Giht: rizični faktori, simptomi, prevencija i liječenje
Napadaj gihta može trajati od 7 do 14 dana
Tekst je revidirala Branislava Čilić, dr. med., specijalist obiteljske medicine
Što je giht?
Giht je upala zglobova koja nastaje zbog nakupljanja mokraćne kiseline u dijelovima našeg tijela. Mokraćna kiselina se stvara u jetri i iz tijela eliminira urinom. Ljudsko tijelo stvara mokraćnu kiselinu tijekom razgradnje purina i pirimidina, tvari koje se nalaze u određenoj hrani i pićima.
Kada su razine mokraćne kiseline u krvi iznimno visoke te kada je bubrezi ne eliminiraju iz tijela, mogu se formirati kristali mokraćne kiseline (urati) koji se nakupljaju u zglobovima i okolnom tkivu te izazivaju intenzivnu upalu, odnosno giht. Bolna upala najčešće zahvaća zglob nožnog palca, ali se može pojaviti u bilo kojem zglobu u tijelu, od gležnjeva, koljena, laktova, do zapešća i zglobova prstiju.
Giht simptomi i kako ih prepoznati?
Simptomi gihta gotovo se uvijek javljaju iznenada. Znanstvenici su utvrdili da su napadaji gihta 2,4 puta češći noću zbog opadanja tjelesne temperature u snu i dehidracije, što potiče simptome gihta.
Najčešći simptomi koji se javljaju u akutnoj fazi gihta su:
- najčešće zahvaćenost jednog zgloba, a s dužim trajanjem bolesti zahvaća i više zglobova
- intenzivna bol u zahvaćenom zglobu, najčešće je riječ o zglobu nožnog palca
- crvenilo u zahvaćenom zglobu
- oticanje zahvaćenog zgloba
- neizdrživa bol čak i na lagani dodir poput onoga kada se pokrivate plahtom
- nemogućnost oslanjanja na nogu na kojoj je korijen palca zahvaćen upalom
- toplina ili osjećaj kao da zglob “gori”
Koliko dugo traje napadaj gihta? Napad, odnosno akutna faza gihta može trajati od 7 do 14 dana i može se ponavljati. Bol koja se javlja u akutnoj fazi gihta najjača je unutar prva 4 do 12 sati nakon što počne. Razdoblje između dviju akutnih faza može proći bez ikakvih simptoma.
Rizični faktori za nastanak gihta
Poznati su čimbenici koji povećavaju razinu mokraćne kiseline, to su:
- prehrana koja uključuje mnogo crvenog mesa, naročito iznutrice, školjkaša, te slatkiša i alkohola (čokolada i pivo)
- prekomjerna tjelesna težina zbog koje tijelo proizvodi više mokraćne kiseline i bubrezi teže eliminiraju mokraćnu kiselinu
- određene bolesti poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, metaboličkog sindroma te bolesti srca i bubrega
- određeni lijekovi koji se koriste u liječenju hipertenzije
- nasljedni faktor također je povezan s rizikom – ako su drugi članovi vaše obitelji bolovali od gihta, veća je vjerojatnost da ćete razviti bolest
- spol, utvrđeno je da se giht češće javlja kod muškaraca prvenstveno zato što žene imaju nižu razinu mokraćne kiseline. Nakon menopauze, međutim, razine mokraćne kiseline kod žena približavaju se onima muškaraca
- dob, muškarci imaju veću vjerojatnost da će ranije razviti giht, obično između 30. i 50. godine dok žene općenito razvijaju znakove i simptome nakon menopauze
Komplikacije gihta
Ljudi s gihtom mogu razviti stanja kao što su:
- ponavljajući napadaji gihta: neki ljudi samo jedanput imaju napadaj gihta dok ga drugi mogu imati nekoliko puta godišnje. Zato je važno liječiti giht jer ako se ne liječi giht može uzrokovati propadanje zgloba
- kronični giht: neliječeni giht može uzrokovati taloženje urata ispod kože uslijed čega se formiraju tofi, potkožne kvrge oko zglobova. Tofi obično nisu bolni, ali mogu nateći i postati osjetljivi tijekom napada gihta
- bubrežni kamenci: urati se mogu nakupljati u urinarnom traktu i uzrokovati bubrežne kamence
Dijagnoza gihta
Dijagnoza gihta postavlja se kliničkim pregledom te laboratorijskim mjerenjem razine mokraćne kiseline iz krvi, koji ne mora nužno biti povišen iako postoji bolest. Prema potrebi je moguć i pregled kod reumatologa koji pacijenta može uputiti na snimanje zgloba te punkciju kojom se analizira sadržaj nakupljene tekućine u zglobu.
Giht liječenje
Kod akutnog napada najvažnije je smanjiti bol, oteklinu i druge simptome upale. Pritom se najčešće koriste nesteroidni antireumatici poput indometacina, ibuprofena i diklofenak natrija koji mogu ublažiti bol od napada gihta. Iako se ovi lijekovi mogu nabaviti bez recepta, ne uzimajte ih bez prethodnog savjetovanja s obiteljskim liječnikom zato što mogu imati negativan učinak na bubrege, smanjujući njihovu sposobnost filtriranja mokraćne kiseline i povećavajući rizik od budućih napada gihta. Liječnik će vam savjetovati trebate li uzimati ove lijekove i u kojoj dozi. Osobama koje ne smiju uzimati nesteroidne antireumatike specijalist može propisati liječenje glukokortikoidima, lijekovima koji imaju snažan protuupalni učinak, a uzimaju se oralno ili intravenski u bolničkim uvjetima.
Kako prevenirati giht?
Postoje mnoge smjernice o načinu života i prehrani koje mogu spriječiti pojavu gihta, to su:
- zdrava, uravnotežena prehrana – primjer jelovnika i popis namirnica koje trebate uključiti ili ograničiti pronađite na ovom linku
- redovita tjelovježba – uz pomoć liječnika odaberite odgovarajuću aktivnost, osobito ako imate kronični giht
- prestanak pušenja
- održavanje visokog unosa tekućine od oko 2 do 4 litre dnevno
- izbjegavanje alkohola
- održavanje umjerene tjelesne težine
- liječenje komorbiditeta (istovremeno prisustvo dvije i više bolesti)
- liječenje metaboličkog sindroma
- dodaci prehrani: omega-3 masne kiseline i vitamin C
Osim gore navedenog zdravog stila života postoje lijekovi koji se redovito uzimaju. Njihova je uloga smanjenje urične kiseline u krvotoku, takozvane hiperuricemije, te samim time i prevencija nove epizode gihta koji je vezan za nju.
Prva pomoć kod gihta
Kod ublažavanja bola izazvanog gihta preporučuje se:
- izbjegavati namirnice koje sadrže purin – popis potražite ovdje
- držati zglob pod upalom na povišenom
- čim više odmarati zato što će mirovanje pomoći u ublažavanju boli i otekline
- stavljanje leda na upaljeni zglob
- izbjegavanje bilo kakvog opterećenja na zglob zahvaćen upalom (primjerice oslanjanje na nogu na kojoj je zglob pod upalom)
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
National Library of Medicine II
National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases