Rak dojke: uzroci, simptomi, dijagnoza, liječenje i prevencija raka dojke

Što je rak dojke?

Rak dojke nastaje uslijed oštećenja i mutacije DNA u stanici tkiva dojke. Pritom normalne stanice promijene svoja svojstva i počnu nekontrolirano rasti te uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice brže se razmnožavaju te, nakupljajući se na jednome mjestu, tvore tumorsku masu. Dok u nekim slučajevima ostaju lokalizirane, oštećene stanice mogu se putem limfne i krvnih žila proširiti i na ostatak tijela, odnosno metastazirati.

“Najčešći rak dojke je sporadičan, multifaktorijalni rak dojke koji obuhvaća 90 posto slučajeva i za koji ne možemo jasno utvrditi uzrok nastanka. Vrlo mali postotak, od 5 do 10 posto karcinoma dojke je generirano unutar obitelji, oko 5 posto su nasljedni karcinomi dojke čiji je nastanak uvjetovan u promjenama u genima. Kod nasljednih karcinoma dojke poznate su promjene u genima i za taj gen točno znamo koliki je rizik za zdravog nositelja. Postoji i manji postotak obiteljskog karcinoma dojke gdje u istoj obitelji postoji par slučajeva raka, ali se točne promjene u genima ne mogu utvrditi”, kazala nam je doc. dr.sc. Vesna Ramljak, dr. med, specijalist kliničke citologije i predsjednica Hrvatskog foruma protiv raka dojke EUROPA DONNA.

Uzroci nastanka raka dojke

Docentica Ramljak navodi koji su poznati razlozi za nastanak karcinoma dojke kod žena:

• rana menstruacija
• izloženost ionizirajućem zračenju
• starija dob
• izloženost estrogenu
• alkohol
• genetska predispozicija (obiteljska povijest ili mutacija određenih gena)
• prethodno postojanje atipične hiperplazije u tkivu dojke
• debljina

Simptomi raka dojke

U ranoj fazi rak dojke ne mora uzrokovati nikakve simptome. U mnogim slučajevima tumor može biti premali da bi se mogao napipati, ali se abnormalnost ipak može vidjeti na mamografiji. Ako se tumor može napipati, prvi znak je obično nova kvržica u dojci koja prije nije postojala. Međutim, nisu sve kvržice rak, što ipak treba provjeriti dijagnostičkim pregledima.

Ovo su najčešći simptomi raka dojke:

• čvorići ili kvržice koje su drugačije strukture od okolnog tkiva dojke
• zadebljano ili otečeno tkivo koje je drugačije strukture od okolnog tkiva dojke (potrebno je provjeriti i pazušni dio)
• udubljenja na dojci ili u pazušnom dijelu
• promjene u veličini i obliku dojke
• bilo kakve kožne promjene na dojci ili na bradavicama (tamna koža, kožne pigmentacije, ljuštenje, crvenilo, osip, naboranost kože)
• uvučene bradavice
• iscjedak iz bradavice

Rizični faktori za nastanak raka dojke

• prva menstruacija prije 12. godine
• menopauza nakon 50. godine
• nerađanje
• rađanje poslije 30. godine
• slučajevi raka dojke kod bližih članova obitelji
• slučajevi raka jajnika kod bližih članova obitelji

Najčešći tipovi raka dojke

Kako navodi Zavod za javno zdravstvo u najčešće tipove raka dojke spadaju:

• Tumor in situ: kod ovog tipa raka tumor je lokaliziran. Dva su glavna tipa raka in situ duktalni karcinom in situ (DCIS) i lobularni karcinom in situ (LCIS)
• Lokalizirani duktalni karcinom: karakteriziran je abnormalnim stanicama u mliječnom kanaliću u tkivu dojke. To je neinvazivan tip raka, što znači da se ne širi izvan mliječnog kanala i ima mali rizik da postane invazivan tip
• Lokalizirani lobularni karcinom: kod ovog tipa raka stanice se nekontrolirano množe u režnjevima tkiva dojke. Obično se ne vidi na mamografskom snimanju, nego se otkrije biopsijom dojke. Žene s LCIS-om imaju povećani rizik od oko 20 posto za razvoj invazivnog raka dojke
• Invazivni duktalni karcinom: kod ovog tipa raka dojke abnormalne stanice su se proširile iz mliječnih kanalića u okolno tkivo dojke i ovo je najčešća vrsta karcinoma dojke.
• Invazivni lobularni karcinom: javlja se u mliječnim žlijezdama dojke odakle se zloćudne stanice šire u limfne čvorove i druge dijelove tijela
• Upalni rak dojke: iznimno je agresivan karcinom dojke kod kojega zloćudne stanice zahvaćaju kožu i limfne žile dojke. Rani simptomi su dugotrajni svrbež, pojava osipa ili sitnih iritacija poput uboda insekata, crvenilo, otok, pojava narančine kože te promjene na bradavicama
• Pagetova bolest dojke: ovaj rijetki oblik raka dojke počinje na bradavici i području do areola bradavice. Mogući simptomi su ljuskava, stvrdnuta ili hrskava koža na bradavici i oko nje, svrbež, crvenilo, peckanje, iscjedak iz bradavice, plosnata ili uvučena bradavica, kvržica u dojci

O raku dojke saznajte više u videu Klinike Mayo:

Prevencija raka dojke

“Najvažnija prevencija raka dojke su redoviti pregledi i samopregledi s kojima treba početi vrlo rano i prakticirati ih svaki mjesec u prvom dijelu ciklusa”, napominje docentica Vesna Ramljak.

Također, dok se nasljedni faktori rizika ne mogu promijeniti, promjenom životnih navika možete umanjiti svoj rizik za obolijevanje od karcinoma dojke. Pravilnom prehranom, tjelovježbom, kontrolom tjelesne težine i izbjegavanjem alkohola moguće je smanjiti rizik obolijevanja od raka dojke za 38 posto, navode stručnjaci Kliničkog bolničkog centra Rijeka u svom Priručniku za pacijente.

Ovo su ključni koraci prevencije raka dojke:

• redoviti pregledi: s mamografijom treba početi s 38 godina dok se pregledi ultrazvukom trebaju obavljati već od 20. godine i to jedanput godišnje (osobito u obiteljima u kojima postoje slučajevi karcinom dojke)
• redoviti samopregledi: treba ih početi provoditi već s 20 godina te ga redovito provoditi cijeli život kako bi se žena što bolje upoznala sa strukturom i anatomijom svojih dojki te kasnije prepoznala eventualne zloćudne promjene
• izbjegavanje alkohola: preporučuje se izbjegavati alkohol ili ograničiti unos na najviše 1 piće na dan
• redovita tjelesna aktivnost: preporučuje se barem pola sata fizičke aktivnosti na dan
• informirajte se o hormonskoj terapiji u postmenopauzi: kombinirana hormonska terapija može povećati rizik od raka dojke, razgovarajte sa svojim liječnikom o prednostima i rizicima hormonske terapije
• održavajte zdravu tjelesnu težinu: ako trebate izgubiti na težini, pitajte svog liječnika o zdravim strategijama da to postignete – pretilost je povezana s povećanim rizikom od raka dojke
• zdrava prehrana: dokazano je da žene koje jedu mediteransku prehranu s dodatkom ekstradjevičanskog maslinovog ulja i orašastih plodova mogu imati smanjen rizik od raka dojke

Kako se radi samopregled dojki

Samopregled dojki najbolje je obavljati između 5. i 10. dana od početka menstrualnog ciklusa. Žene koje nemaju menstruaciju trebaju odrediti jedan dan u mjesecu kada će obavljati samopregled dojki i pridržavati se tog pravila iz mjeseca u mjesec.

Samopregled dojki sastoji se od dva ključna dijela:

• opipavanja tkiva dojki: obavlja se u ležećem položaju. Potrebno je leći na ravnu podlogu te jednu ruku podići iznad glave, a prstima druge ruke, kružnim pokretima nježno opipavati tkivo dojke. Kružnim pokretima prstiju potrebno je opipati cijelo područje dojki, ali i područje ispod i oko ramena te prostor između dojki. Nakon što pregledate jednu dojku, isti postupak ponovite i s drugom dojkom.
• promatranja grudi: radi se ispred ogledala kada se promatra oblik i veličina dojki. Potrebno je obratiti pozornost i na bilo kakve kožne promjene i izgled bradavica

Tijekom samopregleda dojki potrebno je obratiti pozornost na ove znakove:

• kvržice pri opipu
• iscjedak iz bradavice
• eventualne bolove u dojci
• promjene u boji kože (tamna koža je najčešći alarmantni znak)
• ljuštenje kože na dojci
• ljuštenje kože na bradavicama
• naboranost kože
• uvučene bradavice
• veličinu i oblik svojih dojki budući da su kod karcinoma dojke vrlo česte i promjene u veličini, obliku i izgledu dojke

Primijetite li bilo koji od ovih simptoma, obratite se svojem liječniku koji će vas uputiti na daljnje pretrage.

Dijagnoza raka dojke

Ako se rak dojke otkrije u ranom stadiju šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Naime, prema dostupnim podacima, rak dojke se u 90 posto slučajeva uspješno liječi ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju.

Rak dojke se dijagnosticira:

• Mamografijom: mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti promjene na dojci i do dvije godine ranije od pojave simptoma. Mamografiju je najbolje obaviti između 5. i 10. dana menstrualnog ciklusa. Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine. Kod žena kod kojih su zabilježeni slučajevi raka dojke u bliskih članova obitelji (baka, mama, teta i slično) preporučuje se ranije odlaziti na redovite mamografske preglede. S obzirom na to da mamografija ne može prikazati od 15 do 20 posto karcinoma dojki, osobito u žena koje imaju dojke s gustom žljezdanom strukturom, liječnici preporučuju da se mamografija kombinira s ultrazvukom dojki.

• Ultrazvukom dojki (UZV): ultrazvuk je dijagnostička metoda s točnošću od više od 90 posto i preporučuje se ženama mlađim od 40 godina te starijim ženama koje imaju gusto žljezdano tkivo. Ultrazvuk dojki najbolje je obaviti u prvih deset dana menstruacijskog ciklusa, zato što utjecaj ženskih spolnih hormona nije toliko izražen kao u predmenstruacijskom periodu.

• Magnetskom rezonancom (MRI): magnetska rezonanca je slikovno prikazivanje strukture dojke kod kojeg se pomoću magneta, radio valova i računala izrađuju detaljne slike, a najčešće se preporučuje ženama koje imaju visoki rizik za razvoj raka dojke. Ženama koje imaju gustu žljezdanu strukturu dojki obično se savjetuje kombinacija pregleda ultrazvukom i magnetskom rezonancom koja se radi prema potrebi, odnosno ako se ultrazvukom, koji je nakon 40. godine potrebno raditi jedanput godišnje, pronađu sumnjive tvorbe.

• Biopsijom: biopsija je zahvat tijekom kojeg se uzima uzorak tkiva dojke na temelju kojeg se utvrđuje jesu li stanice zloćudne ili ne. Biopsija se može izvršiti u slučaju da se tijekom ultrazvučnog pregleda otkrije sumnjiva tvorba. Biopsijom se utvrđuje tip i stupanj raka na temelju čega se određuje adekvatno liječenje.

Stadiji raka dojke i prognoza

Nakon što je postavljena dijagnoza raka dojke, navodi se u Priručniku za pacijente, različitim pretragama i postupcima liječnici nastoje utvrditi koje su karakteristike bolesti – je li se bolest proširila i ako je, koliko je proširena. Ovaj proces se naziva određivanje stadija bolesti i važan je za planiranje liječenja, ali i procjenu prognoze, odnosno očekivanog uspjeha liječenja.

Prilikom određivanja stadija raka dojke koristi se sedam ključnih informacija:

• veličina tumora u dojci
• zahvaćenost limfnih čvorova metastazama
• prisutnost metastaza u udaljenim organima ili dijelovima tijela
• izraženost estrogenih, progesteronskih i HER-2 receptora u tumoru
• gradus tumora (koliko se stanice karcinoma razlikuju od normalnih stanica).

Na temelju ovih parametara svakom oboljelom od karcinoma dojke dodjeljuje se određeni stadij. Stadiji se razlikuju u pristupu liječenju, ali i u očekivanom uspjehu liječenja. Prognoza se najčešće izražava u stopi preživljenja određene skupine (pacijentice istog stadija) u petogodišnjem intervalu od postavljanja dijagnoze.

Rak dojke ima pet stadija koji se označavaju brojevima od 0 do 4:

Rak dojke stupnja 0
označava duktalni karcinom in situ (DCIS). Stanice raka ostaju ograničene na kanale dojke i nisu se proširile u obližnje tkivo.

Rak dojke 1. stupnja

Stadij 1A: primarni tumor je širok 2 centimetra ili manje. Limfni čvorovi nisu zahvaćeni.
Stadij 1B: rak se nalazi u obližnjim limfnim čvorovima. Ili nema tumora u dojci ili je tumor manji od 2 centimetra.

Rak dojke 2. stupnja

Stadij 2A: tumor je manji od 2 centimetara i proširio se na 1 do 3 obližnja limfna čvora ili je između 2 i 5 centimetara i nije se proširio ni na jedan limfni čvor.
Stadij 2B: tumor je između 2 i 5 centimetara i proširio se na 1 do 3 aksilarna (pazušna) limfna čvora ili je veći od 5 centimetara i nije se proširio ni na jedan limfni čvor.

Rak dojke 3. stupnja

Stadij 3A: rak se proširio na 4 do 9 aksilarnih limfnih čvorova ili je povećao unutarnje mliječne limfne čvorove. Primarni tumor može biti bilo koje veličine. Tumori su veći od 5 centimetara. Rak se proširio na 1 do 3 aksilarna limfna čvora ili bilo koji čvor na prsnoj kosti.
Stadij 3B: tumor je zahvatio stijenku prsnog koša ili kožu i može, ali ne mora zahvatiti do 9 limfnih čvorova.
Stadij 3C: rak se nalazi u 10 ili više aksilarnih limfnih čvorova, limfnih čvorova u blizini ključne kosti ili unutarnjih mliječnih čvorova.

Rak dojke 4. stupnja (metastatski rak dojke)

U 4. stadiju tumor može biti bilo koje veličine, a stanice raka su se proširile na obližnje i udaljene limfne čvorove, kao i na udaljene organe.

U Hrvatskoj je stopa preživljenja od raka dojke ispod europskog prosjeka. Sa stopom preživljenja od 79 posto Hrvatska spada u donju trećinu europskih zemalja, pokazalo je veliko svjetsko istraživanje CONCORD-3.

Liječenje raka dojke

Put liječenja ovisi o veličini tumora, njegovom smještaju, biološkoj prirodi tumora te njegovoj proširenosti.

U najčešće vrste liječenja spadaju:

• kirurški zahvati: kirurškim zahvatom može se odstraniti dio dojke s tumorom, cijela dojka što se stručno naziva totalna mastektomija, dojka s limfnim čvorovima u pazuhu i s mišićem stijenke prsnog koša što se još naziva radikalna mastektomija
• radioterapija: metoda kod koje se za ubijanje stanica raka koriste kontrolirane doze zračenja visokoenergetskim zrakama
• kemoterapija: metoda kod koje se citotoksičnim lijekovima zaustavlja rast malignih stanica
• hormonska terapija: snižava razine hormona u tijelu te tako zaustavlja rast zloćudnih stanica
• imunoterapija: ovo je metoda kod koje se primjenjuju lijekovi koji potiču imunološki sustav da prepozna i uništi stanice raka

Rak dojke u Hrvatskoj

Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2019. godine najčešći karcinom kod žena u Hrvatskoj je karcinom dojke, a slijede ga karcinom debelog crijeva i pluća. U Hrvatskoj, kao i u svim razvijenim europskim zemljama, broj novootkrivenih karcinoma dojke je u porastu.

“Od raka dojke u 2019. godini oboljelo je 3009 žena, no važan je podatak da je kod žena u dobi od 20 i 34 godine porast novih slučajeva značajan i iznosi 2,9 posto godišnje, a kod žena u dobi od 35 do 49 godina iznosi 3,5 posto. Tu su nam bitni preventivni programi koji omogućavaju da se karcinom otkrije na vrijeme, u sve manjoj veličini, kako bi se što uspješnije liječio”, dodala je docentica Vesna Ramljak.

Psihološka pomoć

Dobro organizirana psihološka pomoć postoji u:

– KBC-u Zagreb

– djelomično u KBC-u Sestre milosrdnice

– Udruzi Sve za nju gdje se korisnice mogu obratiti u svakom momentu, bez uputnice i suvišnih priča

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo I

Hrvatski zavod za javno zdravstvo II

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Klinički bolnički centar Rijeka

Mayo Clinic

National Cancer Institute

National Library of Medicine I

National Library of Medicine II