Koža ne skriva naše osjećaje. 'Kod prolaznog stresa koža blijedi, a kod dugotrajnog se može razviti psorijaza'

Prvi javni nastupi kod rijetko koga prođu bez rumenih obraza i pojačanog znojenja. Naša koža jednostavno ne skriva naše osjećaje. Sličnih situacija ima mnogo, no činjenica je da su koža i mozak povezani, a ta veza ide u oba smjera.

Upravo ta delikatna veza intrigira stručnjake desetljećima te je na njoj utemeljena posebna grana dermatologije, psihodermatologija koja se bavi istraživanjem takozvane osi mozak-koža.

“Koža će, kao naš najveći organ, uvijek reagirati na sve vanjske čimbenike koji na nju mogu djelovati. Osim na pretjerano djelovanje sunca, zagađenja i zračenja iz okoline, koža će odreagirati i na stresne situacije u koje naše tijelo, naglo ili kronično, biva uronjeno kao u vodu”, govori nam dermatologinja mr. Klaudija Šebetić, dr. med. iz zagrebačke Poliklinike Šebetić.

Kad se nakostriješimo od stresa

“Naglo će na stres koža odreagirati bljedoćom, znojenjem ili pak nakostriješenim dlačicama i sve će ove reakcije proći s prestankom naglog stresa. No, kronični stres djeluje dugotrajno te malo po malo ostavlja tragove na koži koji ponekad mogu ostati trajno vidljivi”, kaže.

Koža je, nastavlja liječnica, veliki osjetilni organ. “Ona putem osjetilnih tjelešaca informira mozak o tome što se s nama događa u vanjskom svijetu. Mozak zna ako smo pothlađeni ili pregrijani, ali i zna kada se ne osjećamo dobro u vlastitoj koži”, kaže dodajući da će se na koži doista ispisati svaki naš osjećaj.

Ali i obratno. Svako kožno stanje odrazit će se na naše osjećaje. “Na koži se može opaziti i najmanja sitnica poput prištića ili ogrebotine. Zato dugotrajni problemi na koži uvijek predstavljaju određeno psihološko opterećenje za pojedinca”, ističe naša sugovornica.

Slabi kožna barijera

To primjerice, govori dermatologinja, mogu biti akne u pubertetu koje predstavljaju veliko psihičko opterećenje za mladu osobu, a ponekad to mogu biti i dugotrajne kožne bolesti poput psorijaze. Stručnjaci navode da iznimno snažan utjecaj na kožu ima stres koji proživljavamo svaki dan te da u velikim količinama može ostaviti tragove na koži.

Liječnica nam je pojasnila što se tada zapravo događa. “Kronični stres aktivira niz upalnih medijatora u koži koji potiču upalne procese uslijed čega slabi kožna barijera. Oslabljena koža mijenja svoj pH te se pritom stvara podloga za razvoj dermatitisa i sekundarnih infekcija koje mogu biti bakterijske, virusne ili gljivične”, kaže.

Aktiviraju se neugodne dermatoze

“Koža je i imunološki organ, a kronični stres može promijeniti imunološku funkciju kože koja će također oslabiti”, napominje dermatologinja.

Zapnemo li u ovom začaranom krugu, kožna barijera će popustiti pod pritiskom, a tako riskiramo neugodne kožne promjene. “Oštećena kožna barijera vodi u dermatitise zato što koža više nije otporna na vanjske utjecaje. U težim slučajevima mogu se aktivirati i dermatoze koje su kao upisane u kožu, a tu se posebno ističe psorijaza”, pojašnjava dr. Šebetić.

Oštećenja izazvana stresom

Na osjetljivijim dijelovima, kao što su obrazi ili područje oko usana te na hrptu šaka, javljaju se prva oštećenja. “Izrazito je kritično stanje ako je koža oštećena na velikim površinama na kojima se razvio dermatitis”, ističe naša sugovornica.

U početku se kronični stres može očitovati kao suhoća kože i jaka osjetljivost na sve kozmetičke proizvode. Koža je iritirana i crveni se i na najmanji podražaj. “S obzirom na to da je kronični stres vrlo često povezan i s nesanicom, to dovodi i do izraženih tamnih podočnjaka ili podbuhlog izgleda lica”, govori nam liječnica.

Kod osoba koje su imale neki dermatološki problem, on se vrlo često u ovim situacijama znatno pogoršava. “Lice može djelovati starije, bore su izražajnije, a koža suha i dehidrirana. Svi dermatološki problemi se kompliciraju, može se pojaviti koprivnjača, odnosno urtikarija koja se uporno ponavlja na svu preporučenu terapiju”, otkriva dodajući da je vrlo često i ispadanje kose.

Srećom, postoji terapija za sve

Nadraženu, oštećenu i iritiranu kožu treba pažljivo tretirati. Prilikom pranja preporučuje se primjena blagih sredstava poput sindeta. “Ne preporučuju se jači pilinzi lica ili agresivniji postupci, kako koža lica ne bi pojačano reagirala crvenilom ili prištićima”, govori nam mr. Šebetić.

U njezi lica pomažu nježne dermokozmetičke kreme i serumi koji sadrže probiotike, a koji su novost u svijetu dermokozmetike. Za njegu tijela, dodaje liječnica, djelotvorni su losioni s dodatkom ureje, ceramida, hranjivih ulja i lipida. Na tržištu se posebno ističe EPTA PSO 50 PLUS, jedina krema s čak 50% ureje, koja je namijenjena nanošenju na plakovima zahvaćenu kožu cijelog tijela.

Moćno djelovanje

Eptadermova linija EPTA PSO sastoji se od pet proizvoda prilagođenih koži sklonoj ljuskanju, suhoći ili psorijazi čije sastojke možete provjeriti ovdje.

Eptadermova linija EPTA PSO sastoji se od pet proizvoda prilagođenih koži sklonoj ljuskanju, suhoći ili psorijazi. Njihov najvažniji sastojak upravo je ureja koja keratomodulirajućim djelovanjem dokazano utječe na diferencijaciju kože i povećanje lipida te hidracije.

Švicarskom kvalitetom obilježen je i proizvod EPTA PSO Nokti, jedini preparat na tržištu u obliku laka namijenjen jačanju i zaštiti noktiju sklonih ljuskanju. Cijela linija smije se koristiti uz dermatološku terapiju za oralno ili topikalno liječenje psorijaze, a u potpunosti je bez glutena, bez parfema i bez parabena.

Treba imati strpljenja

Na kraju, liječnica podsjeća na važnost suradnje sa stručnjacima. “Ne izbjegavajte susret s dermatologom pri pojavi simptoma. U slučaju kada je izraženo djelovanje stresa, psihičkih opterećenja i kože te obrnute situacije, kada dermatološki problem djeluje na psihičko stanje osobe, potrebno je zajedničko djelovanje dermatologa i psihologa kako bi se problem riješio. Nekada to nije moguće preko noći. Potrebno je vrijeme, a to zahtijeva strpljenje i pacijenta i liječnika i psihologa”, zaključuje mr. Šebetić.

Sadržaj nastao u suradnji s Pontus Pharmom.