • Obratite pažnju na pripremu hrane. Kuhajte namirnice u vodi ili na pari (povrće), pirjajte meso na malo masnoće, a za pečenje koristite foliju ili vrećice za pečenje.
  • Jedite često i u malim porcijama.
  • Smanjite količinu soli (konzervirane namirnice, suhomesnati proizvodi). Tako ćete ublažiti problem zadržavanja vode u tijelu.
  • Budite tjelesno aktivni s obzirom na vlastite mogućnosti. Tjelesna aktivnost ubrzava metabolizam i troši kalorije.
  • Razgovarajte s liječnikom prije nego što se odlučite na redukciju tjelesne mase.
prehrana onkoloških pacijenata, prehrana za oboljele od raka
Shutterstock

Mučnina

Mučnina može biti nuspojava operacije, kemoterapije, biološke terapije i zračenja. Mučnina se može pojaviti i nekoliko dana nakon terapije te može biti popraćena povraćanjem. Zbog smanjenog unosa hrane, mučnina može onemogućiti unos vrijednih nutrijenata.

Evo kako si možete pomoći ako patite od mučnine:

  • Ako se mučnina javlja ujutro, neka prvi obrok bude lagan. Pojedite dvopek, čajne kekse ili krekere čim se probudite ujutro.
  • Jedite puno manjih obroka. Umjesto tri velika, obroke raspodijelite na pet do šest manjih obroka.
  • Važno je da ne preskačete obroke zato što osjećaj mučnine može biti intenzivniji kada ste gladni.
  • Tijekom obroka pijuckajte male količine tekućine. Mnogi se ljudi osjećaju puni ili napuhnuti ako jedu i piju u isto vrijeme.
  • Slušajte svoje tijelo i planirajte kada ćete jesti i piti. Neki ljudi se osjećaju bolje ako pojedu lagani obrok ili međuobrok prije terapije, a neki se osjećaju bolje ako dva do tri sata prije terapije ne pojedu ništa.
  • Odmorite se nakon obroka u sjedećem položaju jer ležeći položaj može potaknuti mučninu.
  • Opustite se prije svake terapije. U opuštanju mogu pomoći tehnike relaksacije kao što su tehnike dubokog disanja i meditacija, ali i čitanje ili slušanje glazbe – odaberite aktivnost koja vas opušta.
  • Vodite dnevnik i zapisujte nakon koje hrane i u kojim situacijama se javlja mučnina pa s bolničkim dijetetičarom ili nutricionistom razgovarajte o promjenama u prehrani koje će ublažiti osjećaj mučnine.

Promjene okusa i mirisa

Tijekom liječenja osjeti okusa i mirisa mogu oslabjeti ili se promijeniti pa određena hrana poput mesa može biti gorka ili imati okus sličan metalu dok neke namirnice mogu izgubiti svoj privlačan miris.

Evo kako si možete pomoći ako nastupe promjene okusa i mirisa:

  • Marinirajte namirnice jer tako možete poboljšati okus mesa, piletine ili ribe. Marinirane namirnice držite u hladnjaku sve dok ne počnete kuhati.
  • Poigrajte se začinima i pojačajte okus jelima začinskim biljem kao što su bosiljak, origano i ružmarin.
  • Konzumirajte namirnice i napitke od limuna, naranče i đumbira. No, ako imate problema s bolovima u grlu (osjećaj natečenosti) trebali biste izbjegavati kisele namirnice.
  • Ako imate metalni okus u ustima koristite plastični pribor za jelo ili jedite sa štapićima, a jela umjesto u metalnom spremajte u vatrostalnom posuđu.
  • Kako bi hrana imala bolji okus češće perite zube i čistite ih koncem.
  • Posjetite zubara koji će utvrditi jesu li promjene okusa ili mirisa izazvane nekim stomatološkim problemom.

Primjere recepata možete pronaći klikom na ovaj članak.

Zatvor (opstipacija)

Kemoterapija i razni lijekovi mogu izazvati opstipaciju koja se može javiti i ako ne pijete dovoljno tekućine, ne jedete hranu bogatu vlakana ili ste fizički manje aktivni. Možete imati bolnu stolicu i biti naduti, a sve to može izazvati i osjećaj mučnine. Sve mogu pratiti plinovi, grčevi u crijevima, podrigivanje i neugodan pritisak u rektumu.

Evo kako si možete pomoći ako patite od opstipacije (zatvora):

  • Pijte dovoljno tekućine, odnosno najmanje 8 čaša tekućine na dan.
  • Jedite hranu bogatu vlaknima. Vlakna su neprobavljivi sastojci hrane koji vežu vodu i tako povećavaju volumen stolice, omekšavaju je i potiču njezin prolazak kroz crijeva. Tako bi se na vašem jelovniku trebali naći mekinje, suho voće, kuhani bob i grah te tamnozeleno lisnato povrće poput blitve i špinata.
  • Budite fizički aktivni svaki dan, a odgovarajuću fizičku aktivnost odaberite uz pomoć nadležnog liječnika.

Proljev (dijareja)

Proljev se definira kao česte, meke ili vodenaste stolice, a javlja se kada hrana i tekućina prolaze kroz crijeva toliko brzo da tijelo iz namirnica ne može apsorbirati dovoljno hranjivih tvari, vitamina, minerala i vode. Proljev može biti blag ili težak i trajati kratko ili dugo, no česte stolice mogu uzrokovati dehidraciju pa obavijestite svog liječnika ako uočite bilo kakve promjene u pražnjenju crijeva. Naime, proljev može biti uzrokovan terapijom koju primate (zračenjem, kemoterapijom ili biološkom terapijom) uslijed koje može doći do oštećenja stanica u sluznici crijeva, ali infekcijama te antibioticima ako ih primate.

Evo kako si možete pomoći ako patite od proljeva:

  • Pazite da nadoknadite tekućinu koju tijelo gubi tijekom učestalog pražnjenja crijeva pa pijte puno tekućine, osobito oralne rehidracijske otopine kako biste nadoknadili vodu i elektrolite koje gubite proljevom. Uz vodu, možete piti i izotonične napitke, voćne sokove i nezalasađene čajeve.
  • Umjesto tri velika, glavna obroka jedite pet ili šest manjih obroka na dan.
  • Jedite hranu i tekućinu s visokim udjelom natrija i kalija zato što tijelo uslijed češćeg pražnjenja crijeva gubi te tvari. Nadoknadite ih jelima kao što domaće, nemasne juhe, kuhana riža i dvopek. Neka se na vašem jelovniku nađu i banane, domaći kompot od sušenih marelica te probiotički jogurt te kuhana piletina i krumpir.
  • Jedite jela sobne temperature umjesto vrućih i ohlađenih obroka.
  • Izbjegavajte hranu i pića koji mogu pogoršati proljev kao što su hrana bogata vlaknima, poput kruha od cjelovitog zrna pšenice i tjestenine, pića koja sadrže puno šećera, masnu i prženu hranu poput pomfrita i hamburgera, hranu i piće koje mogu izazvati plinove kao što su kuhani suhi grah i sirovo voće i povrće. Na jelovniku se ne bi trebali naći ni mliječni proizvodi, osim ako su s niskim udjelom laktoze ili bez laktoze, alkoholna pića, jaki začini poput papra, ljutih umaka, salse i čilija. Kod proljeva bi trebalo izbjegavati hranu i pića s kofeinom.
prehrana za oboljele od raka
Shutterstock

Suhoća usta

Kemoterapija i terapija zračenjem mogu oštetiti žlijezde koje stvaraju slinu pa se uslijed manje proizvodnje sline mogu javiti poteškoće sa žvakanjem i gutanjem hrane, a može uzrokovati i promjenu okusa hrane.

Evo kako si možete pomoći ako patite od suhoće usta:

  • Pijuckajte vodu pomalo tijekom cijelog dana. Tako ćete navlažiti usta što može pomoći i kod problema s gutanjem.
  • Uzimajte male zalogaje hrane i dobro ih prožvačite.
  • Birajte slatku, kiselu hranu ili napitke koji potiču lučenje sline, poput limunade i voćnih sokova.
  • Povremeno uzmite žvakaću gumu ili tvrdi bombon koji će potaknuti lučenje sline.
  • Izbjegavajte alkohol i kofein jer mogu dodatno isušiti usta.
  • Izbjegavajte hranu koja može izazvati ranice u ustima, odnosno jako ljute, kisele, tvrde ili hrskave namirnice.
  • Usne njegujte balzamom.
  • Ispirite usta svakih 1 do 2 sata. Pomiješajte 1/4 žličice soda bikarbone i 1/8 žličice soli s 1 šalicom tople vode i mućkajte nekoliko minuta. Zatim usta isperite običnom vodom.
  • Izbjegavajte tekućine za ispiranje usta koje sadrže alkohol zato što alkohol može dodatno isušiti usta.
  • Izbjegavajte duhanske proizvode i nemojte boraviti u prostorijama u kojima se puši.

Primjere recepata možete pronaći klikom na članak.

Ranice u ustima

Kemoterapija i zračenje mogu oštetiti stanice u sluznici usta i izazvati bolne ranice i afte u usnoj šupljini, ali i bol u desnima.

Evo kako si možete pomoći ako imate ranice u ustima:

  • Birajte mekanu hranu i pripremajte obroke koja se može lako žvakati kao što su hranjivi milkshakeovi i kajgana, ali i kuhano povrće koje ste dodatno smiksali.
  • Ako za ručak imate mljeveno meso ili ribu, namirnicu narežite na manje komade.
  • Uzimajte obroke koje možete smiksati u blenderu poput voćnih i povrtnih smoothijea.
  • Tekućinu pijte na slamčicu.
  • Bolne afte i ranice možete ublažiti pojedete li sladoled ili cuclajući kockice leda.
  • Izbjegavajte citruse i ukiseljeno povrće jer mogu nagristi ranice u ustima.
  • Izbjegavajte jake začine.
  • Izbjegavajte jako slanu hranu.
  • Izbjegavajte namirnice koje mogu razderati ranice u ustima poput krekera i čipsa.
  • Izbjegavajte alkohol u bilo kojem obliku pa i u tekućinama za ispiranje usne šupljine.
  • Ispirite usnu šupljinu od 3 do 4 puta dnevno. Pomiješajte 1/4 žličice sode bikarbone i 1/8 žličice soli s 1 šalicom tople vode. Mućkajte nekoliko minuta pa isperite običnom vodom.

Primjere recepata možete pronaći klikom na članak.

Otežano gutanje

Kemoterapija i zračenje mogu oštetiti sluznicu grla i izazvati upalu (ezofagitis). Pritom možete imati osjećaj knedle ili pečenja u grlu te posljedično probleme s gutanjem. Sve navedeno može otežati hranjenje i izazvati gubitak kilograma.

Evo kako si možete pomoći ako otežano gutate:

  • Umjesto tri velika, jedite pet do šest manjih obroka na dan.
  • Jedite kremaste i bistre juhe, mekano voće ili domaće voćne kompote, mlijeko i mliječne proizvode.
  • Birajte mekanu hranu koja se lako guta poput milkshakeova, kajgane i zobene kaše.
  • Izbjegavajte namirnice grube teksture poput krekera i čipsa jer mogu dodatno nadražiti grlo.
  • Hranu dobro raskuhajte i uzimajte manje zalogaje.
  • Obroke temperirajte na sobnu temperaturu, izbjegavajte jesti vruće.
  • Tekućinu pijte pomoću slamčice.
  • Izbjegavajte jake začine.
  • Izbjegavajte kiselu hranu kao što su rajčice i citrusi te citrusni sokovi.
  • Izbjegavajte alkohol i pušenje.

Primjere recepata možete pronaći klikom na članak.

Povraćanje

Povraćanje može biti uzrokovano terapijom koju primate zato što ovi tretmani oštećuju zdrave stanice u probavnom sustavu. Povraćanje mogu izazvati mirisi hrane, kretanje, ali i stres uoči terapije. Povraćanje, kao i mučnina, može se javiti odmah nakon terapije, ali 1 ili 2 dana kasnije.

Evo kako si možete pomoći ako imate problema s povraćanjem:

  • Nemojte ništa jesti i piti sve dok ne prestanete povraćati.
  • Čim povraćanje prestane, pobrinite se da nadoknadite gubitak tekućine pa tekućinu pijte malo po malo. To može biti rehidracijska otopina, voda ili nezaslađeni čaj.
  • Kada se povraćanje smiri i osjetite da možete da jesti, pokušajte s tekućom hranom kao što su kašice, izotonični napici pomoću kojih ćete povratiti izgubljene elektrolite.
  • Kad se budete osjećali bolje, možete polako uvoditi krutu hranu u jelovnik.
  • Jedite više manjih obroka, nemojte se forsirati.
  • Ako povraćanje postane ozbiljno i traje dulje od 1 ili 2 dana – kontaktirajte svog liječnika zato što povraćanje može izazvati dehidraciju.

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Klinička bolnica Dubrava

National Cancer Institute

National Cancer Institute II

Johns Hopkins Medicine