Peludne alergije: simptomi, dijagnoza i prevencija
Osobe alergične na pelud breze mogu osjetiti peckanje i svrbež u ustima dok jedu jabuku, evo o čemu se radi
Tekst je revidirala mr.sc. Alma Rožman, dr. med, specijalistica za plućne bolesti i tuberkulozu iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava
Pelud su sitna zrnca koja biljke proizvode kako bi se mogle razmnožavati. Neke biljke proizvode male količine peluda koju ptice i kukci prenose s jedne biljke na drugu, dok se pelud drveća, trava i korova prenosi vjetrom i to u velikim količinama. S obzirom na to da su peludna zrna lagana, vjetar ih može prenijeti na udaljenosti od 100 i više kilometara.
Količina i vrsta peluda u zraku ovisi o godišnjem dobu i o geografskom području. Iako se najveće količine peluda oslobađaju tijekom toplog i suhog vremena, kada se razine vlage kreću između 30 i 40 posto, neke se biljke oprašuju tijekom cijele godine.
U Hrvatskoj razlikujemo pelud kontinentalnog pojasa u kojemu prevladava pelud breze i lijeske, trava i ambrozije. Maksimum polinacije u tom dijelu zemlje je od polovice travnja do polovice lipnja, kada cvatu breza, trave i hrastovi te od polovice kolovoza do polovice rujna kada cvate korov.
No, u kontinentalnoj Hrvatskoj već u siječnju cvjetaju lijeska, joha i čempres koji se nazivaju vjesnicima peludnih alergija. U priobalnom pojasu vrhunac polinacije je u rano proljeće. Tada cvatu čempres, dalmatinski bor i maslina, a pred kraj ljeta i s početkom jeseni izražena je cvatnja korova i trava.
Što je peludna alergija?
Alergija na pelud, koja se još naziva peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis, nastaje kada alergen dolazi u kontakt sa stanično vezanim imunoglobulinom E (IgE) u tkivima i sluznici. Pritom tkiva oslobađaju medijatore poput histamina ili leukotriena te izazivaju neugodne alergijske simptome.
Simptomi peludnih alergija
Izloženost peludi može izazvati razne alergijske reakcije, uključujući simptome peludne hunjavice. Peludna hunjavica, također poznata kao sezonski alergijski rinitis ili polenoza, javlja se kada alergena pelud uđe u tijelo i imunološki sustav je pogrešno identificira kao štetnu. Tijelo na alergen reagira tako da počne otpuštati medijatore koji mogu izazvati neugodne simptome. Peludna hunjavica može se pojaviti tijekom određenih godišnjih doba ili tijekom cijele godine, pa je ponekad jako teško razlikovati peludnu hunjavicu od obične prehlade. Iako peludnu hunjavicu i običnu prehladu prate vrlo slični simptomi kao što su curenje iz nosa i kihanje, kod prehlade se javljaju povišena tjelesna temperatura i kašalj. Također, simptomi prehlade obično traju kraće i spontano prolaze nakon 7 do 10 dana, dok simptomi peludne hunjavice mogu potrajati i više od dva tjedna, odnosno svo vrijeme dok je osoba u kontaktu s alergenom.
Simptomi peludne alergije su:
- rafalno, uzastopno kihanje
- začepljenost nosa
- curenje nosa
- bistar, vodenast, obilan sekret iz nosa
- svrbež, crvenilo i suzenje očiju
- osjećaj pijeska u očima
- svrbež grla
- otežano disanje
- smanjen osjet okusa ili mirisa
Simptomi prehlade su:
- povišena tjelesna temperatura
- grlobolja
- glavobolja
- bolovi u mišićima
- curenje i/ili začepljenost nosa
- gust, žuto-zelen sekret iz nosa
- kihanje
- kašalj
Peludna alergija može negativno utjecati na kvalitetu života. Kod jednog dijela ljudi, uz respiratorne tegobe, tijekom sezone peluda javljaju se umor, razdražljivost, tjeskoba, depresija, frustracija, manjak energije i motivacije, kao i oslabljena sposobnost koncentracije. Začepljenost nosa je pak često povezana s poremećajem sna, što rezultira povremenim buđenjem tijekom noći što dovodi do dnevnog umora i pospanosti te smanjenih kognitivnih sposobnosti. Zbog toga dolazi do poteškoća u učenju i pažnje kod djece, dok se odrasli često suočavaju sa smanjenom produktivnosti na poslu.
Oralni alergijski sindrom
Znanstvenici su potvrdili postojanje križne reakcije koja nastaje tijekom cvatnje peluda stabala koji su alergogeni i cvatnje biljaka poput povrća i voća. O čemu se točno radi? Pelud se vjetrom ili pomoću insekata kao što su pčele, prenosi sa alergogenih stabala na biljke te ta križna reakcija kod nekih ljudi može izazvati alergijsku reakciju na određeno povrće ili voće.
Primjerice, osobe alergične na pelud breze mogu osjetiti peckanje i svrbež u ustima dok jedu jabuku. Opisana alergijska reakcija koja se kod ljudi su alergični na pelud biljaka javlja nakon konzumacije sirovog svježega voća i povrća, naziva se oralni alergijski sindrom. Znanstvenici procjenjuju da između 47 i 70 posto ljudi s alergijom na pelud ima i oralni alergijski sindrom.
Najčešće križne reakcije između peluda i biljaka su:
- breza: grah, mrkva, celer, grašak, krumpir, paprika, soja, rajčica, jabuka, marelica, višnja, trešnja, kivi, nektarina, kruška, šljiva, breskva, jagoda, naranča, bosiljak, korijandar, pelin, origano, lješnjaci, kikiriki, badem, orah, kesten
- ambrozija: lubenica, dinja, krastavci, tikvice, banana, artičoka
- trava: grašak, celer, mrkva, dinja, krumpir, rajčica, lubenica, naranča, lješnjak, peršin, trešnja, raž, zob, pšenica, kukuruz, ječam
- joha: jabuka, marelica, višnja, trešnja, kivi, nektarina, kruška, šljiva, breskva, jagoda, naranča, grah, mrkva, celer, zeleni papar, grašak, krumpir, paprika, soja, rajčica, lješnjaci
- lijeska: jabuka, marelica, višnja, trešnja, kivi, nektarina, kruška, šljiva, breskva, jagoda, grah, mrkva, celer, rajčica, grašak, krumpir, pastrnjak, paprika, soja
Dijagnosticiranje peludne alergije
Tijekom kliničkog pregleda iznimno je važno što detaljnije odgovoriti na sva pitanja liječnika o vašoj povijesti bolesti i simptomima – uključujući kada su počeli, koliko dugo traju, jesu li uvijek prisutni te kakvog su intenziteta tijekom cijele godine.
Ako se na temelju anamneze i kliničkog statusa postavi sumnja na alergiju, pacijent se upućuje na ciljano testiranje. U dijagnosticiranju peludnih alergija provodi se alergološko testiranje, odnosno provokacijski testovi koji se smatraju zlatnim standardom u dijagnostici. To su kožna alergijska testiranja u kojima se vrlo male količine standardiziranih otopina pročišćenih alergena apliciraju u ili na kožu nakon čega se mjeri alergijska reakcija na koži.
Kožni testovi koji se koriste u dijagnostici:
- intradermalno testiranje kod kojeg se alergen u kožu aplicira iglom
- prick test kod kojeg se na unutarnju stranu podlaktice ili na kožu leđa stavi kapljica koja sadržava koncentrat alergena, koja se probode lancetom
Pritom se provodi i test iz krvi kako bi se izmjerio odgovor imunološkog sustava na određeni alergen. Točnije, mjeri se količina antitijela koja uzrokuju alergiju, odnosno koncentracije imunoglobulina E (IgE) u krvi.
Liječenje
Liječenje peludne hunjavice treba početi na vrijeme, odnosno barem 15 dana prije početka polinacije. Liječenje treba trajati sve do kraja polinacije kako ne bi došlo do pogoršanja simptoma te razvoja težih oblika bolesti, bronhitisa i astme.
U liječenju peludnih alergija koriste se lijekovi koji smanjuju upalu i reakciju na alergene, a dolaze u obliku tableta, sprejeva za nos te kapi i masti za oči. Uz adekvatnu terapiju lijekovima koju propisuje specijalist, a u kojoj se koriste antihistaminici, antileukotrijeni i dekongestivi, iznimno važan korak je izbjegavanje alergena.
U liječenju peludne alergije se koriste različiti lijekovi:
- antihistaminici koji sprječavaju aktivaciju histamina
- kortikosteroidi za ublažavanje upale i zaustavljanje razvoja alergijske reakcija
- antileukotrijeni koji blokiraju aktivaciju leukotrijena koji su odgovorni za alergijsku reakciju respiratorne sluznice
- dekongestivi u obliku kapi ili sprejeva za nos koji djelovanjem na krvne žile smanjuju oticanje nosne sluznice i ublažavaju simptome alergije
Također, ispiranje nosa fiziološkom otopinom je brz, jeftin i učinkovit način za ublažavanje neugodnih simptoma kao što su svrbež i začepljenost nosa zato što se tako ispiru sluz i alergeni koji su se nakupili u nosnim prolazima.
Hiposenzibilizacija ili imunoterapija
U liječenju peludnih alergija koristi se i imunoterapija (hiposenzibilizacija). Metoda liječenja je najsličnija cijepljenju koje se pokazalo kao vrlo učinkovita zaštita protiv zaraznih bolesti. Svrha hiposenzibilizacije je povećanje praga tolerancije što se postiže postupnim povećanjem terapijske doze alergena na kojeg je pacijent preosjetljiv.
Hiposenzibilizacija se provodi tako da se određena koncentracija alergena u pravilnim razmacima injicira pod kožu (subkutana) ili u obliku kapi uzima pod jezik (sublingvalna). Najveća prednost je ta što tijekom terapije dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma. Još jedna od prednosti imunoterapije jest ta što može zaustaviti ili barem odgoditi razvoj alergijske astme. Vrijeme provođenja terapije ovisi o vrsti alergena na koji je osoba preosjetljiva.
Kod alergije na pelud subkutana imunoterapija se prekida dva do tri tjedna prije početka sezone polinacije, a nakon završetka sezone polinacije terapija počinje iznova. Subingvalna imunoterapija se ne prekida za vrijeme sezone polinacije i provodi se ukupno od 6 do 8 tjedana, ovisno o peludi, a za grinju cijelu godinu. Općenito se imunoterapija provodi tri godine zaredom.
Prevencija
Uz redovito uzimanje propisane terapije, osobama koje su alergične na pelud savjetuje se pratiti peludnu prognozu i peludni kalendar u kojem se nalaze informacije o razdobljima i promjenama koncentracija peluda te duljini cvjetanja pojedinih biljaka.
Također, sastavni dio prevencije i liječenja alergijskih bolesti je izbjegavanje kontakta s alergenom. Za osobe koje su alergične na pelud to znači izbjegavanje boravka na otvorenom u vrijeme polinacije.
Osobama alergičnim na pelud se preporučuje:
- pratiti peludnu prognozu i prema njoj organizirati dnevne aktivnosti
- izbjegavati odlazak u prirodu tijekom vjetrovitog vremena
- izbjegavati izlazak nakon grmljavinske oluje
- u vrijeme polinacije boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
- klimatizacijske uređaje redovito čistiti
- tijekom vožnje u automobilu prozore držati zatvorenima
- po povratku kući oprati ruke i kosu, istuširati se i presvući odjeću jer se tako sprečava unošenje peluda u životni prostor
- po povratku iz šetnje oprati i očetkati ljubimce zato što mogu unijeti pelud u dom
- odjeću u vrijeme polinacije sušiti u zatvorenom
- redovito održavati okućnicu (kositi travnjak i uništavati korov pri čemu je potrebno nositi masku za lice)
Što je peludni kalendar?
Peludni kalendar je grafički prikaz peludnog spektra u zraku i izrađuje za razdoblje od godine dana. Zbog različitosti biljnih vrsta i različitosti početka cvatnje, peludni kalendar izrađuje se zasebno za svako biogeografsko područje. U peludnom se kalendaru nalaze informacije o razdobljima i promjenama koncentracija peludi te duljini cvjetanja pojedinih biljaka na određenom području. Zato je iznimno koristan osobama koje imaju peludne alergije koje, prateći peludni kalendar, mogu znati u kojem dijelu godine će osjećati najintenzivnije simptome alergije te u suradnji s nadležnim liječnikom ili alergologom planirati dinamiku terapije.
Što je peludna prognoza?
Peludna prognoza je procjena izloženosti alergenima koja se izrađuje za nekoliko dana unaprijed, i to na temelju svakodnevnih mjerenja koncentracije alergenog peluda u zrak i praćenja vremenske prognoze pri čemu se u obzir uzimaju meteorološki parametri kao što su temperatura zraka, vlažnost i vjetar. Osobama koje imaju peludne alergije, praćenje peludne prognoze pruža informacije o potencijalnoj izloženosti alergenom peludu te samim time omogućuje da lakše planiraju svoje svakodnevne obaveze i izlete u prirodu te tako ujedno izbjegnu i neugodne simptome alergija.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo