Sve što morate znati o prevenciji melanoma

Skintegra, vodeći hrvatski brend dermokozmetike, već godinama educira o zdravlju kože i nužnosti redovite UV zaštite. No, otkad je preplanulost sinonim za poželjan i privlačan ten, opasnosti sunčanja padaju u drugi plan. Mediji bombardiraju s uputama za sigurno “hvatanje boje”, no zdrava i sigurna preplanulost ne postoji.

“Preplanulost je znak da je koža već oštećena UV zrakama i na taj se način brani od daljnjeg oštećenja”, objašnjava doc. dr. sc. Ivana Prkačin, dr. med., iz Poliklinike Milojević.

“S obzirom na to da je UV-zračenje najvažniji okolišni čimbenik u nastanku melanoma, zaštita od sunčevih zraka je nužna”, navodi dr. Prkačin, “s druge strane, niti je moguće, niti je poželjno živjeti bez povremenog izlaganja suncu jer ono pomaže sintezu vitamina D u koži te lučenje hormona melatonina koji regulira biološki ritam.”

Doktorica Prkačin kao najveći rizik prepoznaje ukupan dugogodišnji kumulativni učinak ultraljubičastog zračenja. Upravo na to oštećenje se misli u izreci “koža pamti”. Zanimljiva je činjenica da opekotine od sunca u djetinjstvu povećaju rizik od razvoja melanoma za 2 puta, osobito kod osoba koje su izgorjele na suncu pet ili više puta u životu.

Svatko može oboljeti od melanoma

“Ne bih mogao definirati tipičnog pacijenta s rakom kože. Nažalost, sve češće primjećujemo da kod melanoma pravila ne vrijede”, tvrdi dr. med. Jane Basarovski, dermatovenerolog Dermastudija.

U obitelji Anje Pijace, rak kože je dijagnosticiran djedu, majci i ocu. Priče Anjine obitelji tipični su slučajevi oboljenja melanomom. Većina članova obitelji ima svijetlu put sklonu opeklinama, s velikim brojem madeža i pjegica.

“Genski čimbenici su melanomi u obitelji, izrazito svijetla put, svijetle oči te svijetla i crvenkasta boja kose, kao i sklonost kože da izgori”, objašnjava dr. Prkačin, “također, brojka do 100 madeža predstavlja relativni rizik za nastanak melanoma uvećan za 8 do 10 puta, a čak i malen broj atipičnih madeža povećava relativni rizik za oko 4 do 6 puta.”

Dok su Anjini otac i djed velik dio života proveli pod suncem, majčine životne navike, mediteranski tip kože i zanimanje nisu bili predispozicija za oboljenje od raka kože.

“Čak i ako osoba nema povećan rizik za razvoj raka kože, može od njega oboljeti”, ističe dr. Prkačin, “prosječna dob ljudi kada se dijagnosticira je 65 godina, ali melanom nije neuobičajen čak ni među osobama mlađim od 30 godina. Zapravo, to je jedan od najčešćih karcinoma kod mlađih osoba, osobito mladih žena”.

SPF je prva linija prevencije

Dr. Basarovski objašnjava nastanak raka kože kao posljedicu prodiranja UVB zraka u površinski sloj kože, gdje uzrokuju oštećenje stanica, tj. DNK-a u stanicama. Ako organizam ne uspije popraviti oštećenje, stanice se nekontrolirano dijele te nastaje rak kože.

Kvalitetan proizvod za zaštitu od sunca mora pružati zaštitu od širokog spektra zračenja, uključujući UVB, ali i UVA zrake. Dr. Prkačin naglašava da UVB zrake kratkoročno uzrokuju crvenilo kože, a dugoročno uzrokuju nastanak karcinoma kože, dok UVA zrake kratkoročno dovode do tamnjenja kože pokretanjem sinteze melanina, ali dugoročno ubrzavaju starenje kože.

Solar I je izrazito lagani dnevni fluid za zaštitu svih tipova kože od sunčevog zračenja (SPF30). Formula Solara I sadrži pet filtera najnovije generacije, koji zajedničkim djelovanjem upijaju, raspršuju i reflektiraju UV zračenje. Uz to, dermatološki dokazano hrani i vlaži kožu, zahvaljujući ektoinu — svestranoj aminokiselini s fotozaštitnom funkcijom, idealnom za regeneraciju osjetljive i dehidrirane kože.

“O preventivi sam počela misliti kada sam izašla iz puberteta i prestala se pržiti u podne, zalivena s litrom maslinovog ulja”, prisjeća se Anja, “izbjegavam sunce koliko god mogu, provjeravam UV indeks, nosim SPF kroz cijelu godinu, a po ljeti ne izlazim prije pet popodne, osim ako baš moram. Uz to nosim šešire i sunčane naočale.”

U svrhu sprječavanja i ranog otkrivanja zloćudnih tumora kože, tvrdi dr. Prkačin, od iznimne je važnosti odlaziti i na redovite preglede madeža u specijalističke dermatološke ordinacije. Korak prije bio bi samopregled, kako biste na vrijeme uočili promjene na postojećim madežima ili novonastale madeže.

“Dermoskopija, ili pregled madeža dermoskopom, je savršeni dijagnostički alat te je danas naprednija nego što je bila prije, pa možemo otkriti i mali rak kože već u ranom stadiju”, tvrdi dr. Basarovski.

SPF na kojega se možete osloniti i pravovremeno detektiranje abnormalnih promjena na koži — prevencija malignog oboljenja ne može biti jednostavnija.