Stručnjaci u posljednje vrijeme intenzivno proučavaju postbiotike. Evo što su i zašto su dobri

Sigurno ste čuli za probiotike, dobre mikroorganizme kojih ima u nekim jogurtima i u fermentiranoj hrani, a povezani su s boljim zdravljem probavnog sustava, boljim imunitetom, snom i raspoloženjem. Možda ste čuli i za prebiotike, neprobavljive komponente koje se nalaze u namirnicama poput šparoga, češnjaka, luka i banana, a koje potiču rast ili aktivnost prijateljskih bakterija u crijevima. Drugim riječima, prebiotici su hrana za probiotike.

Najnoviji interes nutricionista sada su postbiotici, a istraživanje ovih spojeva silno je intrigantno. Health objašnjava što su postbiotici, kakve veze imaju s prebioticima i probioticima, kako koriste zdravlju i kako ih dobiti. Naime, postbiotici su neživi mikroorganizmi ili njihove komponente koji pružaju zdravstvenu korist domaćinu. To je definicija s kojom se usuglasio panel stručnjaka koji je sastavila Međunarodna znanstvena udruga za probiotike i prebiotike 2019. godine.

Što su postbiotici i kako djeluju?

U osnovi, postbiotici su nusproizvodi preostali nakon što se probiotici nahrane prebioticima. Za razliku od probiotika, to nisu živi organizmi. Oni uključuju tvari kao što su peptidi, za koje se zna da usporavaju rast štetnih bakterija i kratkolančanih masnih kiselina, što omogućava procvat dobrim bakterijama. Na taj način postbiotici oponašaju neke iste prednosti kao i probiotici, ali nude i dodatne pogodnosti.

Postbiotici pomažu u prevenciji nastanka upale u tijelu

Točan mehanizam postbiotika nije posve shvaćen, ali znanstvenici koji su radili studiju objavljenu ove godine u časopisu Trends in Food Science and Technology smatraju da bi ovi spojevi mogli potaknuti komunikaciju između crijevne mikrobiote i imunološkog sustava. I

Uz potencijal da podrže imunološku funkciju i borbu protiv infekcija, smatra se da postbiotici pomažu očuvanju integriteta crijevne barijere, smanjuju upale, podržavaju regulaciju šećera u krvi i pomažu kod stanja koja sežu od alergija i probavnih bolesti do kroničnih bolesti i pretilosti.

Studije o dobrobitima postbiotika pokazale su rezultate koje uključuju iskorjenjivanje helikobaktera, smanjenje simptoma bolesti iritabilnog crijeva i kroničnog neobjašnjivog proljeva te suprotstavljanje negativnim učincima stresa. Talijanska studija pokazala je da je upotreba postbiotika kod pacijenata s ponovljenim infekcijama dišnog sustava dovela do značajnog smanjenja broja akutnih infektivnih epizoda i upotrebu antibiotika.

Poboljšana kvaliteta sna kod muškaraca

Znanstvenici kažu da su istraživanja na ljudima ograničena i da su proizvela različite rezultate. Jedna malena studija iz Japana otkrila je da je u pet tjedana postbiotik poboljšao kvalitetu sna kod muškaraca, ali ne i kod žena. Još jedna mala studija iz Izraela nije pronašla statistički značajan učinak postbiotika na upalne procese kod vojnika koji prolaze obuku za samoobranu.

U svijetu se provodi puno istraživanja na širokoj paleti postbiotika. Istraživanja su nevjerojatno obećavajuća, a znanstvenici još uvijek uče o upotrebi i ishodima uzimanja tih spojeva. Nekoliko je razloga zašto su znanstvenici oduševljeni postbioticima. Prvo, ovi se spojevi smatraju sigurnijima od probiotika za određene skupine. U toj su skupini osobe sa slabijim imunitetom, oni koji imaju ozbiljne bolesti ili oni koji su nedavno prošli operaciju. U imunokompromitiranom stanju žive bakterije potencijalno mogu uzrokovati infekciju.

Budući da postbiotici nisu živi organizmi, stabilniji su od probiotika, što znači da imaju dulji rok trajanja, mogu biti izloženi višim temperaturama, lakše se pohranjuju i transportiraju.U studiji objavljenoj u časopisu Nutrients 2020.godine, stručnjaci savjetuju da, “iako je upotreba postbiotika privlačna strategija za promjenu crijevnog mikrobioma, daljnje proučavanje učinkovitosti i sigurnosti je opravdano.” Iako ćemo u bliskoj budućnosti vidjeti da se postbiotici koriste za mnoge stvari, znanstvena zagonetka još traje.

Koji su prirodni probiociti?

Trenutno, najbolji način za proizvodnju postbiotika u našem tijelu je konzumacija što više prebiotičke hrane za hranjenje crijevnih mikroorganizama. Šparoge, češnjak, luk i banane su neki od primjera. Ostale namirnice bogate prebioticima su korijen cikorije, zeleni dijelovi maslačka, artičoke, poriluk, ječam, zob, kakao, jabuke, mahunarke, orašasti plodovi, lanene sjemenke i morske alge.

Mikroorganizmi koji se koriste kao probiotici prirodno postoje u našem tijelu. Neke vrste probiotika možete uzimati u obliku nadomjestaka i u određenim namirnicama. Probiotici se mogu naći u nepasteriziranoj fermentiranoj hrani, kao fermentiranom povrću, kefiru, kombuchi i misu. S obzirom na najnovija istraživanja, možda ćete biti u iskušenju izravno skočiti na postbiotski dodatak. Postbiotski nadomjesci su puno noviji od samih probiotika. Postoje proizvodi na tržištu koji tvrde da podržavaju zdravlje probave i imunitet, ali istraživanja o postbiotskim dodacima su ograničena.

Postbiotici su inspirativno područje istraživanja prehrane. Znanstvenici tek otkrivaju mnoge načine na koje se ti bioaktivni spojevi mogu koristiti za zaštitu i potporu zdravlja. Ali, trenutno ne postoje smjernice o korištenju postbiotskih nadomjestaka za opće zdravlje, dobrobit i prevenciju bolesti. Za sada, najbolje je konzumirati hranu bogatu prebioticima. Za specifična medicinska stanja slijedite upute svoga liječnika.