Limfociti: što uzrokuje povišene, a što snižene limfocite?

Tekst je revidirala Branislava Čilić, dr. med., specijalist obiteljske medicine

---

Što su limfociti?

Limfociti su podvrsta bijelih krvnih stanica (leukocita). Oko 20 do 40 posto bijelih krvnih stanica čine limfociti. Limfociti su sastavni dio imunološkog sustava koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih uzročnika bolesti. Limfociti pomažu imunološkom sustavu da zapamti svaki antigen s kojim dođe u kontakt. Antigeni su tvari koje potiču organizam na stvaranje posebnih protutijela (antitijela). Nakon kontakta s antigenima neki se limfociti pretvaraju u memorijske stanice. Kad memorijske stanice ponovno naiđu na antigen, one ga prepoznaju i brzo reagiraju. Tako se, primjerice, stvara trajni imunitet nakon preboljenja infekcija kao što su ospice ili vodene kozice. Limfociti su zapravo imunološke stanice.

Gdje nastaju limfociti?

Imunološki sustav sastoji se od zamršene mreže imunoloških stanica, limfnih čvorova, limfnog tkiva i limfnih organa. Limfociti se razvijaju u koštanoj srži nakon čega sazrijevaju i izlaze u krvotok. Zreli limfociti nalaze se u krvi i svim dijelovima limfnog sustava. Neki limfociti putuju do timusne (prsne) žlijezde i postaju T stanice. Ostali limfociti putuju do limfnih čvorova i organa i postaju B stanice.

Postoje dvije glavne vrste limfocita:

• T limfociti (T stanice): kontroliraju odgovor imunološkog sustava te služe u obrani organizma od virusa i bakterija, te mogu djelovati i protiv tumorskih stanica
• B limfociti (B stanice): B stvaraju antitijela koja napadaju viruse i bakterije

Kako T-stanice i B-stanice rade?

Iako imaju različite uloge u imunološkom sustavu, T stanice i B stanice rade zajedno. T stanice sudjeluju u uklanjanju zaraženih stanica i kontroliraju imunološki odgovor tijela na strane tvari. Većina T stanica treba pomoć drugih imunoloških stanica da se aktiviraju. Nakon što se T stanice aktiviraju, one se množe i specijaliziraju u različite vrste T stanica.

Vrste T stanica:

• citotoksične T stanice: vežu se za antigene na zaraženim ili abnormalnim stanicama. Zatim ubijaju zaražene stanice praveći rupe u njihovim staničnim membranama i umetanjem enzima u stanice.
• pomoćne T stanice: pomažu drugim imunološkim stanicama. Primjerice, neke pomoćne T stanice pomažu B stanicama u stvaranju antitijela protiv uzročnika bolesti dok neke pomažu aktivirati citotoksične T stanice.
• regulacijske T stanice: ove supresorske stanice stvaraju tvari koje pomažu zaustaviti odgovor imunološkog sustava na napad. Ponekad sprečavaju pojavu štetnih reakcija.

Na površini B stanica nalaze se receptori na koje se vežu antigeni. B stanice uče prepoznati različite antigene te proizvode specifična antitijela za napad na svaki od njih.

B stanice reagiraju na antigene na dva načina:

• primarni imunološki odgovor: kada se antigen veže za receptor, B stanice se stimuliraju. Neke B stanice se pretvaraju u memorijske stanice. Ostale B stanice se mijenjaju u plazma stanice. Plazma stanice stvaraju antitijela specifična za određeni antigen koji ih je stimulirao. Proizvodnja dovoljne količine tog specifičnog antitijela može potrajati nekoliko dana.
• sekundarni imunološki odgovor: ako B stanice ponovno naiđu na isti antigen, memorijske stanice ga pamte i množe se. One se pretvaraju u plazma stanice i brzo proizvode odgovarajuća antitijela.

Normalne razine limfocita

Razine limfocita variraju ovisno o dobi, rasi, spolu, nadmorskoj visini i načinu života. Normalne vrijednosti limfocita za odrasle muškarce i žene kreću se između 1,19 do 3,35.

Povišeni limfociti

Povećani broj limfocita naziva se limfocitoza i obično je posljedica infekcije ili bolesti. Naime, s obzirom na to da limfociti pomažu u borbi protiv bolesti, normalno je vidjeti privremeni porast limfocita nakon infekcije. Ipak, limfocitoza može predstavljati ozbiljniju bolest ili stanje, poput raka krvi ili kronične infekcije zato što tijelo ponekad proizvodi dodatne limfocite kako bi pomoglo u borbi protiv infekcija i raznih bolesti.

Simptomi povišenih razina limfocita su:

• natečeni limfni čvorovi
• noćno znojenje
• vrućica
• bolovi u trbuhu
• gubitak apetita
• kratkoća daha

Povišene vrijednosti leukocita mogu biti posljedica:

• općih bakterijskih infekcija
• alergijskih bolesti (povećan broj eozinofila)
• trudnoće i porođaja
• virusnih hepatitisa
• sifilisa
• HIV-a ili AIDS-a
• mononukleoze
• tuberkuloze
• nedovoljno aktivne štitnjače (hipotireoze)
• raka kostiju
• raka limfnih čvorova
• raka krvi

Sniženi limfociti

Smanjeni broj limfocita naziva se limfopenija. Ako imate nizak broj limfocita pod povećanim ste rizikom od infekcije. Glavni faktor rizika za limfopeniju je loša prehrana. Infekcije, bolesti, lijekovi i drugi čimbenici također povećavaju rizik od limfopenije. Gripa ili druge blage infekcije mogu uzrokovati limfocitopeniju, no ona može biti uzrokovana i ozbiljnijom bolešću ili stanjem. Najčešća infekcija koja može dovesti do limfopenije je HIV (virus humane imunodeficijencije), koji uzrokuje AIDS. Simptomi limfopenije mogu varirati od blagih do ozbiljnih te ovise o težini limfopenije kao i o njezinom trajanju.

Simptomi sniženih vrijednosti limfocita:

• česte infekcije, poput prehlade ili upale pluća
• neobične infekcije uzrokovane mikrobima, gljivicama ili parazitima koje rijetko uzrokuju probleme ljudima koji imaju zdrav imunološki sustav
• dugotrajne infekcije, poput tuberkuloze
• abnormalni krajnici
• natečeni limfni čvorovi
• kožna stanja kao što su alopecija (iznenadni gubitak kose), ekcem, piodermija (izbočine na koži koje se pretvaraju u natečene, otvorene rane), blijeda koža, žutica (žutilo kože i očiju ), modrice i ranice u ustima
• uvećana slezena

Smanjene vrijednosti leukocita mogu biti posljedica:

• virusnih bolesti
• HIV-a ili AIDS-a
• tuberkuloza ili trbušnog tifus
• bolesti krvi kao što je Hodgkinova bolest
• autoimune bolesti kao što je lupus
• liječenja zračenjem ili kemoterapijom

Liječenje ovog stanja ovisi o uzroku i njegovoj ozbiljnosti. Ako se osnovno stanje uspješno liječi, limfopenija će se vjerojatno poboljšati.

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Cleveland Clinic

National Heart, Lung and Blood Institute

Mayo Clinic