Osjetljiva koža i slab imunitet: donosimo moguće simptome nedostatka cinka
S druge strane, prekomjerni unos cinka može izazvati mučninu i glavobolje
Cink je esencijalni mikronutrijent koji se u tijelo mora unositi prehranom ili dodatcima prehrani jer ga tijelo samo ne može proizvesti. U prehrani, cink se može pronaći u raznim namirnicama poput mesa, ribe, mliječnih proizvoda, orašastih plodova, sjemenki i cjelovitih žitarica, dok su neke namirnice njime dodatno obogaćene. Nedostatak cinka može imati negativne posljedice na zdravlje, pa je važno osigurati adekvatan unos ovog minerala radi podržavanja brojnih bioloških funkcija u tijelu.
Osim u hrani i dodatcima prehrani cink se često nalazi u sprejevima za nos i drugim proizvodima koji su namijenjeni za ublažavanje simptoma prehlade ili smanjenje njenog trajanja. Međutim, ovi proizvodi koriste se s oprezom poput drugih lijekova, zbog mogućih nuspojava poput iritacije sluznice, suhoće ili reakcija na visoke doze cinka, te je preporučljivo konzultirati se s liječnikom ili ljekarnikom prije njihove uporabe.
U nastavku teksta donosimo zašto je cink važan, simptome nedostatka cinka, preporučen dnevni unos cinka, prevelik unos cinka i izvore cinka u hrani.
Zašto je cink važan?
Cink obavlja vitalne funkcije u održavanju optimalnog fiziološkog funkcioniranja ljudskog organizma. Glavna uloga cinka je pridavanje potpore imunološkom sustavu, gdje aktivira bijele krvne stanice i pokreće druge imunološke procese, i pridonošenje učinkovitom odgovoru tijela na infekcije i bolesti. Moć cinka da potiče normalan rast i razvoj, naročito tijekom perioda intenzivnog rasta u djetinjstvu i adolescenciji te u trudnoći, dodatno naglašava njegovu ključnu ulogu u biološkim procesima.
Cink je također važan čimbenik u procesima zacjeljivanja rana jer potiče regeneraciju stanica i očuvanje integriteta kože. Kao kofaktor u mnogim enzimskim reakcijama, reakcijama proteina koji ih potiču i ubrzavaju, cink podržava različite metaboličke procese u tijelu. Antioksidativna svojstva cinka doprinose neutralizaciji slobodnih radikala, pružajući zaštitu stanica od oksidativnog stresa. Cink pomaže i u očuvanju genetskog materijala – DNA. Sinteza DNA je proces stvaranja novih molekula DNA, genetskog materijala koji nosi informacije potrebne za razvoj i funkcioniranje organizma. Ovaj ključni biološki proces odvija se tijekom replikacije stanica, kada jedna stanica stvara identične kopije svoje DNA kako bi se osigurala točna i potpuna genetska informacija prilikom podjele stanica.
Opskrbljivanje tijela odgovarajućom dozom cinka, bilo prehranom ili dodatcima prehrani, od izuzetne je važnosti za podršku kompleksnim biološkim funkcijama, a time i za očuvanje optimalnog zdravlja.
Simptomi nedostatka cinka
Nedostatak cinka ozbiljan je zdravstveni izazov zbog ključne uloge ovog esencijalnog minerala u brojnim fiziološkim procesima. Određene grupe posebno su izložene mogućnosti nedostatka cinka, a jedna od njih su i djeca. Zbog brzog rasta i razvoja, tijelo ima veće potrebe za cinkom. Nedostatak cinka može loše utjecati na fizički i mentalni razvoj jer je cink važan za stanični rast, diobu i funkciju mozga.
S druge strane, trudnice i dojilje imaju povećane potrebe za cinkom jer prenose ovaj mineral na fetus tijekom trudnoće te ga majčinim mlijekom prenose djetetu tijekom dojenja. Nedostatak cinka kod trudnica može utjecati na njihovo vlastito zdravlje, dok kod dojilja može rezultirati smanjenim unosom cinka za novorođenče i utjecati na kvalitetu njegovog razvoja.
Pripadnici starije populacije često imaju smanjen apetit i mogućnosti smanjene apsorpcije cinka iz hrane, čime postaju podložne nedostatku ovog minerala. Nedostatak cinka dodatno može pridonijeti slabljenju imunološkog sustava i smanjenju otpornosti na bolesti, što je posebno važno, kako kod djece, tako i kod pripadnike starije populacije.
Nadalje, budući da se cink u znatnoj količini nalazi u životinjskim proizvodima, osobe koje se pridržavaju vegetarijanske ili veganske prehrane izložene su riziku od nedostatka cinka. Biljna hrana može sadržavati tvari koje otežavaju apsorpciju cinka i dodatno povećati rizik. S druge strane, to ne znači da je biljna hrana nezdrava, već da je u preferiranoj prehrani važno nadoknaditi i osigurati tijelu minerale potrebne za zdravlje i vitalnost.
Osobe s poremećajima apsorpcije hrane, kao što su celijakija ili Crohnova bolest, imaju povećan rizik od nedostatka cinka jer njihova tijela mogu imati otežanu sposobnost apsorpcije nutrijenata iz hrane. To znači da čak i ako konzumiraju dovoljno cinka u prehrani, njihovo tijelo može imati problema u apsorpciji i iskorištavanju tog cinka.
Kod osoba s kroničnim bolestima ili infekcijama, povećane potrebe za cinkom proizlaze iz činjenice da tijekom bolesti ili upale dolazi do povećane potrošnje cinka u organizmu. Cink ima važnu ulogu u podršci imunološkom sustavu, pa tijelo tijekom bolesti može imati povećane potrebe za ovim mineralom.
Ovo su simptomi koji mogu ukazivati na nedostatak cinka:
- problemi s kožom: cink je važan za očuvanje zdravlja kože, a nedostatak može rezultirati osipom ili iritacijama, usporavanjem procesa zacjeljivanja rana i narušavanjem vlažnosti kože čime koža postaje suha i sklona ljuštenju
- slabljenje imunološkog sustava: cink podržava funkciju imunološkog sustava, pa njegov nedostatak može rezultirati češćim infekcijama i usporavanjem procesa zacjeljivanja rana, što je važan dio imunološkog odgovora na oštećenje tkiva.
- poremećaji rasta i razvoja: cink je ključan za normalan rast i razvoj djece, pa nedostatak može rezultirati kašnjenjem u tim procesima, a može utjecati i na razvoj mozga te dovesti do poteškoća, osim u fizičkom, i u mentalnom razvoju
- gubitak apetita: cink sudjeluje u očuvanju osjeta, pa nedostatak može uzrokovati smanjenje apetita i promjene u percepciji okusa, ali i mirisa
- poremećaji vida: cink je važan za očuvanje zdravlja očiju, a njegov nedostatak može uzrokovati poremećaje vida, uključujući noćno sljepilo, i povećati rizik za opće slabljenje vida
- povećana podložnost stresu: cink sudjeluje u regulaciji stresnih odgovora u tijelu, pa njegov nedostatak može povećati osjetljivost na stresne situacije
Preporučen dnevni unos cinka
Unos cinka prehranom može biti dovoljan za zadovoljavanje dnevnih potreba, no u nekim slučajevima – određenim zdravstvenim stanjima ili kod uzimanja određenih lijekova, kod novorođenčadi, trudnica, dojilja i kod pripadnika starije dobi – može se razmotriti dodatan unos cinka, ali uz prethodnu konzultaciju s nadležnim liječnikom. Preporučeni dnevni unos cinka varira ovisno o dobi, spolu i životnim uvjetima pojedinca.
Ovo je preporučeni dnevni unos cinka (RDA – Recommended Dietary Allowance) prema američkim smjernicama izražen u miligramima:
- djeca: od 0 do 6 mjeseci – 2 mg/dan, od 7 do 12 mjeseci – 3 mg/dan, od 1 do 3 godine – 3 mg/dan, od 4 do 8 godina – 5 mg/dan, od 9 do 13 godina – 8 mg/dan
- žene: od 14 do 18 godina – 9 mg/dan, 19 godina i više – 8 mg/dan
- muškarci: 14 godina i više – 11 mg/dan
- trudnice: od 14 do 18 godina – 12 mg/dan, 19 godina i više – 11 mg/dan
- dojilje: od 14 do 18 godina – 13 mg/dan, 19 godina i više – 12 mg/dan.
Cink se obično nalazi u raznovrsnoj prehrani koja uključuje meso, mliječne proizvode, orašaste plodove, sjemenke i cjelovite žitarice. Međutim, ako dijete ima posebne prehrambene potrebe, restrikcije u prehrani ili simptome nedostatka cinka, moguće je razmotriti uvođenje dodataka prehrani.
Prije donošenja odluke o uvođenju dodataka prehrani za dijete, potrebno je konzultirati se s pedijatrom kako bi se utvrdila pravilna i sigurna doza. Višak cinka može uzrokovati probleme, stoga je važno pratiti unos.
Preporučena dnevna doza cinka izuzetno je važna za pripadnike starije dobi jer zbog premalenog unosa može doći do smanjenja apetita i problema s apsorpcijom nutrijenata, uključujući i cink. Održavanje adekvatnih razina cinka važno je za potporu imunološkom sustavu, očuvanje zdravlja kože, prevenciju gubitka mišićne mase te općenito održavanje optimalnog zdravlja. Međutim, suplementacija cinkom pokazala je i utjecaj na plodnost kod muškaraca jer igra važnu ulogu u spermatogenezi.
Prevelik unos cinka
Iako je cink esencijalan za tijelo, njegova prekomjerna konzumacija može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim izazovima. Ovaj problem često nastaje uslijed značajno povećane doze cinka i njene dugotrajne konzumacije, koja se najčešće postiže prekomjernom suplementacijom. Osobe koje ne prate preporučene doze i uzimaju visoke koncentracije cinka suplementacijom mogu doseći toksičnih razina cinka u organizmu. To može rezultirati gastrointestinalnim problemima, smanjenjem apsorpcije drugih minerala i negativnim utjecajem na imunološki sustav.
Prema američkim prehrambenim smjernicama, ovo su prihvatljive gornje granice unosa cinka (UL – upper intake levels) izražene u miligramima:
- djeca: od 0 do 6 mjeseci – 4 mg/dan, od 7 do 12 mjeseci – 5 mg/dan, od 1 do 3 godine – 7 mg/dan, od 4 do 8 godina – 12 mg/dan, od 9 do 13 godina – 23 mg/dan
- žene: od 14 do 18 godina – 34 mg/dan, 19 godina i više – 40 mg/dan
- muškarci: od 14 do 18 godina – 34 mg/dan, 19 godina i više – 40 mg/dan
- trudnice: od 14 do 18 godina – 34 mg/dan, 19 godina i više – 40 mg/dan
- dojilje: od 14 do 18 godina – 34 mg/dan, 19 godina i više – 40 mg/dan.
Ovo su simptomi koji mogu ukazivati na prevelik unos cinka:
- gastrointestinalni problemi: prekomjerni unos cinka može izazvati mučninu, povraćanje, bolove u trbuhu i proljev zbog poremećaja ravnoteže u gastrointestinalnom sustavu
- poremećaji apsorpcije drugih minerala: visoke razine cinka mogu ometati apsorpciju drugih esencijalnih minerala poput željeza, magnezija i bakra, što dovodi do potencijalnih deficita tih minerala
- imunološki problemi: toksičnost cinka može uzrokovati poremećaje u imunološkom sustavu, povećavajući podložnost različitim infekcijama i bolestima
- poremećaji jetre: dugotrajna izloženost visokim razinama cinka može dovesti do oštećenja jetre i ostaviti ozbiljne posljedice za funkcionalnost ovog vitalnog organa
- neurološki simptomi: simptomi poput glavobolja, umora i promjena u mentalnom stanju ukazuju na moguće neurološke komplikacije povezane s prekomjernim unosom cinka
- metalni okus u ustima: fenomen “metalnog pirea” manifestira se neugodnim metalnim okusom u ustima, što je često rezultat nepropisne konzumacije cinkovih suplemenata
- poteškoće s apsorpcijom hranjivih tvari: povećane razine cinka mogu ometati apsorpciju drugih važnih hranjivih tvari, što može dovesti do neravnoteže u tijelu
- problemi s kožom: osip i crvenilo kože moguće su posljedice izazvane toksičnošću cinka
Cink u hrani
Upotreba dodataka prehrani koji sadrže cink varira među pojedincima, pri čemu osobe s dijetetskim nedostacima ili povećanim potrebama, poput trudnica ili osoba s bolestima probavnog sustava, često posežu za njima.
Dodaci cinka mogu biti korisni u situacijama kada uravnotežena prehrana ne pruža dovoljno ovog minerala, no važno je pridržavati se preporučenih doza i konzultirati se s liječnikom ili ljekarnikom kako bi se izbjegla pretjerana upotreba ili potencijalna toksičnost.
U nekim slučajevima, ljudi se mogu koristiti suplementacijom cinka preventivno, osobito tijekom sezonskih epidemija gripe i prehlade. Međutim, organizmu se dovoljna doza cinka može osigurati i uravnoteženom prehranom.
Ovo su neke od namirnica koje sadrže cink:
- meso: piletina: puretina, teletina, svinjetina
- riba i morski plodovi: losos, srdele, škampi, jastog
- mahunarke: leća, grašak, crni grah
- orašasti plodovi i sjemenke: bučine sjemenke, indijski oraščići, bademi, pistacije
- cjelovite žitarice: ječam, pšenične klice
- mliječni proizvodi: sir, jogurt, mlijeko
- povrće: krumpir, špinat, gljive
- voće: maline, jagode, kivi.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: