Nealkoholna masna bolest jetre: uzroci, simptomi i liječenje masne jetre

Imamo i primjer jelovnika kod nealkoholne masne jetre

PišeIvna Bobanac

FOTO: Shutterstock

PišeIvna Bobanac 08. 05. 2023.

Tekst je revidirao prim. dr. sc. Hrvoje Iveković, dr. med., specijalist internist, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije, Centar za ekspertnu medicinu

Što je nealkoholna masna jetra?

Jetra je jednim dijelom satkana od masti, uglavnom pohranjenih u obliku triglicerida. Ove masti pohranjene u jetri, služe kao energija koja će se osloboditi za potrebe metabolizma u onim slučajevima kada nema adekvatnog vanjskog unosa energije (hrane). Međutim, ako 5 posto ukupne težine jetre čini mast, to se smatra masnom jetrom (steatoza).

Nealkoholna masna bolest jetre (engl. non-alcoholic fatty liver disease – NAFLD,) je stanje koje karakterizira nakupljanje masti u jetri u obliku triglicerida, kod osoba koje ne konzumiraju velike količine alkohola. U nazivu bolesti i njenoj definiciji ističe se nekonzumiranje veće količine alkohola. Naime, masna bolest jetre može postojati, i kod alkoholne bolesti jetre (engl. alcoholic liver disease – ALD), međutim bitna razlika je u mehanizmu nakupljanja viška masnoće. Dok je kod alkoholne bolesti jetre konzumacija alkohola glavni uzročnik nakupljanja masnoća, kod nealkoholne bolesti masne jetre vodeći uzročnici nakupljanja masti u jetri su nezdrave životne navike – nedovoljna tjelesna aktivnost i prehrana bogata kalorijama. Nealkoholna masna bolest jetre je bolest najčešće je prisutna kod osoba s metaboličkim sindromom, koji obuhvaća pretilost, šećernu bolest, povišeni krvni tlak i povišene razine masnoća u krvi.

Nealkoholna bolest masne jetre jedan je od najčešćih uzroka kronične bolesti jetre, te najbrže rastuća bolest probavnog sustava. Većina ispitivanja o učestalosti nealkoholne masne bolesti jetre provedena je u SAD-u te prema tamošnjim podacima nealkoholna masna bolest jetre pogađa između 20 i 25 posto ljudi. Također, nealkoholnu masnu jetru ima između 50 i 70 posto osoba sa šećernom bolešću tipa 2 te između 50 i 90 posto pretilih ljudi. Primjerice, nealkoholnu masnu bolest jetre ima 85 posto osoba koje imaju pretilost 3. stupnja.

NAFLD može biti bezopasna, ali progresija bolesti u nekim slučajevima može uzrokovati upalu jetre i oštećenje jetrenih stanica, što se naziva nealkoholni steatohepatitis (engl. non-alcoholic steatohepatitis – NASH). Nealkoholni steatohepatitis može dovesti do fibroze jetre (nakupljanje vezivnog tkiva u jetri) i u konačnici do ciroze jetre, što je ozbiljno stanje koje može ugroziti život.

Nealkoholne masna jetra simptomi

Nealkoholna bolest masne jetre nema specifičnih simptoma. Međutim progresijom bolesti (osobito u fazi fibroze i ciroze), pojavljuju se simptomi koji upućuju na bolest jetre, poput:

umor
slabost
gubitak tjelesne težine
gubitak apetita
mučninu
bolove u trbuhu
paukolike krvne žile
pojavu žutice (koža i bjeloočnice poprimaju žutu boju)
svrbež kože
nakupljanje tekućine i oticanje nogu (edem)
nakupljanje tekućine i oticanje trbuha (ascites)
zbunjenost

Rizični čimbenici nealkoholne masne jetre

U uvodu je spomenuto da je nealkoholna masna bolest jetre češća kod ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretili, kod osoba koje imaju dijabetes, visok kolesterol ili visoke trigliceride. Brzi gubitak težine i loše prehrambene navike također mogu dovesti do nealkoholne bolesti masne jetre.

povišene vrijednosti kolesterola i triglicerida u krvi
metabolički sindrom
policistični jajnici
apneja
hipotireoza
hipopituitarizam (djelomični ili potpuni gubitak funkcije prednjeg režnja hipofize)
šećerna bolest tip 2

Dijagnosticiranje nealkoholne bolesti masne jetre

S obzirom na to da je nealkoholna bolest masne jetre u pravilu asimptomatska, odnosno ne pokazuje jasne simptome u ranoj fazi, najčešće se otkriva slučajnim nalazom povišenih jetrenih enzima u laboratorijskim nalazima ili slučajnim nalazom steatoze jetre slikovnim metodama. Pritom je potrebno isključiti istodobnu prisutnost drugih uzroka bolesti jetre (virusni hepatitisi, autoimune, toksične i druge metaboličke bolesti), dokazati prisutnost nakupljanja masti (steatoze) jednom od slikovnih metoda što se najčešće radi ultrazvukom abdomena. Pritom je potrebno isključiti i sekundarne uzroke nakupljanja masti u jetri među kojima je najčešći alkohol, a rijetko neki lijekovi ili drugi uzroci kao što je naglo mršavljenje. Prema smjernicama Europskog društva za bolesti jetre (EASL), konzumacija alkohola veća od 0,3 decilitra na dan za muškarce, odnosno 0,2 decilitra na dan za žene upućuje na mogućnost alkoholom uzrokovanog oštećenja jetre.

Liječenje nealkoholne bolesti masne jetre

S obzirom na činjenicu da za sada ne postoji specifično farmakološko liječenje za bolest masne jetre, primarna terapija kod ovih bolesnika je promjena načina života – pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost od 150 minuta na tjedan uz redukciju tjelesne mase. Promjena načina prehrane s povećanim udjelom zdravih namirnica, primarno povrća, uz izbjegavanje gotove hrane, osobito one s visokim udjelom dodane fruktoze te primjerena tjelesna aktivnost značajno doprinose smanjenju tjelesne težine, poboljšanju metaboličkog profila, mobilizaciji masti i smanjenju kardiovaskularnog rizika. Uz uvođenje promjena u način života, još neke promjene mogu kontrolirati ili preokrenuti nakupljanje masti u jetri.

Važni koraci u liječenju su:

snižavanje kolesterola i triglicerida
kontrolira šećerne bolesti
izbjegavanje alkohola
prestanak pušenja – može pomoći u smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara

Iako ni za nealkoholni steatohepatitis nema dostupnih lijekova koji bi preokrenuli nakupljanje masti u jetri, u nekim slučajevima promjenom životnih navika oštećenje jetre prestaje ili se čak poništava. No, bez obzira na promjene životnog stila, bolest u nekim slučajevima može napredovati. Osobe kojima je utvrđen nealkoholni steatohepatitis trebale bi kontrolirati sva stanja koja mogu doprinijeti daljnjem razvoju bolesti masne jetre. U tom se slučaju, uz redovite kontrole kod hepatologa, preporučuje regulacija tjelesne težine, te uzimanje lijekova za smanjenje kolesterola ili triglicerida u krvi, liječenje krvnog tlaka i dijabetesa. Iznimno je važno oprezno uzimanje bezreceptnih lijekova te izbjegavanje alkohola. Naime, s obzirom na to da mnogi lijekovi mogu oštetiti jetru, prije upotrebe bilo kojeg bezreceptnog lijeka, dodatka prehrani ili vitamina posavjetujte se s obiteljskim liječnikom ili specijalistom.

Komplikacije nealkoholne bolesti masne jetre

Glavna komplikacija nealkoholne bolesti masne jetre je ciroza. Ciroza se javlja kao odgovor na ozljedu jetre, kao što je upala u NASH-u (nealkoholni steatohepatitis). Dok jetra pokušava zaustaviti upalu, stvara područja koja su puna ožiljaka (fibroza). S kontinuiranom upalom, fibroza se širi i zauzima sve više i više jetrenog tkiva.

Ako se ovaj proces ne prekine, ciroza može dovesti do:

nakupljanja tekućine u abdomenu (ascites)
oticanja vena u jednjaku (varikoziteti jednjaka), koje mogu puknuti i krvariti
zbunjenost, pospanost i nejasan govor (hepatična encefalopatija)
raka jetre
zatajenja jetre

Oko 10 posto ljudi s nealkoholnim steatohepatitisom razvije cirozu jetre.

Prevencija nealkoholne bolesti masne jetre

Glavne preporuke za zdravu jetru:

odaberite način prehrane koji je bogat antioksidansima te djeluje protuupalno, u tom se slučaju preporučuje pratiti smjernice mediteranske prehrane
prehranu temeljite na hrani biljnog podrijetla
ograničite konzumaciju crvenog mesa i mesnih prerađevina
izbjegavajte konzumaciju fruktoze i dodanog šećera općenito.
izbjegavajte visokoprocesiranu hranu koja sadrži dodanu fruktozu (uključujući i npr. visokofruktozni, glukozno fruktozni ili kukuruzni sirup i sl.)
izbjegavajte zaslađene napitke
zasićene masnoće zamijenite jednostruko- i višestruko nezasićenim (osobito omega-3) masnoćama
jedite ribu 2 – 3 puta tjedno (srdela, skuša, tuna, pastrva, brancin)
kao glavni izvor dodane masnoće koristite maslinovo ulje (za pripremu i začinjavanje hrane)
orašaste plodove i sjemenke jedite svakodnevno
procesiranu i brzu hranu te pekarske proizvode i slatkiše zamijenite cjelovitom hranom bogatom vlaknima, uključujući cjelovite žitarice, povrće, voće, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke
neka povrće u različitim bojama bude najzastupljenije na tanjuru u svim glavnim obrocima (prednost dati gorkom zelenom lisnatom povrću – rukola, radič, blitva, špinat)
prednost dajte cjelovitim žitaricama (zobene pahuljice, heljda, proso, ječam)
dva puta tjedno meso zamijenite mahunarkama (grah, leća, slanutak, bob)
svakodnevno jedite svježe voće
izbjegavajte konzumaciju alkohola, zato što prekomjerna konzumacija alkohola povećava rizik za oboljenje i pogoršava ishode liječenja