Pitanje zdravlja

Može li nam koronavirus promijeniti osobnost?

Postalo je jasno da su mogući ozbiljni neurološki problemi uzrokovani covidom

Brain research. Vector illustration Eps10 file. Global colors. Text and Texture in separate layers.
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Na vrhuncu zaraze koronavirusom u New Yorku, početkom 2020.godine, vrlo cijenjena liječnica hitne pomoći Lorna Breen umrla je izvršivši samoubojstvo. Dr Breen je smatrana vrlo organiziranom i energičnom osobom, bez povijesti mentalnih bolesti. Ali to se promijenilo nakon što se Breen zarazila koronavirusom, piše National Geographic.

Liječnica se zarazila u ožujku 2020. godine, a poslije 10 dana vratila se na posao, zbunjena, neodlučna i iscrpljena. Obitelj je shvatila da nešto ozbiljno nije u redu. Doveli su je kući i prijavila se na psihijatrijski odjel Sveučilišta Virginia. Ubrzo nakon što je puštena, Breen se ubila. “Preboljela je covid i vjerujem da joj je to promijenilo mozak”, rekla je njezina sestra za NBC.

U to su vrijeme liječnici saznali da novi virus ne cilja samo pluća i srce. “Ljudi su stizali u bolnice s teškom depresijom, halucinacijama ili paranojom, a tek je onda utvrđeno da su pozitivni na novi virus”, kaže Maura Boldrini, neuroznanstvenica i psihijatrica iz Medicinskog centra Irving na Sveučilištu Columbia.

‘Moždana magla’

Sada, dvije godine nakon pandemije, postalo je jasno da se neurološki problemi uzrokovani covidom mogu zadržati ili intenzivirati. Nakon oporavka od virusa, alarmantan broj pacijenata ostaje obavijen “moždanom maglom”, pate od tjeskobe ili depresije, ne mogu razumno razmišljati ili zadržati uspomene, mumljaju riječi. Nisu svi s ovim simptomima bili hospitalizirani, neki su imali tek blage infekcije.

Danas su ovi neurološki problemi utvrđeni element sindroma poznatog kao “dugi covid” koji uključuje najmanje 203 simptoma, u 10 organskih sustava. Boldrini napominje da neki simptomi dugog covida odražavaju simptome uzrokovane raznim kroničnim stanjima koja mijenjaju mozak i osobnost, kao Alzheimer, Parkinson i Huntingtonova bolest.

Iako se malo zna o mehanizmima iza mnogih od ovih simptoma, znanstvenici sve više vjeruju da ključnu ulogu ima upala. Uz covid, nekontrolirani imunološki odgovor mogao bi trajno oštetiti ili uništiti moždane stanice. A tada više nismo ista osoba.

Zaraženi su imali kognitivne probleme

“Mozak je važan u definiranju tko smo. To je naš ego, sve vezano uz naš identitet” kaže Ann McKee, neurologinja sa Sveučilišta u Bostonu. Osnovna osobnost je obično konstantna tijekom odraslog života, stanja koja ometaju funkciju mozga mogu izazvati ekstremne promjene u osobnosti, a sve je više dokaza da se to događa nekim ljudima koji obole od koronavirusa.

Neki oboljeli razvili su impulzivno ili iracionalno ponašanje i potrebno im je psihijatrijsko liječenje. Kod nekih pacijenta psihoza vremenom prođe. Ali nitko ne zna koliko takvi simptomi mogu potrajati. Studija na 395 ljudi pokazala je da je 91 posto zaraženih covidom imalo kognitivne probleme, umor, depresiju, anksioznost, probleme spavanja ili se borilo s rutinskim aktivnostima, šest mjeseci nakon oporavka.

Poznato je da mnogi virusi mogu izazvati pustoš u mozgu. Boldrini je ispričala što se dogodilo u prvim danima epidemije AIDS-a prije nego su bili dostupni antivirusni lijekovi koji su blokirali repliciranje patogena i smanjili virusno opterećenje. Ljudi koji su imali AIDS često su bili paranoični, patili od halucinacija, problema s pamćenjem i koncentracijom.

Slične posljedice kao kod traumatskih ozljeda mozga

Mnoge promjene u ponašanju koje se mogu vidjeti kod dugog covida odražavaju se i kod traumatskih ozljeda mozga nastalih u prometnoj nesreći ili u kontaktnim sportovima, kao ragbi. Oštećenje prednjih režnjeva koji se nalaze iza čeonih kostiju može narušiti izvršno funkcioniranje, organiziranje, planiranje ili izvršavanje više zadataka. Pamćenje i samosvijest mogu otklizati, a pacijenti nisu ni svjesni što su izgubili. Neki ljudi koji imaju ozljede glave znaju izgubiti emocionalnu kontrolu.

Većina neuroloških manifestacija infekcije koronavirusom rezultat je neizravnih učinaka zbog upale ili imunološke reakcije. Čini se da upala ometa metabolizam mozga. Znanstvenici sumnjaju da taj proces prekida protok serotonina i potiče tijelo da umjesto toga proizvodi tvari koje su otrovne za neurone.

“Moždana magla ima puno smisla kada sam vidjela da je došlo do gubitka neurona zbog covida” kaže Boldrini. Otkrili su i oštećenje medule koja kontrolira disanje i kretanje. Boldrini kaže da nastavljaju ispitivati i druge regije mozga u potrazi za mogućim oštećenjima. Drugi znanstvenici pronašli su dokaze oštećenja tkiva, tanji korteks i gubitak sive tvari kod ljudi pozitivnih na virus. Kod hospitaliziranih pacijenata uočava se veći kognitivni pad.

Virus smanjuje protok krvi u neurone

Osim što izaziva upalu virus može i direktno zaraziti moždane stanice. Glavne vrste stanica u mozgu osjetljive na infekciju su ključne potporne stanice, astrociti, kažu znanstvenici s UC San Francisco.

Ove stanice, oblika zvijezde, kojih ima u mozgu i leđnoj moždini, reguliraju način na koji neuroni komuniciraju, osiguravaju netaknutu barijeru između mozga i ostatka tijela i još puno toga. Inficirani astrociti mogu funkcionirati drugačije i možda neće održati svoju ulogu u zdravoj homeostazi mozga.

Virus covida može smanjiti i protok krvi u neurone sužavanjem kapilara ili ometanjem njihove funkcije, a to može objasniti zašto izaziva moždane udare, izgladnjivanjem kisika u mozgu. Ipak, ostaje još puno pitanja kako spriječiti da virus izazove kognitivna oštećenja. Ključno je ne dopustiti imunološkom sustavu da se bori predugo i preagresivno.

Nove spoznaje o mozgu

Za sprječavanje pretjerane imunološke reakcije koriste se razni lijekovi kao remdesivir i dva nova oralna antivirusna lijeka proizvođača Merck i Pfizer. Oni zaustavljaju razmnožavanje virusa što može spriječiti preaktivan imunološki odgovor.

Postoje i neki drugi lijekovi koji se koriste za moduliranje imunološkog odgovora. Razumijevanje kako covid utječe na mozak može imati daleko šire implikacije.

Boldrini se nada da će ova bolest, koliko god razorna bila, pomoći da bolje razumijemo kako mozak radi, prenosi National Geographic.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu