Toplinska iscrpljenost i toplinski udar: razlike, simptomi, liječenje i prevencija
Iz toplinske iscrpljenosti lako se možete razviti toplinski udar
Znanstvenici predviđaju da će između 2030. i 2050. klimatske promjene uzrokovati približno 250.000 dodatnih slučajeva smrti godišnje, od pothranjenosti, malarije i toplinskog stresa. Između 2000. i 2016. godine broj ljudi izloženih toplinskim valovima povećao se za oko 125 milijuna, upozoravaju iz Svjetske zdravstvene organizacije dodajući da je samo u 2015. godini, 175 milijuna dodatnih ljudi bilo je izloženo toplinskim valovima. Što je toplinski val? Toplinski val je razdoblje neuobičajeno toplog i suhog ili vrućeg i vlažnog vremena koja traju najmanje dva do tri dana te imaju vidljiv utjecaj na ljudske aktivnosti. Tako se već dnevne temperature više od 32°C te noćne više od 24°C smatraju kritičnima za optimalno funkcioniranje organizma. Prekomjerno izlaganje vrućinama, uz nedovoljan unos tekućine, stvara plodno tlo za poremećaje koji mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje.
Nekoliko je bolesti povezanih s vrućinama:
- toplinski osip
- toplinska iscrpljenost
- toplinski udar
Što je toplinski osip?
Iako češće pogađa bebe i malu djecu, toplinski osip se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Toplinski osip je nadraženost kože koju uzrokuje pretjerano znojenje, a koja se najčešće javlja na vratu, gornjem dijelu prsa, preponama, ispod dojki i u pregibima laktova. Iritacija izazvana toplinskim osipom nastaje kada koža otežano propušta znoj koji zaostaje zarobljen u porama pri čemu se razvija osip sa sitnim prištićima ili mjehurićima kojeg karakterizira iritantan svrbež. Toplinski osip nije opasno stanje te obično prolazi spontano, kada se koža ohladi.
Simptomi toplinskog osipa
Simptomi toplinskog osipa su:
- crveni prištići veličine 1 do 2 milimetra koji mogu biti ispunjeni mjehurićima
- iritantan svrbež
- crvenilo i blago oticanje zahvaćenog područja
Prva pomoć i liječenje toplinskog osipa
Osobama koje su sklone razvoju toplinskog osipa preporučuje se:
- hladiti zahvaćene dijelove tijela češćim tuširanjem u mlakoj vodi
- održavati područje zahvaćeno osipom suhim
- nanošenje dječjeg pudera
- boravak u zatvorenim, klimatiziranim prostorima
S obzirom na to da toplinski osip prolazi uslijed hlađenja kože i izbjegavanja izlaganja vrućinama, ne preporučuje se nanošenje krema na područje zahvaćeno osipom, dovoljno ga je održavati suhim. U slučaju da toplinski osip, osobito u djece, potraje nekoliko dana ili se pogorša, obratite se svom liječniku obiteljske medicine.
Prevencija toplinskog osipa
Kako biste zaštitili sebe ili svoje dijete od toplinskog osipa:
- za vrućeg vremena birajte široku, laganu odjeću prozračnih materijala
- ograničite tjelesnu aktivnost
- kada ste vani držite se hlada
- što više boravite u rashlađenim prostorima
- izbjegavajte kreme i masti koje mogu začepiti pore
Što je toplinska iscrpljenost?
Toplinska iscrpljenost je odgovor tijela na gubitak vode i soli prekomjernim znojenjem. Toplinska iscrpljenost se razvija i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama. Toplinska iscrpljenost obično ne zahtijeva bolničko liječenje, osim ako se ne razvije u toplinski udar – tada se treba tretirati kao hitno medicinsko stanje.
U povećanom riziku od toplinske iscrpljenosti su:
- stariji ljudi
- ljudi koji imaju povišeni arterijski tlak
- ljudi koji rade na otvorenom ili u toplom okruženju
Simptomi toplinske iscrpljenosti
Simptomi toplinske iscrpljenosti se mogu razviti naglo ili napredovati tijekom vremena, osobito tijekom duljih razdoblja vježbanja. Simptomi toplinske iscrpljenosti često su isti kod odraslih i djece, iako i djeca uz navedene simptome mogu postati razdražljiva. Osobu koja pokazuje znakove toplinske iscrpljenosti treba čim prije ohladiti i dati joj tekućinu – vodu ili nezaslađeni, razrijeđeni voćni sok, više puta po nekoliko gutljaja.
Simptomi toplinske iscrpljenosti mogu uključivati:
- umor
- žeđ
- slabost
- vrtoglavica
- glavobolja
- mučnina
- povraćanje
- grčevi u mišićima
- blijeda, hladna i vlažna koža
- otežano znojenje
- smanjeno izlučivanje urina
- povišena tjelesna temperatura
- ubrzani, slab puls
- ubrzano površno disanje
- nesvjestica
Ako se simptomi pojačavaju ili traju dulje od 1 sata potražite hitnu medicinsku pomoć na 194 ili 112.
Liječenje toplinske iscrpljenosti
Kod toplinske iscrpljenosti potrebno je:
- piti puno tekućine
- odmarati se u sjenovitom ili klimatiziranom prostoru
- tuširati se mlakom vodom
- nositi laganu odjeću i obuću
Što je toplinski udar?
Toplinski udar je kolaps organizma koji nastaje zbog naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature te najopasniji poremećaj koji mogu izazvati velike vrućine. Kod toplinskog udara otkazuje mehanizam termoregulacije, što znači da se tijelo više nije u mogućnosti prilagođavati visokim vanjskim temperaturama, održavati tjelesnu temperaturu u normalnim granicama, odnosno hladiti se putem znoja.
Simptomi toplinskog udara
- crvena, topla i suha koža bez prisustva znoja
- ubrzano, plitko disanje
- glavobolja
- mučnina
- zujanje u ušima
- zbunjenost ili smetenost
- vrtoglavica
- problemi s vidom
- ubrzani puls
- izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta)
- gubitak svijesti
Prva pomoć kod toplinskog udara
- odmah pozovite medicinsku pomoć na broj 194 ili 112
- osobu prenesite u hlad ili u klimatizirani prostor
- postavite je u vodoravan položaj, a noge joj podignite u visini kukova
- po mogućnosti što više razodjenite osobu – skinite joj čarape, skinite ili raskopčajte jaknu, košulju i slično
- stavite joj hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone
- prskajte ju hladnom vodom
- do dolaska liječnika kontrolirajte joj tjelesnu temperaturu, pokušajte je bez lijekova sniziti ispod 38°C (hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone, rashlađivanje ventilatorom ili lepezom)
- ako je bez svijesti, osobu postavite u bočni ležeći položaj
- nemojte osobi davati gazirane napitke ni alkohol
Prevencija komplikacija izazvanih vrućinama
Kako bi se spriječile potencijalno po život opasne komplikacije izazvane vrućinama preporučuje se:
- pratiti upozorenja na toplinske valove, što možete učiniti klikom na ovaj link
- skloniti se u najhladniju prostoriju stana ili kuće, osobito noću
- ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu
- prije boravka na otvorenom, koje bi trebalo minimizirati, nanijeti sredstvo sa zaštitnim faktorom
- paziti na adekvatan unos tekućine kako bi se spriječila dehidracija
- kako bi se nadoknadio gubitak elektrolita koje tijelo gubi znojenjem, potrebno je piti niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera – odličan izbor su prirodni voćni sokovi bez dodatka šećera, voda aromatizirana kriškama limuna i listovima mente, kao i unos voća bogatog vodom i vrijednim nutrijentima kao što su lubenica i dinja
- jesti lagane obroke, pri čemu se preporučuje jesti češće obroke u manjim količinama
- izbjegavati boravak na otvorenom u razdoblju između 10 i 17 sati – osobito djeca, trudnice, stariji od 65 te osobe s kroničnim bolestima (bolesti srca i krvnih žila, dijabetes i slično)
- nositi laganu, prozračnu odjeću svijetlih boja
- zaštititi se kapom ili šeširom te sunčanim naočalama
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: