Kolesterol: uzroci, simptomi i liječenje povišenih masnoća u krvi
Saznajte kako najlakše sniziti visoki kolesterol
Tekst je revidirao doc. dr. sc. Ivan Pećin, dr. med., specijalist internist, specijalist endokrinologije i dijabetologije, Zavod za bolesti metabolizma KBC Zagreb
Što je kolesterol?
Kolesterol je voskasta tvar slična masti koja pomaže tijelu u stvaranju staničnih membrana, mnogih hormona i vitamina poput vitamina A, E i D. Kolesterol u krvi dolazi iz dva izvora, iz hrane životinjskog porijekla kao što su meso i mliječni proizvodi te iz jetre koja proizvodi sav kolesterol koji je potreban tijelu. Oko 20 posto ukupnog kolesterola u tijelu nastaje iz hrane, a oko 80 posto se sintetizira u jetri. Spomenute namirnice sadrže visoke razine zasićenih i nezasićenih masti, a te masti potiču jetru da proizvodi više kolesterola nego inače. Kolesterol nije topiv u vodi, a budući da je krvna plazma, koja čini oko 55 posto krvi, većim dijelom građena od vode, kako bi se krvlju prenosio do stanica kolesterol treba proteine. Zato kolesterol s proteinima stvara veze, kuglaste čestice koje se nazivaju lipoproteini.
Nekoliko je vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije komponente:
- lipoproteini niske gustoće (LDL)
- lipoproteini visoke gustoće (HDL)
Što je LDL kolesterol?
LDL (engl. low-density lipoprotein) je lipoprotein niske gustoće. Naziva se lošim kolesterolom zato što visoke razine LDL kolesterola u krvi doprinose stvaranju masnih naslaga u arterijama (ateroskleroza), što je povezano s većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
Što je HDL kolesterol?
HDL (engl. high-density lipoprotein) je lipoprotein visoke gustoće. Naziva se dobrim kolesterolom zato što djeluje kao čistač koji jedan dio lošeg (LDL) kolesterola iz arterija prenosi natrag u jetru u kojoj se razgrađuje i izlazi iz tijela. U masnoće u krvi ubrajaju se i trigliceridi, vrsta masnoća koje također unosimo hranom, a tijelo ih prerađuje, pohranjuje u masnim stanicama i prema potrebi koristi za energiju. Visoke razine kolesterola u krvi jedan su od glavnih čimbenika rizika za razvoj koronarne bolesti srca, te posljedično za srčani udar i moždani udar.
Što je hiperlipidemija?
Hiperlipidemija je stanje u kojem su povišene razine ukupnog kolesterola i kolesterola niske gustoće (LDL) kolesterola.
Što je dislipidemija?
Dislipidemija je stanje u kojem su povišene razine triglicerida i značajno snižena razina kolesterola visoke gustoće (HDL).
Što je porodična hiperkolesterolemija?
Porodična hiperkolesterolemija je nasljedni poremećaj metabolizma lipida kod kojeg su prisutne izrazito visoke koncentracije ukupnog kolesterola i lipoproteina niske gustoće (LDL). U Hrvatskoj 2023. godine počinje probir na porodičnu hiperkolesterolemiju pri upisu u prvi razred osnovne škole koji će biti sastavni dio sistematskog pregleda.
Kako prepoznati visoki kolesterol u krvi?
Visoki kolesterol u krvi je tihi problem i ne uzrokuje nikakve simptome. Mnogi ljudi ne znaju da imaju povišen kolesterol dok ne razviju ozbiljne komplikacije poput srčanog ili moždanog udara, pa je poznavanje vlastitog statusa kolesterola koji se određuje pretragama iz krvi iznimno važan korak u očuvanju zdravlja.
Rizični čimbenici za kolesterol u krvi
Na pojavu visokog kolesterola u krvi utječe niz čimbenika koji se dijele na one koje možemo kontrolirati, odnosno na promjenjive čimbenike te na nepromjenjive čimbenike na koje ne možemo utjecati.
U promjenjive čimbenike koji doprinose štetnim razinama kolesterola i triglicerida spadaju:
- tjelesna neaktivnost: vježbanje pomaže u povećanju dobrog (HDL) kolesterola
- nezdrava prehrana: prevelik unos zasićenih masti ili trans masti može dovesti do nezdravih razina kolesterola. Zasićene masti nalaze se u masnom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima. Transmasti se često nalaze u gotovoj hrani i grickalicama
- pretilost: osobe čiji indeks tjelesne mase (ITM) iznosi 30 ili više imaju veći rizik od visokog kolesterola, stoga je uz zdravu prehranu, održavanje zdrave tjelesne težine još jedan od ključnih faktora prevencije
- pušenje: pušenje snižava razine dobrog (HDL) kolesterola u krvi te uzrokuje nakupljanje katrana u arterijama, što pak olakšava nakupljanje kolesterola na stijenkama arterija
- alkohol: konzumiranje previše alkohola može povećati ukupnu razinu kolesterola
U nepromjenjive čimbenike spadaju:
- dob: nezdrav kolesterol mnogo je češći kod ljudi starijih od 40 godina. Starenjem jetra gubi sposobnost uklanjanja lošeg (LDL) kolesterola
- bolesti: visoke razine kolesterola mogu izazvati bolesti poput kronične bolesti bubrega, usporenog rada štitnjače (hipotireoza), dijabetesa i lupusa
- određeni lijekovi: lijekovi koji se koriste za liječenje akni, visokog krvnog tlaka, aritmije te imunosupresivi koji sprečavaju odbacivanje organa nakon transplantacije
- genetsko nasljeđe: genetski sklop može tijelu otežati uklanjanje lošeg (LDL) kolesterola iz krvi ili njegovu razgradnju u jetri. Porodična hiperkolesterolemija je najčešći nasljedni poremećaj metabolizma lipida koji obilježavaju izrazito visoke koncentracije ukupnog kolesterola i lošeg (LDL) kolesterola.
Dijagnosticiranje visokog kolesterola
Laboratorijski test iz krvi jedini je način za otkrivanje vrijednosti kolesterola u krvi.
Normalne vrijednosti kolesterola su:
- ukupni kolesterol niži od 5,0 mmol/l
- LDL kolesterol niži od 3,0 mmol/l
- HDL kolesterol viši od 1,0 mmol/l za muškarce, odnosno viši od 1,2 mmol/l za žene
Komplikacije visokog kolesterola
Starenjem, te uslijed loših životnih navika kao što su pušenje i prehrana bogata zasićenim masnim kiselinama, dolazi do oštećenja stijenki krvnih žila, a taj se proces naziva ateroskleroza. Na mjestima oštećenja s vremenom se formiraju naslage koje se nazivaju plakovima, koji mogu suziti krvnu žilu te tako smanjiti protok krvi i opskrbu organa kisikom i hranjivim tvarima. Na mjestima na kojima se plak nakupio mogu se zaglaviti ugrušci te zatvoriti krvnu žilu, te tako uzrokovati moždani ili srčani udar.
Najčešće komplikacije visokog kolesterola su:
- srčani udar: na mjestu pucanja plaka može se stvoriti krvni ugrušak, začepiti arteriju i blokirati protok krvi te izazvati srčani udar
- moždani udar: slično srčanom udaru, moždani udar nastaje kada krvni ugrušak blokira protok krvi u dijelu mozga
Liječenje visokog kolesterola
U slučaju da se laboratorijskim pretragama utvrdi da osoba ima povišene vrijednosti masnoća u krvi, potrebno ih je liječiti. S obzirom na to da je visoki kolesterol u većini slučajeva posljedica nezdravog načina života, zdrava prehrana, redovita tjelovježba, a prema potrebi i lijekovi, mogu pomoći u smanjenju visokog kolesterola.
Ovo su osnovni koraci liječenja visokog kolesterola (hiperlipidemije):
- pravilna prehrana: kao prvi i najvažniji korak u liječenju visokog kolesterola ističe se dijeta koje se osobe s povišenim vrijednostima kolesterola trebaju pridržavati doživotno
- fizička aktivnost: najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti na dan
Ako se nakon dva mjeseca pridržavanja dijete koju je propisao liječnik ne postigne željena vrijednost ukupnog kolesterola ili lošeg (LDL) kolesterola, tada se u liječenje uključuju i lijekovi za snižavanje kolesterola. U liječenju se najčešće koriste lijekovi koji se nazivaju statini koji blokiraju izgradnju kolesterola u jetri. Statine uzimaju i osobe koje su preboljele srčani udar, zato što se ovim lijekovima smanjuje rizik od ponovnog udara.
Dodatne preporuke:
- kako smanjiti loš kolesterol: kako bi se održavale zdrave vrijednosti lošeg (LDL) kolesterola u krvi, preporučuje se izbjegavati hranu s visokim udjelom zasićenih masti, kolesterola i dodatnih kalorija, redovito vježbati, održavati zdravu tjelesnu težinu te prestati pušiti
- kako povećati razine dobrog kolesterola: s obzirom na to da dobar (HDL) kolesterol ne može prenijeti sav loš (LDL) kolesterol u jetru, razine dobrog (HDL) kolesterola mogu se povećati redovitom tjelesnom aktivnošću u trajanju od najmanje 30 minuta na dan, prestankom pušenja, izbjegavanjem namirnica koje sadrže zasićene masti, regulacijom tjelesne težine, a prema potrebi i lijekovima
Pravila prehrane kod visokog kolesterola
Jela se što češće preporučuje spremati kuhanjem, po mogućnosti u posuđu predviđenom za kuhanje bez masnoće ili u pećnici uz što manje masnoća na papiru za pečenje.
Namirnice koje bi trebalo izbjegavati su:
- bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta
- punomasno mlijeko i mliječni proizvodi
- masni sirevi
- guste i krem juhe
- mekušci i plodovi mora poput škampi, dagnji i kamenica koji su bogati kolesterolom
- masno meso, osobito svinjetina i prerađevine poput salama, slanine i čvaraka
- margarin, maslac i svinjsku mast
- prženu hranu
- kekse, kolače, krekere
- grickalice poput čipsa i smokija
- masne umake poput majoneze
- sol
>> više o prehrani kod visokog kolesterola pročitajte ovdje
Hrana koja se preporučuje kod visokog kolesterola:
- prednost treba dati hrani bogatoj prehrambenim vlaknima (proizvodi od žitarica, posebice od cjelovitog zrna poput zobi, ječma i heljde
- grah, mahunarke
- fermentirani mliječni proizvodi s nižim udjelom mliječne masti
- povrće i voće: tamnozeleno lisnato povrće koje obiluje prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima poput blitve i špinata, voće i povrće bogato vitaminom C i beta karotenom kao što su naranče, brokula, paprika, kelj, mrkva i špinat te bobičasto voće, jabuke i marelice
- bistre juhe od mesa, povrća ili ribe
- bijelo meso (piletina, puretina bez kože)
- bijela i plava riba, posebice oslić, skuša i srdela
- kuhana nemasna govedina i junetina
- maslinovo ulje ili eventualno suncokretovo ulje
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
National Heart, Lung and Blood Institute