Ugledna ginekologinja o intimnom zdravlju: 'Disbalans u vaginalnoj flori povećava rizik od spolnih bolesti'

“Zdrava vaginalna flora sastoji se od većinom od laktobacila te aerobnih i anaerobnih bakterija, virusa, gljivica i protozoa koji su prisutni i na koži i u crijevu. Laktobacili su takozvani probiotici koji imaju pozitivan učinak na zdravlje te se zato nazivaju dobrim bakterijama”, govori nam dr. sc. Ivana Pentz, specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalistica humane reprodukcije.

Autorica je brojnih znanstvenih radova objavljenih u priznatim svjetskim znanstvenim časopisima iza koje je 25 godina iskustva, od čega 15 godina rada u bolnici s više studijskih boravaka u inozemnim klinikama.

S obzirom na bogato iskustvo koje danas nesebično dijeli brinući se o pacijenticama u svojoj Poliklinici FLEUR, dr. sc. Pentz kaže da su žene sve svjesnije i odgovornije prema svom intimnom zdravlju. “Žene s kojima se susrećem u svakodnevnom radu sve više su upoznate s važnošću ravnoteže vaginalne flore i njegovog utjecaja na intimno zdravlje općenito”, kaže.

Uloga probiotika u zaštiti od bolesti

Budući da su upravo problemi uzrokovani disbalansom vaginalne flore vrlo česti, liječnica nam je objasnila kako nastaju te zašto su probiotici važan zaštitni čimbenik.

“Problemi uzrokovani disbalansom vaginalne flore najčešći su poremećaji intimnog područja u reproduktivnoj dobi kada nastaju zbog propadanja laktobacila uslijed čega drugi mikroorganizmi počinju pretjerano rasti. Tada se štetne bakterije i gljivice poput Escherichie coli, Gardnarelle vaginalis i Candide albicans lako i brzo razmnožavaju, što dovodi do neugodnih posljedica”, pojašnjava te nastavlja:

“Njihova prisutnost u većem broju uzrokuje porast vaginalnog pH i pojavu simptoma upale. Ove upale dodatno oslabljuju zaštitnu barijeru vagine koja tada postaje izloženija spolno prenosivim bolestima.”

Kada su žene najosjetljivije

Sastav vaginalne flore, pojašnjava nam, mijenja se tijekom života te prvenstveno ovisi o razini cirkulirajućeg estrogena. Naime, pod utjecajem estrogena laktobacili održavaju kiseli medij koji uništava loše bakterije i viruse. Dakle, kako opada količina laktobacila tako opada i njihova zaštitna uloga. Liječnica nam je pojasnila u kojem su periodu života žene najosjetljivije.

“Tijekom djetinjstva prisutne su niske razine estrogena pa je sluznica tanka i osjetljiva te je posljedično zaštitna barijera vagine oskudna”, govori dodajući da se ista stvar događa u postmenopauzi.

“Tada se zbog nedostatka estrogena smanjuje koncentracija laktobacila, što pogoduje kolonizaciji patogenih bakterija i infekcijama. U trudnoći međutim, unatoč velikoj količini estrogena, zbog drugačijeg imunosnog odgovora, prevladava smanjeni obrambeni odgovor pa puno trudnica ima problema zbog smanjene zaštite intimnog područja. A vaginalne infekcije u trudnoći posebno su problematične zato što ugrožavaju ne samo majku nego i dijete”, napominje dr. sc. Pentz.

Često nema izraženih simptoma

No, na ravnotežu vaginalne flore mogu narušiti i životne navike. “Osim dinamike promjena sastava vaginalne flore koja ovisi o količini estrogena, vanjski faktori poput stresa, spolnih odnosa, korištenja antibiotika, neuravnotežene prehrane u kojoj je zastupljeno previše ugljikohidrata, ali i pretjerane intimne higijene, mogu utjecati na sastav dobrih bakterija u vagini”, ističe liječnica.

Kod disbalansa u vaginalnoj flori često ne moraju biti prisutni nikakvi izraženi simptomi, a upravo se u tome krije zamka.

“Bakterijske vaginoze, odnosno prevaga loših bakterija, možda i nemaju uvijek kliničku važnost jer velika većina žena ne osjeća nikakve smetnje. Tu se krije najveći problem zato što već sama njihova prisutnost, zbog koje se fiziološka zaštita smanjuje, stvara povoljne uvjete za dobivanje spolno prenosivih bolesti koje mogu imati ozbiljne posljedice ako se na vrijeme ne otkriju i ne liječe”, govori dodajući da je riječ o klamidiji, ureaplasmi te infekciji humani papiloma virusom (HPV) i herpes simplex virusom (HSV).

Kako spriječiti ponavljajuće infekcije

Ipak, rješenje postoji, a od presudne važnosti su redoviti ginekološki pregledi te pravovremeno liječenje. “Liječenje vaginalne infekcije obično počinje primjenom oralne i lokalne terapije. Međutim, već za nekoliko dana ili tjedana simptomi se vraćaju. Prema novijim saznanjima, primjenom određenih sojeva laktobacila može se spriječiti ponavljajuća infekcija, a njihova oralna primjena oponaša prirodan način naseljavanja vagine probiotskim bakterijama još od rođenja”, govori dr. sc. Pentz.

Među vaginalnim infekcijama posebno se ističe kandidijaza koja zahvaća oko 75% populacije, od kojih više od 50% ima ponavljajuće gljivične infekcije. Liječenje se provodi antimikoticima, a kako bi se vaginalna flora što prije oporavila, nezaobilazna je i primjena oralnih probiotika koji su kod liječenja infekcija nekim vrstama gljivica postali nezamjenljivi.

Najvažniji zaštitni sojevi

Sve veći broj istraživanja vaginalnog mikrobioma omogućio je stvaranje specijaliziranih preparata za ginekološke probleme koji sadrže učinkovite zaštitne sojeve. OMNi-BiOTiC® FLORA plus+ sadrži četiri bakterijska soja ženskog spolnog sustava u idealnoj kombinaciji, uz koje sadrži i prebiotik, što ga čini sinbiotikom te pojačava njegovu učinkovitost.

Može se uzimati u trudnoći, tijekom dojenja te istovremeno s hormonalnim pripravcima, ne stvarajući neugodan iscjedak i stoga se može koristiti bez ograničenja kod menstruacije i spolnih odnosa. Za svoje žensko zdravlje birajte uvijek provjereno i najbolje.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Allergo San