Kvalitetan san jača otpornost na stres. Provjerite koliko vam je sna potrebno prema dobi

Gotovo svatko se u nekom trenutku života susreo s nesanicom. To je jedan od najčešćih poremećaja zbog kojih se obraćamo liječniku za pomoć. Uzroci su brojni – od svakodnevnih zbivanja, emocionalne angažiranosti, napetosti, stresnih situacija i bolesti do prekomjernog konzumiranja kofeina i nikotina, jet-laga, prevelike izloženosti tehnologiji, smjenskog rada te nedostatka tjelesne aktivnosti.

Posljednjih desetljeća znanstvenici istražuju vezu između sna i zdravlja. Jedno je sasvim jasno, kvalitetan san ima podjednako važan utjecaj na zdravlje, baš kao prehrana i tjelesna aktivnost. No, kao i u svemu, bitna je umjerenost.

Primjerice, jedna recentna studija je pokazala da premalo, ali i previše sna povećava rizik za razvoj pretilosti, hipertenzije, šećerne i kardiovaskularne bolesti. Ako kažemo da je umjerenost ključ zdravlja, što to znači kada govorimo o spavanju?

Koliko nam je sna potrebno

Prema preporukama američke Nacionalne zaklade za spavanje (engl. National Sleep Foundation), u prosjeku je potrebno najmanje sedam, a najviše devet sati sna svake noći. No, prema njihovim smjernicama, određene dobne skupine ipak trebaju malo više sna. Riječ je, naravno, o najmlađima kojima je san ključan faktor razvoja. U nastavku su preporučeni rasponi trajanja sna prema dobi.

Važnost sna

Dok spavamo, tijelo prolazi kroz različite faze, a svaka je izuzetno važna za kvalitetan odmor. Razlikujemo dvije faze površnog spavanja (faze I i II), dvije faze dubokog spavanja (faze III i IV) te REM fazu. Prva faza traje oko sedam minuta, tada je san još lak pa nas može probuditi i najmanji šum.

U toj se fazi registriraju spore aktivnosti mozga, takozvani theta valovi, usporavaju se disanje i rad srca, a mišići cijelog tijela se počinju opuštati.

U drugoj fazi registriraju se takozvana vretena, ona traje oko 25 minuta tijekom kojih se otkucaji srca i disanje još više usporavaju, snižava se tjelesna temperatura te je sada manje vjerojatno da će se spavač probuditi.

Faze dubokog sna

U trećoj fazi tijelo polako upada u dubok san. Tada mozak stvara takozvane spore delta valove i tijelo je u toj fazi potpuno mirno. Kako mozak proizvodi više delta valova, tako upadamo u najvažniju, fazu obnavljajućeg sna. Ova je faza iznimno važna zato što omogućuje tijelu da se kvalitetno odmori. Tijekom ove faze obnavljaju se tkivo i mišići, potiče rast i razvoj te rad imunološkog sustava.

Već nakon 90 minuta nakon što utonete u san, tijelo upada u takozvani REM fazu (eng: Rapid Eye Movement), kad se javljaju brzi sinkronizirani pokreti očiju po kojima je i dobila ime. Mozak je u ovoj fazi iznimno aktivan i tada zapravo sanjamo. Znanstvenici smatraju da ova faza sna ima važnu ulogu u razvoju centralnog živčanog sustava u novorođenčadi, što objašnjava potrebu malih beba za snom.

Utjecaj sna na organizam

Nakon četvrte faze, ciklus spavanja se ponavlja i taj je dio odmora iznimno važan zato što olakšava proces učenja, rješavanja kompleksnih problema, obrade i pamćenja novih informacija, ali i sposobnost koncentracije.

Također, kvalitetan san pozitivno utječe na raspoloženje te povećava mentalnu i emocionalnu otpornost na stres. Znanstvenici smatraju da se možemo kvalitetno odmoriti samo ako spavamo dovoljno dugo da prođemo kroz sve faze sna i to u nekoliko ciklusa.

Higijena sna

Manjak sna može direktno utjecati na naše raspoloženje, a neki od najčešćih znakova po kojima možemo prepoznati da loše spavamo su nemogućnost koncentracije, zaboravljivost, manjak energije i promjene raspoloženja.

Prvi korak ka kvalitetnijem spavanju je uvođenje higijene sna, što zapravo znači odlazak na spavanje svaki dan u isto vrijeme, izbjegavanje obilnog večernjeg obroka koji može izazvati neugodne probavne probleme te poremetiti san, ali i alkohola, kofeina i nikotina.

Pomoć iz prirode

Pritom nemojte zanemariti moć prirode. Suvremena medicina prepoznala je terapijsku vrijednost biljaka i njihov pozitivan utjecaj na zdravlje. Razvojem suvremene fitoterapije nastao je Persen, biljni pripravak koji sadrži sinergijsku kombinaciju valerijane, matičnjaka i lista paprene metvice.

No, zašto baš ove tri biljke? Združenim djelovanjem ovih biljaka ublažavaju se svi potencijalni kradljivci dobrog sna. Valerijana je najpoznatiji biljni sedativ koji se koristi za ublažavanje simptoma stresa, napetosti i nesanice, matičnjak ima umirujuće djelovanje, smanjuje nadutost, pospješuje probavu te pomaže kod nesanice dok metvica opušta mišiće probavnog sustava, pospješuje probavu i rad jetre.

Dakle, ako želite ostati zdravi i odmorni, ključno je da se dobro naspavate. Iako nas užurbani tempo, pritisci svakodnevice te osjećaj ugroženosti, nezadovoljstva i straha u tome često mogu omesti, važno je okrenuti se prirodnim rješenjima.

Sadržaj nastao u suradnji s Persenom.