Ovo je postao globalni problem. Samo u Hrvatskoj svaka peta osoba pati od manjka vitamina D

Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja koje je pokazalo da suplementacija vitaminom D smanjuje rizik od oboljenja od autoimunih bolesti, poput reumatoidnog artritisa, bolesti štitnjače i psorijaze, i to za 22 posto.

Značajan je to doprinos medicinskoj zajednici, koja se u posljednjem desetljeću suočava s podacima koji pokazuju da manjak vitamina D ima oko milijardu ljudi u svijetu, i to neovisno o dobnoj skupini ili geografskoj lokaciji.

O rezultatima istraživanja te o važnosti vitamina D za zdravlje, razgovarali smo s doc. dr. sc. Miroslavom Mayerom, internistom reumatologom iz KBC Zagreb, gdje je voditelj dnevne bolnice pri Zavodu za kliničku imunologiju i reumatologiju te s diplomiranom nutricionisticom Sandrom Marić Bulat, koja već dvadeset godina podučava o tome kako prehrana utječe na zdravlje.

Otvara se prostor za dodatna istraživanja

U istraživanju je sudjelovala 25.871 osoba starija od pedeset godina, a glavni cilj bio je otkriti smanjuju li vitamin D i omega 3 masne kiseline morskog porijekla rizik od obolijevanja od autoimunih bolesti. U tu svrhu, sudionici su dnevno dobivali 2000 IU vitamina D te 1000 mg omega 3 masnih kiselina. Rezultati su pokazali da navedena dnevna doza vitamina D smanjuje rizik od oboljenja od autoimunih bolesti za 22 posto, dok se za omega 3 masne kiseline nije mogao donijeti taj zaključak.

“Doprinos navedenog istraživanja je značajan zato što se radilo o dvostruko slijepom i dobro osmišljenom istraživanju. Rezultati su na neki način očekivani jer iz ranijih istraživanja znamo da manjak D vitamina može dovesti do značajnog poremećaja u funkcioniranju gotovo svih sastavnica imunosnog sustava”, govori doc. dr. sc. Mayer.

No s obzirom na to da je istraživanje uključivalo samo osobe starije od 50 godina, naš sugovornik dodaje da je potrebno učiniti daljnja istraživanja.

Ističe da je pet godina, koliko je istraživanje trajalo, kratko razdoblje za razvoj autoimunih bolesti, a osim toga, bilo bi poželjnije da su doze u istraživanju bile prilagođene tjelesnoj težini osoba. U daljnjim istraživanjima također je potrebno uključiti i ostale čimbenike rizika za razvoj pojedinih autoimunih bolesti te veći uzorak populacije.

Svaka peta osoba pati od manjka vitamina D

No, to ne umanjuje ulogu vitamina D u čovjekovu zdravlju. “Prema jednom istraživanju u sklopu projekta koji se bavio zdravljem kostiju, u populaciji odraslih građana Hrvatske više od četiri petine nema preporučenu razinu vitamina D u krvi, što znači da im je koncentracija u organizmu manja od 75 nmol/L. Polovica ih ima manjak vitamina D, odnosno manje od 50 nmol/L, a svaka peta osoba u Hrvatskoj pati od značajnog pomanjkanja vitamina D te imaju manje od 30 nmol/L”, objašnjava doc. dr. sc. Mayer.

Druga su istraživanja pak pokazala da su niske vrijednosti vitamina D česte kod žena u menopauzi. Dob, pretilost i životne navike uz sklonost i način prehrane te pridružene bolesti su važni čimbenici rizika. Nutricionistica Sandra Marić Bulat objašnjava da nedostatak vitamina D može nastati zbog nedostatka u prehrani, ali i loše apsorpcije ili metaboličke potrebe za većim količinama.

“Ako netko hranom ne unosi dovoljno vitamina D i ne izlaže se sunčevim zrakama, tijekom duljeg razdoblja može imati i kontraefekt, odnosno pojavu drugih bolesti, uključujući bolest kože. Nadalje, upotreba zaštitnog faktora smanjuje razine vitamina D, a smanjene razine pronalazimo i kod starijih ljudi, trudnica, pretilih osoba, osoba tamnije puti, osoba sa upalnim bolestima crijeva ili bolestima jetre i bubrega te drugih koji spadaju u rizičnu skupinu”, govori Marić Bulat.

Možemo očekivati još pandemija

Dr. Mayer upozorava da možemo očekivati pojavu novih pandemija zaraznih bolesti u ovom stoljeću, a razlog tomu su ogromne promjene u okolišu, gdje imunološki sustav sustavno izlažemo desetkama tisuća novih spojeva, koji se prenose zrakom, vodom, hranom i putem kože te utječu na opću otpornost organizma. Iako ponekad nije optimističan, liječnik kaže da ne odustaje od svakodnevne borbe na prvoj liniji kliničke bojišnice.

“Ako se naučimo nositi sa stresom, prestanemo pušiti i pridržavamo se preporuka o zdravoj prehrani i fizičkoj aktivnosti, možemo se u velikoj mjeri obraniti od mnogih kroničnih bolesti pa čak i usprkos genetskoj predbilježbi koju ponekad nosimo. Kad prevencija ne pomogne, treba potražiti stručnu pomoć na vrijeme”, zaključuje optimistično.

Postoje rizične skupine

Inače, glavna uloga vitamina D u organizmu je da potiče apsorpciju kalcija i fosfata iz probavnog sustava te mineralizaciju kostiju. Pri njegovu manjku, mineralizacija koštane tvari nije dostatna, zbog čega kosti postaju mekane i lomljive. Kod djece se takvo stanje zove rahitis, a kod odraslih osteomalacija. S druge strane, previše vitamina D dovodi do povećanja koncentracije kalcija, fosfora i kolesterola u krvnoj plazmi te do odlaganja kalcija u tkivima.

“Istraživanja na životinjama pokazuju da u odsutnosti vitamina D stanice imunološkog sustava imaju veću vjerojatnost da napadnu zdrave stanice, što je rizik za autoimunu bolest. Uočena je povezanost između nedostatka vitamina D i pretjeranog umnožavanja aktivnih T stanica, koje tad napadaju stanice tijela koje prepoznaju kao strane. Budući da je D vitamin topljiv u mastima, dodatna suplementacija se preporučuje temeljem stvarnih potreba te ako je dijagnosticiran njegov manjak”, komentira Marić Bulat.

S dijagnostikom treba biti oprezan, ističe doc. dr. sc. Mayer. Upozorava da su simptomi poput umora, depresije, bolova u mišićima i kostima, sklonost infekcijama i brojni drugi, vrlo nespecifični. Manjak D vitamina ipak se najpreciznije detektira laboratorijski, a bitno je raditi probir u rizičnim populacijama, poput starijih i pretilih osoba, osoba s kroničnim bolestima bubrega i jetre, bolestima probavnog sustava, ranim fazama autoimunih bolesti i institucionaliziranih osoba.

Neke se namirnice dodatno obogaćuju vitaminom D

Zbog shvaćanja težine problema nedostatka vitamina D među svjetskom populacijom, još od 2003. godine neke su zemlje donijele propise o obogaćivanju namirnica vitaminom D. Nutricionistica Sandra Marić Bulat objašnjava kako na hrvatskom tržištu postoje inovativni funkcionalni proizvodi obogaćeni ovim vitaminom. To su većinom margarinski namazi, mlijeko s vitaminom D i žitarice obogaćene raznim vitaminima i mineralima, uključujući vitamin D.

Inače je hrana tek sekundarni izvor vitamina D za čovjeka jer je malen broj namirnica koje ga sadrže. Najbolji izvori su meso masne ribe i ulja riblje jetre. Manje količine nalaze se u žumanjcima, siru i goveđoj jetri. Slijedi hrana obogaćena vitaminom D, kao što su sok od naranče, žitarice, mlijeko i drugi mliječni proizvodi.

Sunce je i dalje najbolji izvor vitamina D. Za proizvodnju vitamina D u koži potrebna je dovoljna dnevna količina UVB zraka. Ako dnevno provedemo 15 minuta na suncu između 10 i 15 h svaki dan, naše tijelo može sintetizirati preporučenu dnevnu dozu vitamina D, odnosno 1.000 IU.

Tijekom zime su korisni dodaci prehrani

“Tijekom zimskih mjeseci, niže razine D vitamina sadrže mliječni proizvodi i jaja. Budući da vitamin D pripada skupini vitamina topljivih u mastima, potrebno je pripaziti na unos namirnica bogatih mastima, zbog samog visokog kalorijskog unosa. Osim potrebnog unosa plave ribe dva do tri puta tjedno, tijekom zimskih mjeseci neophodan je unos D vitamina u obliku dodatka prehrani”, govori nutricionistica Marić Bulat.

Preporučuje unos vitamina D u obliku dodataka prehrani za sve osobe koje ne jedu namirnice životinjskog porijekla, za sve koji ne unose dovoljno namirnica bogatih vitaminom D, svima tijekom zimskih mjeseci te ranije navedenim rizičnim skupinama. Pri tome je važno voditi računa o interakcijama dodataka vitamina D s lijekovima.

“Naime, vitamin D pojačava aktivnost antacida, lijekova za snižavanje želučane kiseline koji sadrže magnezij, a smanjuje učinkovitost beta blokatora kod srčanožilnih bolesti. S druge strane, lijekovi protiv zgrušavanja krvi i diuretici smanjuju apsorpciju vitamina D. Uvijek treba voditi računa o uzimanju lijeka i vitamina D u razmaku od najmanje dva sata. Dugotrajno uzimanje laksativa kao i mnogi antiepileptici, također mogu prouzročiti deficit vitamina D”, govori naša sugovornica.

Riješite test i doznajte jeste li rizična skupina

S obzirom na to da je vitamin D topljiv u mastima pa se njegova prekomjerna količina gomila u organizmu, potrebno je biti na oprezu s dodacima prehrani u slučaju da niste rizična skupina.

Zato je farmaceutska tvrtka Krka u suradnji s docentom Evgenom Benedikom, dr. sc. nutricionizma, razvila informativni test putem kojeg možete saznati pripadate li u skupinu s najvećim rizikom za nedostatak vitamina D. Test pronađite pri dnu njihove službene stranice.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Krka.