Iza prof. Mladena Bušića više je od četvrt stoljeća specijalističkog rada i usavršavanja na Klinici za očne bolesti Kliničke bolnice “Sveti Duh”. U tadašnju Opću bolnicu “Sveti Duh” došao je 1992. godine na specijalizaciju, na znanstveni projekt prof. Gabrića koji je rezultirao osnutkom prve hrvatske očne banke 1995. godine. Specijalizaciju je završio početkom 1996. godine, a sada je na kraju svog četvrtog ravnateljskog mandata.

Funkciju ravnatelja Kliničke bolnice “Sveti Duh” uspješno obnaša od 5. travnja 2005. godine, s prekidom od 2010 do 2013., kako kaže, zbog političkih okolnosti u gradu Zagrebu. “Kako sam uvjeren da su vremena takvih okolnosti daleko iza nas, kandidirao sam se na natječaj koji je u tijeku, isključivo želeći doprinijeti zajedno s drugim kandidatima kvalitativnoj mogućnosti izbora najboljeg kandidata”, govori nam ugledni oftalmolog o čijem je životnom i karijernom putu prije nekoliko godina Telegram ekstenzivno pisao.

U više od dva desetljeća njegova rada, bolnica je doživjela procvat. “Objektivno sada daleke 2005. godine Bolnica je, zbog starosti i vrlo lošeg stanja infrastrukturnih objekata te slabe opremljenosti, bila glavni kandidat za preseljenje u desetljećima planiranu, a nikad realiziranu Sveučilišnu kliničku bolnicu u Blatu”, govori te nastavlja:

“Procjenjujući upravo takav razvoj SKB Blato, napravili smo ambiciozan plan razvoja KB “Sveti Duh” koji smo u sinergiji s našim vlasnikom i osnivačem Gradom Zagrebom, Ministarstvom zdravstva i Vladom Republike Hrvatske, te fondovima EU uspjeli provesti u djelo, s jedne strane rekonstrukcijom, dogradnjom i izgradnjom infrastrukture te opremanjem najmodernijom medicinskom opremom svih klinika i zavoda Bolnice, te s druge strane planiranjem preostalih projekata za reorganizaciju Bolnice u modernu kliničku bolnicu.”

Status Kliničke bolnice dobivaju 2009. godine

Što se tih godina konkretno događalo, dočarao nam je egzaktnim brojkama. “Bolnica je 2005. godine imala ugovorenih 500 bolničkih postelja i zapošljavala je oko 1450 djelatnika, a danas ugovaramo 585 postelja od čega je 100 u sklopu Dnevne bolnice, dok za naše pacijente skrbi oko 1600 djelatnika”, priča ističući da su upravo izuzetni liječnici, izvrsne medicinske sestre te odlično ostalo zdravstveno i nezdravstveno osoblje najvrjedniji resurs KB “Sveti Duh”.

Od 14 odjela Bolnice te 2005. godine klinički status imala su samo tri odjela, što je bilo nedovoljno za apliciranje za status Kliničke bolnice sukladno nacionalnom pravilniku koji propisuje predmetne uvjete. No, zahvaljujući znanstveno-nastavnim napredovanjima izvrsnih liječnika te politici vođenja i suradnji s hrvatskim znanstveno-nastavnim institucijama, u samo četiri godine još tri odjela postala su Klinike čime su stekli uvjete te po prvi put u povijesti Hrvatske prerasli iz statusa opće bolnice u vlasništvu lokalne zajednice u status Kliničke bolnice.

Iste je godine u bolnici uz hitni prijem s radom započeo i objedinjeni bolnički hitni prijam. Nakon pilot projekta Svjetske banke u OB Koprivnica, prva dva velika objedinjena hitna bolnička prijama, po uzoru na najmodernije hitne prijame zapadne hemisfere s pacijentom u središtu zbrinjavanja, izgrađena su u KBC-u Zagreb i u KB-u “Sveti Duh”.

“Potom je na nacionalnoj razini donesen pravilnik kojim su sve preostale bolničke zdravstvene ustanove obvezane izgraditi, opremiti i staviti u funkciju upravo takve hitne prijame”, dodaje prof. Bušić koji je idejni začetnik projekta “Ambliopija u četverogodišnje djece grada Zagreba” za rano otkrivanje slabovidnosti u djece.

Pokrenuli Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti

Naime, nakon ovog lokalnog projekta samo godinu dana kasnije pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti.

“Prepoznajući prevenciju kao temelj dobre zdravstvene zaštite, Klinika za očne bolesti, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, a uz potporu Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, od rujna 2011. do lipnja 2014. godine, u vrtićima Grada Zagreba provodila je najveći svjetski projekt skrininga na ambliopiju pod nazivom “Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba, za koji joj je dodijeljena Nagrada Grada Zagreba 2016. godine”, ističe s ponosom.

A ima zašto biti ponosan. Na temelju rezultata ovog projekta, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske proglasio je Kliniku za očne bolesti Kliničke bolnice “Sveti Duh” Referentnim centrom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam.

“Također, od 1. lipnja 2015. godine Ministarstvo je uvelo probir na slabovidnost kao obvezan za svu četverogodišnju djecu u Republici Hrvatskoj. Isti je u siječnju 2016. godine prerastao u Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti kojeg provodi 140 hrvatskih oftalmologa u 70 oftalmoloških centara diljem RH.”

Suradni centar SZO za dječju oftalmologiju

Već 2017. godine uspostavljen je i prvi u svijetu nacionalni Registar ranog otkrivanja slabovidnosti, što je Republiku Hrvatsku svrstalo u sam svjetski vrh provođenja preventivne politike očuvanja zdravlja ne samo djece, nego prospektivno i cjelokupne populacije. U siječnju 2019. Klinika za očne bolesti Kliničke bolnice “Sveti Duh” postaje Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju.

“Ovime se Klinika za očne bolesti pridružila suradnim centrima Svjetske zdravstvene organizacije, od kojih su samo dva centra za oftalmologiju za cijelu Europu, a devet u svijetu, među kojima su Royal Victorian Eye and Ear Hospital u gradu Melbourne, u Australiji i Johns Hopkins Wilmer Eye Institute pri Johns Hopkins Sveučilištu u gradu Baltimore, u Sjedinjenim Američkim Državama”, priča nam prof. Bušić.

Prvi Certificirani centar za liječenje nasljednih distrofija mrežnice u svijetu

No, tu nisu stali. KB “Sveti Duh” u srpnju 2020. godine postaje prvi certificirani centar za primjenu genske terapije za srednju i istočnu Europu te je među prvim centrima u svijetu koji liječe rijetke nasljedne bolesti oka.

“Nakon prve primjene genskog liječenja nasljednih distrofija mrežnice u svijetu prije tri godine, a uzimajući u obzir prve rezultate, prije dvije godine postavili smo si cilj da svim pacijentima u Republici Hrvatskoj omogućimo navedenu terapiju pri Klinici za očne bolesti Kliničke bolnice “Sveti Duh””, govori ravnatelj dodajući da je sam postupak certificiranja trajao godinu dana.

Za status centra izvrsnosti, ustanova koja provodi postupak liječenja mora imati vrhunsku tehnologiju i stručnjake različitih profila, subspecijaliste dječje oftalmologije, retinologe, najmanje tri vitreoretinalna kirurga s višegodišnjim iskustvom u operacijama stražnjeg segmenta oka, magistre farmacije i visokoeducirano sestrinsko osoblje, sve sukladno standardima EU-a i EMA-e.

Klinika je, zahvaljujući kontinuiranoj potpori grada Zagreba, opremljena najsuvremenijim uređajima potrebnim za praćenje napretka i liječenja nasljednih distrofija mrežnice, dodaje.

Simptomi se javljaju u ranom djetinjstvu

No, što su zapravo nasljedne distrofije mrežnice? “One obuhvaćaju genetski i fenotipski heterogenu skupinu nasljednih bolesti kojima su zajednički progresivni gubitak fotoreceptora mrežnice i gubitak vida uzrokovani mutacijom u jednom od više 300 različitih gena”, pojašnjava nam liječnik pa nastavlja:

“Distrofija mrežnice dijagnosticirana kao Leberova kongenitalna amauroza (LCA) ili pigmentna retinopatija (RP), kronična je, progresivna očna bolest koja može biti povezana s mutacijom jednog od 300-injak različitih gena. Najčešće se manifestiraju simptomima u ranom djetinjstvu, a karakterizira ih smanjena sposobnost mrežnice da reagira na svjetlo, odnosno čovjek se otežano snalazi u uvjetima slabijeg osvjetljenja, sumraka i noću”, objašnjava nam.

Terapija se aplicira kirurškim zahvatom

Zatim, nastavlja, dolazi do postupnog gubitka vida koji završava sljepoćom, u drugom ili trećem, a najkasnije u četvrtom desetljeću života. Do tada, ovi bolesnici imaju ozbiljnih teškoća s vidom zbog čega gube samostalnost u obavljanju svakodnevnih obaveza, što dovodi do značajnih promjena kvalitete života. Donedavno je ovo bila neizlječiva bolest, no za mutaciju specifičnog gena danas postoji lijek, ističe prof. Bušić te nam pojašnjava kako se ova bolest liječi u KB “Sveti Duh”.

“Radi se o inovativnoj genskoj terapiji koja se aplicira tijekom kirurškog zahvata, takozvane vitrektomije koja se provodi u općoj anesteziji. Sam lijek posebno se odobrava i zatim dostavlja u Republiku Hrvatsku na našu Kliniku. Cijelo vrijeme transporta lijek mora biti u stabilnim uvjetima, na temperaturi minimalno od – 65°C, za svakog bolesnika zasebno”, priča nam.

U rujnu prošle godine liječena dva hrvatska pacijenta

Tijekom zahvata aplicira se vrlo mali volumen lijeka, točno na mjesto u kojem se nalaze stanice koje imaju oštećeni gen. “Za takav postupak potrebna je iznimno složena tehnologija, ne samo za samu aplikaciju, nego i za postupak pripreme lijeka.

Najbolji standard skrbi do pojave lijeka uključivao je tek korekciju refraktivne greške, optička i druga pomagala za slabovidnost, optimalnu dostupnost i mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, no nažalost uvijek s istim ishodom, sljepoćom”, tvrdi.

“Po prvi puta u povijesti medicine oboljelima od pigmentne retinopatije i Leberove kongenitalne amauroze, genetskih nasljednih bolesti oka omogućeno je liječenje”, navodi prof. Bušić dodajući da je već u rujnu 2020. godine, aplicirana genska terapija za prva dva hrvatska pacijenta.

Do sada je na Klinici za očne bolesti ukupno liječeno 15 pacijenata, od čega ih je osmero iz Hrvatske, dva su pacijenta bila iz Slovačke, dva pacijenta iz Republike Češke, dva iz Mađarske i jedan iz Bugarske.

“U prvih 15 mjeseci rada Certificiranog centra za liječenje nasljednih distrofija mrežnice, u doba pandemije COVID-19, uz osiguravanje svih epidemioloških mjera, uz liječenje navedenih 15 ljudi, što predstavlja najveće postignuće u uspješnom liječenju pacijenata u jednoj ustanovi u EU-u po glavi stanovnika dosad, pratili su se i ishodi liječenja postoperativno”, govori prof. Bušić.

U jednom danu izveli četiri zahvata

Na Klinici su izrazito zadovoljni uspjehom provedene terapije kod svih pacijenata kod kojih je prošlo najmanje tri mjeseca od aplikacije lijeka. “S jedne strane riječ je o objektivnim testovima čiji rezultati nam daju razloga za zadovoljstvo, a s druge strane, još više, subjektivni dojam pacijenata i njihova radost čine nas ponosnima na našu ulogu u provedbi terapije”, dodaje.

Tako su 21. listopada ove godine u jednom danu očni kirurzi, prof. dr. sc. Damir Bosnar i prim. dr. sc. Borna Šarić, izveli četiri operacije s aplikacijom genske terapije na četiri pacijenta, što predstavlja najveći broj liječenih pacijenata u jednom danu u svijetu.

“Sveobuhvatnim procesom pronalaženja, odnosno uzimanja uzoraka za gensko testiranje te liječenja pacijenata na Klinici, Centar smo s najvećim brojem novootkrivenih pacijenata sa specifičnom mutacijom, a koji su kandidati za liječenje”, napominje.

Ključno je postaviti dijagnozu na vrijeme

Liječnik nam je objasnio i kako izgleda proces od dijagnoze do izlječenja. “Za uspješnost liječenja ključno je na vrijeme postaviti točnu kliničku dijagnozu. Ona se postavlja u sprezi sa simptomima koje odrasli navode da zamjećuju kod djeteta i dijagnostičkih složenih testova kojima se ispituje funkcionalni vid i stanje mrežnice. Tu posebnu važnost imaju testovi elektrofiziologije vida koji su pacijentima omogućeni upravo na našoj Klinici za očne bolesti”, kaže.

Nakon postavljanja kliničke dijagnoze potrebno je postaviti genetsku dijagnozu. “To znači putem genetskog testiranja utvrditi radi li se o mutacijama u genu za koje postoji mogućnost liječenja. Nasljedne bolesti mrežnice imaju mnoge preklapajuće simptome, a upravo genetsko testiranje pomaže u postavljanju točne dijagnoze i jasnije prognoze bolesti”, kaže pa nastavlja:

“Ono pacijentu omogućuje vrijedne informacije o vlastitoj bolesti i terapijskim mogućnostima, dok za liječnike i znanstvenike one predstavljaju vrijedan doprinos u razvoju novih inovativnih genskih terapija. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj od 800 do 1000 ljudi ima potvrđenu dijagnozu distrofije mrežnice te je među njima, procjenjujemo, od 15 do 20 bolesnika kojima je uzrok bolesti upravo mutacija jednog specifičnog gena.”

Zdravi gen se aplicira u stanice oka

Dobili smo i objašnjenje kako funkcionira genska terapija. “Sama terapija koja se primjenjuje kirurškim putem u oku, djeluje tako da se sintetizirani, zdravi gen, umotan u kapsulu virusa dostavlja do preostalih živih stanica mrežnice, čime se u konačnici nadomješta funkcija bolesnog, oštećenog gena i osigurava zaustavljanje bolesti. Zdravi gen ubacivanjem u stanice oka ne utječe na funkcionalnost preostalih gena u stanici što je izrazito važno za sigurnost primjene ovog lijeka. Lijek se primjenjuje jednokratno, prvo u jedno, a zatim u razmaku od najmanje šest dana i u drugo oko, a njegov je učinak, smatra se, doživotan”, govori prof. Mladen Bušić.

“Republika Hrvatska postala je prva zemlja u centralnoj i istočnoj Europi i jedna od prvih zemalja u svijetu nakon SAD-a, UK, Njemačke, Francuske i Izraela u kojoj je oboljelima omogućeno liječenje genskom terapijom u specijaliziranom centru Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice “Sveti Duh””, kaže te dodaje:

“Zahvaljujući kapitalnoj odluci Vlade Republike Hrvatske putem Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, troškove liječenja za hrvatske pacijente u cijelosti pokriva HZZO. Tom odlukom smo postali i jedna od prvih prva država u svijetu koja je to omogućila svojim pacijentima, a taj put slijedi sve više država EU.”

Na Klinici se vrši i gensko testiranje

Gensku terapiju do sada je primilo osam hrvatskih pacijenata, te sedam njih iz zemalja EU. Do sada imamo ukupno 28 liječenih očiju, što nas čini centrom s najvećim brojem liječenih inozemnih bolesnika u Europi. U Klinici se vrši i gensko testiranje.

“Od lipnja ove godine uzimanjem uzoraka za analizu na Klinici za očne bolesti Kliničke bolnice „Sveti Duh“, omogućena je cjelovitost procesa od otkrivanja do liječenja nasljednih distrofija mrežnice. Panel obuhvaća 323 gena koji uzrokuju distrofije mrežnice. Geni se analiziraju u jednom od vodećih svjetskih certificiranih laboratorija za analizu genskih bolesti u Finskoj”, kaže prof. Bušić.

A kako izgleda gensko testiranje? “Proces genskog testiranja provodi se uzimanjem obriska bukalne sluznice. Sam postupak je brz i bezbolan. Prije testiranja pacijenti se detaljno informiraju o istome usmenim i pismenim putem koje provodi Tim za gensku terapiju Klinike pri dolasku na testiranje, a upute su dostupne i online na web stranici Klinike. Iznimno je važno da pacijent ne jede, ne pije, ne žvače žvakaću gumu niti puši najmanje pola sata prije uzimanja uzorka kako bi rezultati biti pouzdano točni”, napominje.

Dodaje da kontraindikacije za testiranje ne postoje te da su rezultati dostupni za pet do šest tjedana, a pacijente o rezultatima obavještava tim Klinike.

Naši liječnici educiraju svjetske eksperte

Kao certificirani centar, naši liječnici sada su i edukatori liječnicima onih država koje uvode centre izvrsnosti.

“Kirurški eksperti, prof.dr.sc. Damir Bosnar, prim.dr.sc. Borna Šarić te voditeljica multidisciplinarnog tima za nasljedne distrofije mrežnice, prof. dr. sc. Mirjana Bjeloš, educirali su predstavnike kirurškog tima iz Moskve, eksperte iz Litve, Poljske te Ukrajine u procesu certificiranja njihovih centra za liječenje nasljednih distrofija mrežnice. Izvoz znanja u zemlje EU i Rusku Federaciju predstavlja ne samo uspjeh Klinike za očne bolesti, same Kliničke bolnice “Sveti Duh” i zagrebačkog zdravstva, nego i hrvatskog zdravstvenog sustava u cjelini”, ističe liječnik.

Uspjesi Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice “Sveti Duh”:

• Europsko društvo za oftalmologiju (SOE) 2015. godine proglašava Kliniku Centrom izvrsnosti Europskog društva za oftalmologiju.
  U travnju 2019. godine na Klinici je predstavljena svjetska premijera širokokutne 3D tehnologije operacije oka čiji je izumitelj Benedict Rak, dr.med., specijalist Klinike.
• Klinika usko surađuje s institucijama kao što su New York Presbiterian University Weill Cornell, Harvard Medical School, Bascom Palmer Eye – Miami, Northwestern Memorial, Ludwig-Maximilians u Münchenu, Jules-Gonin Eye Hospital, Lausanne Clinic, LKH – Universitätsklinikum Graz itd.
• Klinika je vodeći transplantacijski centar za transplantaciju rožnice u Hrvatskoj, pod vodstvom doc.dr.sc. Deana Šarića, dr.med.
• Klinika je vodeći centar za standardiziranu A-ehografiju oka i ultrazvučnu biomikroskopiju u RH, pod vodstvom prof.dr.sc. Biljane Kuzmanović Elabjer, prim.dr.med.
• Klinika je jedan od osam svjetskih centara za edukaciju o liječenju složenih slučajeva u vitreoretinalnoj kirurgiji koje je izabrala Fondacija Živojnović, a pod vodstvom prim.dr.sc. Borne Šarića, dr.med., subspecijalista za stražnji segment oka.
• Na Klinici je do sada održano 9 međunarodnih simpozija pod nazivom Up-to-date Ophthalmology, te 5 međunarodnih tečajeva s ekspertizom iz bolesti stražnjeg segmenta oka na kojem su sudjelovali oftalmolozi iz više od 40 zemalja svijeta.
• Na tragu kontinuiteta stručnog rada na razvoju nacionalnih programa i projekata u dječjoj oftalmologiji, Klinici je u studenom 2019. godine dodijeljena Povelja Republike Hrvatske.
• U prosincu 2019. Klinici je dodijeljena i Diploma Hrvatskog liječničkog zbora kao priznanje za izniman doprinos hrvatskoj medicini i zdravstvu kroz Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti te implementaciju ekspertize na svjetskoj razini.
• U rujnu 2020. godine putem interaktivnog online predstavljanja, Klinika za očne bolesti Kliničke bolnice “Sveti Duh” prezentirala je svoj rekordni 13. sveučilišni udžbenik “Praeludium Ophthalmologicum”, glavnih urednika izv.prof.dr.sc. Mirjane Bjeloš, prof.dr.sc. Mladena Bušića, doc.dr.sc. Daliborke Miletić i prof. dr. sc. Biljane Kuzmanović Elabjer.

Na kraju nam prof. Bušić govori kako je planova jako puno te dodaje kako u tijeku izgradnja nove zgrade Zavoda za mikrobiologiju u sklopu koje će, osim samog Zavoda, biti i prostori Glavnog arhiva Bolnice, Službe za uslužne djelatnosti, Odjela za hitnu medicinu te Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam te Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju i Institut za elektrofiziologiju.

Upravo se završava i postupak javne nabave za projektiranje generalne rekonstrukcije, statičke stabilizacije i energetske obnove sedam velikih i najstarijih građevina KB “Sveti Duh” nakon čega će slijediti natječaji za izvođenje samih radova čija se vrijednost procjenjuje na oko 150 milijuna kuna, a koja će biti osigurana iz fondova EU.

“Nakon izgradnje Dnevne bolnice s podzemnom garažom kao najvelebnijeg objekta u 217. godina dugačkoj povijesti Bolnice, navedeni projekt bit će drugi po veličini, a ujedno će označiti zaokruženje prerastanja najstarije hrvatske bolnice u modernu kliničku zdravstvenu ustanovu kao bolnicu izbora građana Grada Zagreba i Republike Hrvatske”, kazao je prof. Mladen Bušić.

---

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Novartis
IRD-DAP06-22/12/2021- HR2112225149

---