Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Omogućava STADA

Somnologinja za Telegram: Od nesanice pati oko 25 posto građana. Broj pacijenata stalno raste

Ekspertica medicine spavanja otkriva kako razlikovati kratkoročni i kronični problem

FOTO: Robert Anić/PIXSELL

Oko 15 posto građana Hrvatske pati od lakšeg, a 11 posto od težeg i dugotrajnog oblika nesanice, pokazalo je istraživanje iz 2006. Kasnijih relevantnih istraživanja na ovu temu nema, no stručnjaci za spavanje pretpostavljaju da su, zbog pandemije, potresa, ratnih zbivanja, inflacije te vala poskupljenja podaci još nepovoljniji.

Iako četvrtina stanovnika Hrvatske ima problema sa spavanjem te se poremećaji sna, osobito nesanica i apneja u snu, sve više prepoznaju kao javnozdravstveni problem, prema istraživanju Telegrama o zdravstvenoj pismenosti koje je podržala njemačka farmaceutska kuća STADA čak 20 posto stanovnika Hrvatske još ne zna gdje mogu pronaći informacije o spavanju.

Upravo smo zato o tom galopirajućem problemu razgovarali sa specijalisticom neurologije i stručnjakinjom medicine spavanja iz Klinike Vrapče u Zagrebu, dr. Anom Marijom Šantić.

Problem je češći u žena

Uglednu smo somnologinju, koja je stekla međunarodno priznati certifikat Europskog somnološkog društva, pitali koji su najčešći uzroci lošeg sna, pogađa li taj neugodan problem više žene ili muškarce te kako si pomoći. U skladu s podacima iz međunarodnih radova, udio žena u kategoriji lakše nesanice je 70, a u kategoriji ozbiljne nesanice čak 72 posto.

“Nesanica, kako je potvrđeno, češće pogađa žene nego muškarce. Ta se spolna razlika vidi već u adolescenciji, a osobito je izražena u postmenopauzi. Osim toga, nesanica je općenito češća u starijih ljudi, osoba s niskim socioekonomskim statusom i onih koji pate od kroničnih bolesti”, ističe dr. Šantić.

Od blage nesanice najviše pate stanovnici Like i Baranje, njih više od 20 posto, a najmanje građani Zagreba i okolice gdje se s tim problemom susreće 12 posto ljudi. I ozbiljnom nesanicom najviše su pogođeni Ličani i Baranjci, njih 18 posto, slijede ih Slavonci s 15 posto, dok su tim problemom najmanje pogođeni stanovnici Zagreba i njegove okolice, njih 9 posto. Unatoč svježem zraku i mirnijem životu, nesanica više pogađa stanovnike hrvatskih sela, dok od nje najviše pate stariji od 60 godina.

Povremena nesanica ili ozbiljan poremećaj spavanja

Somnologinju smo upitali kako razlikovati prolazni od ozbiljnog poremećaja. “Povremena nesanica situacijski je uvjetovan poremećaj spavanja i po definiciji je prolazan. To znači da se razriješi spontano, sam od sebe ili promjenom nekih izvanjskih faktora koji su doveli do nesanice”, kaže te dodaje:

“Kroničnu nesanicu prate poteškoće uspavljivanja, buđenja tijekom noći ili ranojutarnje buđenje koji se javljaju učestalošću od tri ili više puta tjedno, kroz najmanje tri mjeseca.”

Ističe da je takav poremećaj nužno popraćen smetnjama dnevnog funkcioniranja, kao što su osjećaj iscrpljenosti, pad energije i sniženo raspoloženje, poremećaj pamćenja, koncentracije, iritabilnost ili čak samo nezadovoljstvo kvalitetom sna.

Broj pacijenata stalno raste

U Hrvatskoj, pri Zavodu za psihofiziologiju i organski uvjetovane psihičke poremećaje, od 1981. godine djeluje Centar za poremećaje spavanja i budnosti.

Broj bolesnika koji se liječe na Zavodu svake godine raste, a na rješavanju njihovih problema, uz personalizirani pristup svakom pacijentu, radi jedinstven stručni tim koji čine psihijatar, neurolozi, među kojima je i naša sugovornica te suradni psiholozi.

Na popisu uzroka su i geni i ekrani

Našu sugovornicu smo pitali koji su najčešći uzroci poremećaja spavanja, no jednostavnog odgovora na to pitanje nema, jer nesanica je, kako ističe, kompleksan poremećaj čiju je etiologiju vrlo teško jednoznačno definirati.

“Gotovo 50 posto ljudi tijekom godine dana može imati prolaznu nesanicu koja je najčešće uvjetovana izvanjskim faktorima kao što su stres i bol. Govorimo li o kroničnoj nesanici, tu je pak važno istaknuti da je dokazana genetska predispozicija za njezin nastanak”, otkriva.

Nesanica se, nastavlja dr. Šantić, povezuje se i s određenim tipovima osobnosti, a neodvojiva je i od brojnih psihičkih poremećaja, među kojima najveću javnozdravstvenu važnost imaju depresivni i anksiozni poremećaj.

Prateći fenomen kroničnih bolesti

Ona je, ističe, prateći fenomen brojnih kroničnih bolesti, osobito onih s bolnom simptomatologijom. Ne treba previdjeti ni moguću povezanost nesanice s drugim poremećajima spavanja, kao što su apneja ili prestanak disanja u snu te sindrom nemirnih nogu.

“U današnje je vrijeme važno istaknuti i prekomjerno izlaganje elektroničkim uređajima, što remeti uspavljivanje. Vrijeme pred spavanje trebalo bi biti posvećeno umirujućim aktivnostima, ali ne pred ekranima, kaže dodajući da nas oni razbuđuju, prvenstveno emitiranjem plavog svjetla, ali i sadržajem koji promovira budnost, osobito ako zahtjeva naš aktivni angažman”, pojašnjava dr. Šantić.

Uvođenje higijene spavanja

Upozorava i na moguće posljedice zanemarene nesanice. Loše prospavana noć se, kako ističe, često reflektira na dnevno funkcioniranje. “Osobe se osjećaju iscrpljeno, umorno, sniženog su raspoloženja, nižeg praga tolerancije na frustracije, otežano se koncentriraju, mogu osjećati pospanost… Dugoročno, kronična nesanica povećava rizik od nastanka kroničnih kardiovaskularnih bolesti, kao što je arterijska hipertenzija”, pojašnjava somnologinja.

Prvi korak ka kvalitetnom spavanju je takozvana higijena spavanja, što podrazumijeva odlazak na spavanje u približno isto vrijeme, osiguranje dovoljne količine vremena koje ćemo provesti spavajući, izbjegavanje tjelesne aktivnosti kasno navečer te izloženosti plavom svjetlu ekrana, kao i suvišnim informacijama koje nas mogu uznemiriti.

Kognitivno-bihevioralna terapija

Osim higijene spavanja, danas su u službi rješavanja problema nesanice i mnoge terapije – opće je prihvaćeno da je kognitivno-bihevioralna terapija prvi korak u liječenju kronične nesanice.

“Prije odluke o uključenju pacijenta u ovakav tretman, treba ipak razmotriti neke faktore, prvenstveno psihološke faktore i motivaciju pacijenta“, napominje naša sugovornica. Druga linija liječenja, nastavlja, je farmakoterapija lijekovima koju čini nekoliko terapijskih skupina.

“U našim uvjetima su to i dalje najčešće lijekovi benzodiazepinske skupine, koji se ne bi trebali uzimati u kontinuitetu duljem od 2 do 3 tjedna. Nažalost, često vidimo da je njihovo uzimanje mnogo dulje, s posljedičnim razvojem tolerancije koja dovodi do potrebe uzimanja viših doza, a onda moguće i ovisnosti. Ukidanje takvih lijekova tada mora biti postupno, a često se mora provesti i u bolničkim uvjetima“, upozorava stručnjakinja.

Melatonin je saveznik u liječenju

Česti sastojci prirodnih pripravaka, koji mogu pomoći kod problema sa snom, su melatonin i pasiflora – pitali smo dr. Šantić kako djeluju te mogu li doista pomoći kod nesanice?

“Melatonin je hormon žlijezde epifize, a njegova primarna uloga je sinkronizacija dnevno-noćnog ritma budnosti i spavanja. Melatonin se primarno koristi u svrhu uspostave normalnog ritma spavanja i budnosti, primjerice kod jet-laga, kod osoba koje zamijene dan za noć, kao i kod ljudi koji prerano odlaze na počinak i prerano se bude te kod dementnih osoba itd“, kaže nam.

Moć pasiflore

Somnologinja pojašnjava da “melatonin ima i blago hipnotsko djelovanje koje, kod većine odraslih osoba nije značajno, ali kod nekih može biti izraženije pa ga vrijedi pokušati kao jednu od prvih linija liječenja, a ako zakaže, razmotriti druge.”

“Pasiflora pak djeluje sedativno i opuštajuće, vjerojatno mehanizmom otpuštanja inhibitornog neurotransmitora gama-amino-maslačne kiseline (GABA) koji ima sedativno djelovanje na središnji živčani sustav. Sličnim mehanizmom djeluju i hipnotici i benzodiazepini, međutim, njihovo je djelovanje jače, a i moguće nuspojave su češće“, zaključila je dr. Ana Marija Šantić, ekspert medicine spavanja.


Ovaj članak dio je kampanje za promociju zdravstvene pismenosti koju je pokrenuo Telegram u suradnji s njemačkom farmaceutskom kućom STADA. U sklopu kampanje provedeno je prvo nacionalno istraživanje zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj. Više pročitajte ovdje.