Upozoravajući TIA moždani udar: uzroci, simptomi i prevencija mini-moždanog udara
TIA se javlja satima ili danima prije moždanog udara, evo kako je možete prepoznati
Tekst je revidirala prim. dr. sc. Svjetlana Šupe, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne medicine Zavoda za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti KBC-a Zagreb
Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) predstavlja prolazni žarišni poremećaj moždane funkcije bez dokaza oštećenja moždanog tkiva (prostorna komponenta) koji prolazi unutar 24 sata (vremenska komponenta), uz visoki rizik od naknadnog razvoja moždanog udara, govori prim.dr.sc. Svjetlana Šupe.
Što je TIA moždani udar?
Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) ili takozvani “mini-moždani udar“ uzrokovan je poremećajem u opskrbi krvlju i hranjivih tvari u mozgu s neurološkim simptomima koji obično traju od nekoliko minuta do nekoliko sati. TIA ima isto podrijetlo kao i ishemijski moždani udar, najčešći tip moždanog udara. Dok kod ishemijskog moždanog udara ugrušak blokira dotok krvi u dio mozga i izaziva odumiranje stanica u mozgu, kod TIA-e je blokada (poremećaj cirkulacije) kratka i prolazna, bez trajnog oštećenja moždanog tkiva. TIA se može smatrati upozoravajućim “znakom alarma” za razvoj moždanog udara. Naime, najveći rizik od razvoja moždanog udara je unutar 24-48 sati nakon TIA. Najmanje od 1 od 3 osobe koje imaju TIA-u s vremenom će doživjeti moždani udar, a otprilike polovica moždanih udara dogodi se unutar godinu dana nakon epizode “mini-moždanog udara”, napominju liječnici Klinike Mayo.
Simptomi mini moždanog udara
Moždani udar je heterogena i multifaktorijalna bolest uzrokovana kombinacijom niza vaskularnih, sociohigijenskih i genetskih rizičnih čimbenika. Znakovi i simptomi TIA-e identični su onima koji se javljaju u ranoj fazi moždanog udara.
Simptomi TIA mogu uključivati:
- iznenadnu slabost polovine lica ili tijela
- iznenadnu obamrlost ili trnci u licu, ruci ili nozi, obično na jednoj strani tijela
- nejasan ili iskrivljen govor
- poteškoće u razumijevanju drugih
- sljepoću na jedno ili oba oka
- dvoslike, odnosno dvostruki vid
- vrtoglavice
- gubitak ravnoteže ili koordinacije
- iznenadne smetnje orijentacije, zbunjenost
Budući da se TIA najčešće javlja satima ili danima prije moždanog udara, ključno je zatražiti liječničku pomoć odmah ako primijetite gore navedene simptome kako bi se spriječio nastanak moždanog udara.
Rizični faktori za TIA
Neki čimbenici rizika za TIA-u i moždani udar ne mogu se promijeniti, no postoji niz rizičnih faktora na koje se može utjecati.
Rizični faktori za TIA moždani udar koji se ne mogu promijeniti:
- obiteljsko nasljeđe: rizik je veći u osoba kod kojih je netko od članova obitelji imao TIA-u ili moždani udar
- dob: rizik raste nakon 55. godine života
- spol: muškarci imaju nešto veći rizik od TIA-e i moždanog udara. Ali kako žene stare, njihov rizik od moždanog udara raste
- etnička pripadnost: češće se javlja u crnačkoj populaciji u odnosu na populaciju bijelaca
- prethodni prolazni ishemijski napad ili preboljeli moždani udar: ako ste imali jednu ili više TIA-a ili prebolili moždani udar, veća je vjerojatnost da ćete doživjeti moždani udar
- anemija srpastih stanica: moždani udar je česta komplikacija anemije srpastih stanica. Krvne stanice u obliku srpa nose manje kisika i također imaju tendenciju da se zaglave u stijenkama arterija, ometajući protok krvi u mozak. Međutim, pravilnim liječenjem anemije srpastih stanica može se smanjiti rizik od moždanog udara
Rizični faktori za TIA moždani udar na koje se može utjecati:
Kontrolom i liječenjem niza čimbenika – uključujući određena zdravstvena stanja i bolesti, stil života i prehrambenih navika koji povećavaju rizik od moždanog udara, može se prevenirati nastanak TIA-e pa i moždanog udara. Ako imate jedan ili više rizičnih faktora to ne znači da ćete doživjeti moždani udar, ali se rizik za nastanak TIA i moždanog udara značajno povećava.
- visoki krvni tlak: rizik od moždanog udara počinje rasti pri očitanjima krvnog tlaka višim od 140/90 milimetara žive (mm Hg). U slučaju da imate visoki krvni talk liječnik će vam odrediti terapiju na temelju vaše dobi, osobito ako imate dijabetes i druge čimbenike rizika
- visok kolesterol: smanjenim unosom masti, osobito zasićenih masti i transmasti, može se utjecati na razvoj plaka u arterijama. Uz promjene u prehrani, liječnik vam može propisati lijekove za snižavanje kolesterola
- kardiovaskularne bolesti: rizik raste ako imate zatajenje srca, srčanu manu, infekciju srca ili poremećeni srčani ritam
- bolest karotidne arterije: u tom stanju dolazi do značajnog suženja te mogućeg začepljenja krvnih žila u vratu koje vode krv do mozga
- periferna arterijska bolest: uzrokuje suženja i začepljenje krvnih žila koje prenose krv u ruke i noge
- dijabetes: šećerna bolest povećava rizik od ateroskleroze, sužavanja arterija zbog nakupljanja masnih naslaga, te utječe na brzinu kojom se ateroskleroza razvija
- visoke razine homocisteina: povišene razine ove aminokiseline u krvi mogu uzrokovati zadebljanje arterija, što ih čini osjetljivijima na stvaranje krvnih ugrušaka
- višak kilograma: pretilost, osobito prekomjerna težina u području trbuha, povećava rizik od moždanog udara i kod muškaraca i kod žena
- tjelesna neaktivnost i sjedilački način života: doprinose povećanju rizika za TIA
- stres i depresija: emocionalni i mentalni problemi doprinose riziku za TIA kao samostalni rizični čimbenici ili pogoršavaju već postojeće rizične čimbenika kao što su visoki krvni tlak, porast kolesterola, poremećaj srčanog ritma, poremećaji zgrušavanja krvi i slično
Prevencija TIA (moždanog udara)
Poznavanje svojih čimbenika rizika te izmjenom navika i stila života, pravilnom prehranom i tjelovježbom može se značajno smanjiti rizik nastanka TIA. Budite odgovorni prema sebi i svojem zdravlju, održavajte zdrav način života te odlazite na redovite liječničke preglede.
Najvažniji koraci prevencije TIA/moždanog udara:
- Prestanak pušenja smanjuje rizik od TIA-e ili moždanog udara
- Smanjenje unosa zasićenih masti i transmasti kroz prehranu može smanjiti stvaranje i nakupljanje plaka u arterijama
- Unos povrća i voća je važan zato što ova hrana sadrži hranjive tvari poput kalija, folata i antioksidansa koji mogu zaštititi od TIA-e ili moždanog udara
- Ograničen unos soli iznimno je važan, osobito ako imate visok krvni tlak. Izbjegavanjem slane hrane i dosoljavanja jela može smanjiti krvni tlak
- Redovita tjelovježba pospješuje regulaciju krvnoga tlaka, doprinosi regulaciji šećera, snižavanju masnoća u krvi, doprinosi boljoj tjelesnoj kondiciji i emocionalnom uravnoteživanju i smirenju
- Ograničen unos alkohola jedan je od ključnih koraka prevencije. Ne preporučuje se piti više od jednog pića dnevno za žene i dva dnevno za muškarce
- Održavanje zdrave težine također je ključno. Prekomjerna tjelesna težina doprinosi razvoju visokog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Gubitak težine uz uravnoteženu prehranu i tjelovježbu može sniziti krvni tlak i poboljšati razinu kolesterola u krvi
- U slučaju uzimanja hormonalne terapije (kontraceptiva ili nadomjesne terapije u menopauzi) budite pod kontrolom liječnika
- Održavajte svoje mentalno zdravlje. Budite društveno aktivni, održavajte kontakte s prijateljima, učlanite se u neke udruge, čitajte, rješavajte križaljke, učite neki novi jezik ili novu vještinu (naučite svirati neki instrument, krenite na tečaj slikarstva, izrade keramike…)
- Naučite prepoznati simptome upozorenja za moždani udar i odmah zatražite pomoć (važno je čim prije pozvati 194 ili 112).
Dijagnoza TIA moždanog udara
Uz niz neuroloških testova i pomnog neurološkog pregleda i anamneze (povijesti bolesti), rade se i dijagnostički testovi kako bi se utvrdilo što je izazvalo tranzitornu ishemijsku ataku. To su:
- laboratorijski testovi (kompletna krvna slika, šećer u krvi, jetreni testovi, kolesterol i masnoće u krvi, parametri bubrežne funkcije, vrijednost željeza, kalija, natrija, neki imunološki testovi)
- doppler (ultrazvučni pregled) vratnih krvnih žila
- EEG – praćenje i zapis prenošenja moždanih valova
- praćenje srčanog ritma (EKG i produženi 24-satni EKG)
- ultrazvuk srca
- kompjuterizirana tomografija mozga (CT)
- magnetska rezonancija mozga (MRI)
- angiografija magnetskom rezonancijom (MRA) ili CT angiografija (CTA) kako bi se istražili mogući uzroci povezani sa srcem ili krvnim žilama
- cerebralna panangiografija – prikaz krvnih žila mozga ako se postavi sumnja na postojanje krvožilnih promjena ili malformacije
Liječenje TIA (moždanog udara)
Većina ljudi koji su imali TIA-u mora kontrolirati svoje rizične čimbenike te uz izmjenu stila života i navika, u prevenciji dugoročno uzimati jedan ili više lijekova svaki dan kako bi smanjili svoje rizike za moždani udar ili drugu TIA-u.
- Antitrombocitni lijekovi:
a) Antiagregacijski lijekovi: često su dio terapije zato što djeluju tako da smanjuju sposobnost trombocita da se lijepe zajedno i stvaraju krvne ugruške
b) Antikoagulansi: ove lijekove protiv zgrušavanja krvi, a koji mogu spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka, dobivaju ljudi koji su imali TIA-u uzrokovanu krvnim ugruškom koji je nastao kao posljedicom fibrilacije atrija (nepravilnog rada srca). - Antihipertenzivi: osobe koje imaju visok krvni tlak dobit će i antihipertenzive zato što visoki krvni tlak povećava rizik od TIA-e ili moždanog udara.
- Hipolipemici: osobe koje imaju visok kolesterol ili trigliceride u krvi uz dijetu će dobiti statine, lijekove koji smanjuju razinu kolesterola u krvi blokirajući enzim u jetri koji proizvodi kolesterol. Statini mogu pomoći u smanjenju rizika od moždanog udara bez obzira na razinu kolesterola jer smanjuju rizik progresije ateroskleroze krvnih žila.
- Antiaritmici, kardiotonici: osobe koje imaju poremećen ritam rada srca ili oštećenu srčanu funkciju dobit će lijekove za regulaciju srčanog ritma i održavanje srčane funkcije
Ovisno o temeljnom uzroku TIA-e, uz navedene lijekove propisuju se i lijekovi za regulaciju šećera u krvi, anemije, upalnih promjena, mentalnih tegoba ili drugih poremećaja. Uz to, u slučaju značajnog suženja karotidne arterije kao uzrokom TIA-e, provodi se operativno liječenje (karotidna endarterektomija) kojom se uklanjanju masne naslage (plak) iz arterija koje mozak opskrbljuju krvlju ili endovaskularno liječenje (postavljanje stenta u karotidu) kako bi se smanjilo suženje krvne žile i poboljšao protok.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara