Peludna alergija: u Hrvatskoj ova stabla, trave i korovi izazivaju alergijske reakcije

Tisuće biljnih vrsta ispušta pelud u zrak, a izloženost alergenima iz peluda u zraku ili njihovo udisanje može izazvati alergijske reakcije nosa (alergijski rinitis, poznatiji kao peludna hunjavica), očiju (rinokonjunktivitis) i bronha (astma). Procjenjuje se da oko 40 posto europskog stanovništva ima peludne alergije, dok u Hrvatskoj oko 10 posto građana boluje od peludnih alergija.

Već i niske koncentracije peluda u zraku mogu izazvati simptome alergije kod vrlo osjetljivih osoba. Uloga peluda u razvoju i težini alergijskih bolesti ovisi o brojnim čimbenicima – trajanju izloženosti (ovisi o duljini peludne sezone i vremenu provedenom u alergenom okruženju), intenzitetu izloženosti (ovisi o koncentraciji peluda u zraku) kao i alergenosti peluda. Ovi čimbenici imaju veliku geografsku i vremensku varijabilnost, što rezultira razlikama u pojavnosti alergijskog rinitisa povezanog s peludi u određenim područjima zemlje, u određenim vremenskim periodima.

Alergije kreću već u veljači

Alergena pelud se prema podrijetlu dijeli na pelud stabala, pelud korova i pelud trava. Tako u kontinentalnom dijelu Hrvatske među najčešće alergene spadaju pelud breze, lijeske i ambrozije, a sezona alergija je u svom najvećem jeku od travnja do kraja lipnja te od sredine kolovoza do kraja rujna. No, osobe alergične na pelud johe neugodne simptome alergije mogu osjetiti već početkom veljače kada ovo alergeno stablo počinje cvjetati. U priobalju alergene biljke i drveća poput čempresa, masline i bora počinju cvasti u rano proljeće. Sezona peludnih alergija u tom dijelu zemlje nastavlja se pred kraj ljeta i djelomično se proteže na početak jeseni kada cvatu korovi i trave.

Najčešće alergene biljke u Hrvatskoj

Alergenu pelud u svijetu posjeduje manje od stotinu biljaka, a glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke. Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete, a to su rasprostranjenost, proizvodnja peluda u ogromnim količinama, oprašivanje vjetrom i sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju.

Biljke se, ovisno o broju alergena u peludnom zrnu dijele na:

• biljke sa slabom alergenom peludi: topola, vrba, bor, jela, platana, bukva, lipa
• biljke s umjereno alergenom peludi: javor, jasen, grab, hrast, divlji kesten
• biljke s vrlo jako alergenom peludi: breza, čempresi, lijeska, maslina, joha, ambrozija, pelin, crkvina

1. Ambrozija

Ambrozija je jednogodišnja, korovna biljka koja može imati i do 200 cvjetova, a koja proizvodi do 8 milijuna izrazito alergogenih peludnih zrnaca. Riječ je o iznimno invazivnoj vrsti koja se brzo širi vjetrom pa njena peludna zrnca mogu ‘prijeći’ udaljenost i od 300 kilometara. Ambrozija počinje nicati sredinom travnja, a cvate početkom srpnja pa sve do prvog jesenskog mraza. Kako bi se spriječilo širenje ambrozije, biljku treba kompletno čupati s korijenom i to prije početka cvatnje zato što se tako sprječava stvaranje velikih količina peluda koje kod osjetljivih ljudi izazivaju alergijske reakcije. Najviše koncentracije peluda ambrozije u zraku mjere se za sunčanog i vjetrovitog vremena, a osobito ujutro i prijepodne kada se otvaraju njezini cvjetovi.

2. Breza

Breza, uz ambroziju i neke porodice trava, proizvodi najalergeniji pelud. Cvate krajem ožujka i početkom travnja te vrlo brzo proizvodi visoke koncentracije peluda. Ovisno o meteorološkim uvjetima, pelud breze se u zraku može zadržati do kraja svibnja. Ljudi alergični na pelud breze često razviju i oralni alergijski sindrom, alergiju na neke namirnice (povrće i voće koje cvjeta u isto vrijeme), a koja se manifestira peckanjem i svrbežom u ustima i ždrijelu. Najčešća križna reakcija je između peluda breze i jabuka, trešanja, višanja, marelica, mrkve, celera, lješnjaka, rajčice i paprike.

3. Čempres, tuja, borovica

Ove zimzelene drvenaste biljke proizvode velike količine peluda koje ima umjeren alergijski potencijal. S obzirom na to da počinju cvjetati već u siječnju, nazivaju se vjesnicima peludnih alergija. Čempresi, koji se sade kao dekorativna stabla, najveće količine peluda otpuštaju od veljače do travnja. U kontinentalnim krajevima, ovisno o meteorološkim uvjetima, pelud čempresa je prisutan u zraku najčešće do kraja lipnja, a na obali kroz cijelu godinu.

4. Lijeska

Lijeska je biljka iz porodice breza u koju spadaju i joha, grab, crni grab i breza. Oprašuje se vjetrom te doseže visinu između 4 i 8 metara. Lijeska cvate u veljači i ožujku te zbog toga spada u skupnu takozvanih vjesnika peludnih alergija, a njen pelud ima visok alergeni potencijal. Izloženost peludi lijeske kod osjetljivih osoba može izazvati alergijska stanja kao što su alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis, astma i atopijski dermatitis.

5. Joha

Pelud johe veliko je oko 0,04 milimetra te ima visok alergijski potencijal, a u zraku se pojavljuje već početkom veljače. S obzirom na to da je riječ o biljci iz porodice breza, ljudi mogu biti alergični na pelud oba drveta. Joha je jedan od značajnih pokretača respiratornih alergijskih stanja kao što su rinitis, rinokonjunktivitis kao i bronhijalna astma.

6. Pelin

Pelin cvate sredinom srpnja do kraja rujna, a njegova pelud ima visok alergijski potencijal. Pelin i ambrozija imaju isto stanište i često rastu zajedno, pa ih je ponekad teško razlikovati. Najvažnija razlika između ambrozije i pelina očituje se u cvjetovima. Cvjetovi pelina su bijeli ili nježno ružičasti, obrasli gustim dlačicama, dok su cvjetovi ambrozije na vrhu stabljike skupljeni u žute grozdove. Obje je biljke potrebno uklanjati prije cvatnje, i to s korijenom kako bi se spriječilo njihovo daljnje širenje.

7. Maslina

Pelud masline je jedan od najznačajnijih biljnih alergena na Mediteranu. Peludna sezona masline traje od kraja travnja do početka lipnja, a najviše dnevne koncentracije njezina peluda u zraku bilježe se u svibnju. Unatoč kratkoj peludnoj sezoni, simptomi alergije kod osjetljive populacije mogu potrajati cijelu godinu te mogu izazvati vrlo jake alergijske simptome.

8. Crkvina

Crkvina je biljka iz porodice kopriva koja je u velikoj mjeri rasprostranjena duž obale i na otocima. Pelud crkvine pojavljuje se početkom proljeća i prisutna je sve do kraja ljeta. Crkvina ima pelud visokog alergijskog potencijala koja u zraku može biti prisutna tijekom cijele godine, no krajem travnja i u svibnju dostiže najviše prosječne dnevne vrijednosti.

Važne mjere prevencije

Određenim aktivnostima može se smanjiti izlaganje alergenoj peludi na najmanju moguću mjeru.

Osobama koje boluju od peludnih alergija se preporučuje:

• pratiti peludnu prognozu i prema njoj planirati svoje aktivnosti
• redovito uzimati propisanu terapiju
• prozore i vrata prostora u kojem borave držati zatvorenima, osobito u vrijeme kada su koncentracije peluda u zraku najviše
• tijekom vožnje u automobilu prozore držati zatvorenima
• redovito čistiti klimatizacijske uređaje u domu ili poslovnom prostoru
• po povratku kući, skinuti odjeću, istuširati se i odjenuti čistu odjeću
• izbjegavati sušenje odjeće na otvorenom jer se tako pelud unosi u životni prostor, te prema mogućnosti koristiti sušilicu
• po dolasku iz šetnje oprati i očetkati kućne ljubimce na čijoj se dlaci također nakuplja pelud