Najčešće pogreške koje ljudi rade kada liječe manje ozljede: opekline se ne smiju mazati maslacem

Maslac može sadržavati bakterije koje mogu izazvati infekciju

FOTO: Shutterstock

Iako se tamo osjećamo najsigurnije, najveći broj ozljeda događa se upravo u domu. Uz padove, opekline i porezotine spadaju u desetak najčešćih ozljeda koje vrebaju kod kuće. A popis je poduži. Vrela juha na štednjaku, vruća pećnica, pegla ili roštilj samo su neki od izvora topline koji mogu izazvati opekline.

U domu su česti i lomovi, uganuća, nehotične porezotine koje nastaju tijekom kuhanja ili radova u vrtu, ali i ogrebotine koje su neizostavan dio odrastanja svih mališana. Dok je saniranje ozbiljnijih ozljeda poput lomova i uganuća bolje prepustiti liječnicima, za manje ozljede često nije potrebno juriti na hitnu. Pritom ipak treba paziti kako se koja ozljeda tretira zato što i najmanja pogreška može imati ozbiljne posljedice. Evo na što treba pripaziti kod liječenja opeklina i ogrebotina.

Kako prepoznati opasnu opeklinu?

Važno je znati da se prema dubini oštećenja tkiva opekline dijele na one prvog, drugog i trećeg stupnja, što je ključan orijentir u njihovu liječenju.

Podjela opeklina prema dubini oštećenja tkiva:

  • opekline prvog stupnja: riječ je površinskim opeklinama koje zahvaćaju gornji sloj kože (epidermu). Ako se na opečenom mjestu ne stvore plikovi, te ako se tretira pravilno, zahvaćeni dio kože dobro zarasta. Primjer takvih opeklina su opekline od sunca te one izazvane manjim nezgodama u kući, a karakteriziraju ih suhoća i crvenilo zahvaćenog područja kože koje može biti bolno. Iako su dugotrajna oštećenja tkiva rijetka, na zahvaćenim mjestima koža jedno vrijeme može biti tamnija ili svjetlija.
  • opekline drugog stupnja: riječ je o djelomično dubokim opeklinama koje zahvaćaju epidermu i djelomično dermu. Mjesto opekline je crveno i prekriveno plikovima, te može biti natečeno i jako bolno. Iako se u većini slučajeva dobro liječe, izazovi u liječenju su veći ako je zahvaćena velika površina.
  • opekline trećeg stupnja: riječ je o dubokim opeklinama koje uništavaju sve slojeve kože te kod kojih dolazi do oštećenja mišića i tetiva. Vrlo često se gubi osjećaj boli zato što na području opekline dolazi i do oštećenja živčanih završetaka. Područje kože zahvaćeno opeklinom je sjajno, blijedo ili pougljenjeno pa je takve opeklino potrebno hitno liječiti.

Dermatolozi ističu da se opekline koje zahvate 10 posto tijela djeteta i one koje zahvate od 15 do 20 posto tijela odrasle osobe smatraju teškim ozljedama te zahtijevaju hospitalizaciju i opsežnu rehabilitaciju dok se one blažeg oblika mogu jako dobro zbrinuti i kod kuće.

Opeklina se ne liječi maslacem

Iako su blage, dermatolozi ističu da, ako se ne tretiraju pravilno, opekline prvog stupnja mogu biti poprilično bolne te da na opečenom mjestu mogu zaostati ožiljci. Iako se većina opeklina prvog stupnja može liječiti kod kuće, važno je znati što činiti.

Jedna od najčešćih pogrešaka koju ljudi rade je posezanje za “narodnim lijekovima”, pa mnogi manje opekline liječe maslacem, što može biti opasno. Naime, maslac može sadržavati bakterije, pa ako se nanese na oštećenu sluznicu kože može izazvati infekciju.

Puno bolja opcija su proizvodi na bazi vazelina poput Jecol masti obogaćene aktivnim sastojcima ribljeg ulja koji pospješuju obnavljanje kože i potiču cijeljenje blažih kožnih oštećenja.

Pravila zbrinjavanja blažih opeklina:

  • Opeklinu desetak minuta polijevajte hladnom vodom ili dok bol ne prestane.
  • Zatim pažljivo i nježno uklonite nakit i odjeću.
  • Opeklinu dva do tri puta na dan njegujte proizvodom na bazi vazelina koji će ublažiti nadraženost te ubrzati regeneraciju kože.
  • Nemojte nanositi maslac na opeklinu zato što zbog potencijalne kontaminacije bakterijama riskirate infekcije.
  • Ako se stvore mjehurići, pustite ih da zacijele sami, nemojte ih bušiti.
  • Pokrijte opeklinu sterilnim zavojem.
  • Prema potrebi, uzmite lijekove protiv bolova poput ibuprofena ili paracetamola koji će ublažiti bol i upalu.
  • Nakon što opeklina zacijeli, zaštitite zahvaćeno područje odjećom i kremom za sunčanje sa zaštitnim faktorom 30 ili većim kako biste ublažiti zacjeljivanje zaostalih ožiljaka.

I male ogrebotine se mogu inficirati

Dok su stariji članovi obitelji skloniji padovima i opeklinama, najmlađi ukućani skloniji su razderotinama i ogrebotinama, osobito s dolaskom toplijih dana.

Dječju igru često prekidaju suze izazvane krvavim koljenima i razderanim dlanovima. Koliko god bile stresne po dijete i roditelje, plitke ogrebotine se mogu zbrinuti bez odlaska liječniku. Iako ovakve ozljede nužno ne moraju jako krvariti, mogu se inficirati ako se adekvatno ne očiste i ne zaštite.

Važnost čistoće ruku

Dječja koža je tanka i nježna te pri padovima lako puca. Takve površinske ozljede, koje mogu i krvariti, treba pažljivo očistiti. Pritom treba paziti i na čistoću svojih ruku koje je potrebno oprati sapunom i vodom.

Budući da roditelje ovakve nezgode često snađu u obližnjem parku, u nedostatku sapuna i vode od pomoći može biti i dobar antiseptik koji uništava bakterije i njihov rast. Pritom je dobro imati pri ruci višenamjensko dezinfekcijsko sredstvo kao što je Dermospray, koje se kasnije može iskoristiti i za dezinfekciju djetetove ozljede.

Kako sanirati sitne ogrebotine?

Sitne ogrebotine prvo treba pregledati te ukloniti strana tijela poput kamenčića i pijeska kako bi se spriječile infekcije. Zatim ranu treba dobro isprati čistom vodom i pošpricati antiseptičkim sredstvom, pa zaštititi flasterom, gazom ili zavojem.

Također, ranu treba redovito čistiti i pregledavati. Ako se pojave crvenilo ili gnoj, to znači da je došlo do upale, te u tom slučaju s djetetom valja otići liječniku.

Kućna ljekarna

S obzirom na to da ne možemo spriječiti baš sve ozljede, svako domaćinstvo bi trebalo imati svoju malu kućnu ljekarnu s najnužnijim lijekovima i potrepštinama za pružanje prve pomoći.

Kućna ljekarna bi trebala sadržavati:

  • analgetike: lijekove protiv bolova
  • antipiretike: lijekove za snižavanje tjelesne temperature
  • sirup protiv kašlja
  • pastile za grlobolju
  • fiziološku otopinu ili dekongestive u spreju ili kapi za začepljen nos
  • probiotike za regulaciju crijevne flore
  • prašak s elektrolitima za nadoknadu izgubljenih minerala uslijed povraćanja
  • antiseptik, sredstvo koje sprječava rast i razvoj mikroorganizama
  • flastere, sterilne gaze, komprese i zavoje
  • mast koja pospješuje zacjeljivanje kože uslijed opeklina
  • prema potrebi lijekove za kronične bolesti i alergije

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Adrialab.